Kremlj sliježe ramenima na Trumpovu prijetnju novim sankcijama
Dvadeset drugog januara, dva dana nakon početka novog mandata, iznio je jednu polugu za koju je rekao da bi ju mogao koristiti kako bi prisilio Rusiju na pregovarački stol, što je ključan prvi korak prema bilo kojem sporazumu: uvođenjem dodatnih sankcija Moskvi ako se pokaže neposlušnom.
"Ako ne postignemo 'dogovor' - i to uskoro, nemam drugog izbora nego uvesti visoke poreze, carine i sankcije na sve što Rusija prodaje Sjedinjenim Državama i drugim zemljama sudionicama", napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Trumpove prethodne pohvale Putinu, kritika američke pomoći Ukrajini i očita žudnja za brzim okončanjem sukoba izazvali su zabrinutost među pristašama Ukrajine da bi mogao žrtvovati interese Kijeva u ime dogovora, na kraju jačajući Rusiju.
No, Trump je ove sedmice govorio oštro. Objava od 22. januara bila je najnovija u nizu direktnih komentara kojima sugerira da rat uništava Rusiju i da bi Putin trebao tražiti mir prije nego li bude prekasno.
Ruska ekonomija "propada", napisao je Trump.
'Je li neprijatelj pred našim vratima?'
Ton i sadržaj oduševili su Kijev, kao i zapadne zagovornike pritiska na Rusiju. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Trumpova izjava poslala "snažnu poruku".
U međuvremenu, Moskva je brzo počela pokazivati da prijetnja novim sankcijama neće djelovati. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je 23. januara da Kremlj ne vidi "nikakve posebno nove elemente ovdje".
Prokremljovski TV voditelj Vladimir Solovjov bio je jednako odbojan, ali je koristio oštriji ton – da je to bučan pokušaj kazati Rusima da ne trebaju biti zabrinuti.
"Šta je, je li moguće ovako razgovarati s Rusijom?", rekao je u video komentaru objavljenom na Telegramu. "Gubimo li rat? Je li neprijatelj pred našim vratima?".
Ti komentari odražavaju Putinovo otvoreno uvjerenje da se rat dobro odvija za Rusiju unatoč brojnim žrtvama koje Rusija trpi dok postupno napreduje na bojnom polju, te da ekonomija dobro funkcionira i pored visoke inflacije i drugih problema.
Međutim, ispod te površine možda se kriju zabrinutosti po obje ove tačke, a neki stručnjaci smatraju da će Trumpova nova prijetnja sankcijama pogoršati te brige.
"Mislim da će ovo stvarno uznemiriti Kremlj", ocjenjuje za RSE Nigel Gould-Davies, viši suradnik za Rusiju i Euroaziju na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
'Dati do znanja'
"On daje do znanja uglavnom u svakom prvom mogućem trenutku", rekao je Gould-Davies o Trumpu, dodajući da su Ukrajina i njezini podupiratelji zabrinuti da bi "njegov glavni pristup problemu okončanja rata mogao biti stavljanje pritiska na Ukrajinu i smanjenje potpore... i ostavljanje Ukrajine ranjivom".
Barem u ovim nedavnim primjedbama, rekao je Gould-Davies, Trumpovo "uokvirivanje problema okončanja rata je u smislu prisiljavanja Putina na kompromis, umjesto da prisiljava Ukrajinu na kompromis... bilo daleko od očitog da bi on to učinio".
Reuters je u izvještaju od 23. januara citirao "pet izvora upoznatih sa situacijom" koji su rekli da je Putin "sve više zabrinut zbog iskrivljenja u ruskoj ratnoj ekonomiji". Agencija je citirala bivšeg zamjenika predsjednika ruske Centralne banke Olega Vyugina koji je rekao: "Rusija je, naravno, ekonomski zainteresirana za pregovaranje o okončanju sukoba diplomatskim putem".
Suvremeni ekonomski problemi "doprinose stavu dijela ruske elite da je rješenje putem pregovora o prestanku rata - poželjno", citirao je Reuters dvoje izvora, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Trumpove prijetnje "stavljaju Putina u težak položaj", napisao je bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis na X-u. "Sada Putin mora birati - prihvatiti da se boji novih sankcija jer je njegova ekonomija u raspadu, ili dokazati da njegove imperijalističke ambicije neće biti ograničene ovim zahtjevima."
Neki analitičari su puno skeptičniji, tvrdeći da ekonomske poteškoće neće natjerati Putina da odustane od cilja pokoravanja Ukrajine, čak i ako bi primirje ili mirovni sporazum ostavio Rusiji neslužbenu kontrolu nad oko 20 posto Ukrajine koju je trenutačno okupirala.
"Trebali bismo izbjegavati precjenjivanje utjecaja ovih ekonomskih zabrinutosti na Putinove planove za Ukrajinu", napisala je Tatyana Stanovaya, viša suradnica u Carnegie Russia Eurasia Centru, na X-u.
"Smatram da će, bez obzira na ekonomsku situaciju, Putin ustrajati u nastojanju da okonča rat prema ruskim uvjetima. Za njega je ovo egzistencijalni sukob. Duboko je uvjeren u ideju da je bez 'prijateljske Ukrajine' Rusiji dugoročno opstanak u opasnosti", smatra Stanovaya.
Osim toga, Trumpov ozbiljan opis "proturječi Putinovim vlastitim uvjerenjima o stanju njegove ekonomije", koju on vidi kao "izvor ponosa, osobito u usporedbi s ekonomijama Zapada", napisala je Stanovaya u zasebnoj objavi. "Ako Trump planira koristiti ovo uvjerenje [o lošem stanju ruske ekonomije] kao polugu kako bi uvjerio Putina da napravi ustupke, sigurno će doživjeti neuspjeh."
Sekundarne sankcije i 'Flota iz sjene'
"Ne tako brzo", navode drugi stručnjaci, tvrdeći da bi snažan udarac ruskoj ekonomiji potencijalno mogao promijeniti Putinovu kalkulaciju.
Bilo kako bilo, skeptici ističu činjenicu da uzastopni krugovi zapadnih sankcija, uvedeni otkako je Putin pokrenuo rusku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., nisu uzrokovali pad ruske ekonomije.
Drugo pitanje je koje potencijalne kaznene mjere ostaju nakon što je Bidenova administracija uvela, samo deset dana prije Trumpove inauguracije, sankcije koje su, prema riječima američkih dužnosnika, bile dosad najznačajnije.
Značajne potencijalne sankcije ostaju, tvrdi Gould-Davies.
"Sjedinjene Države imaju ovo jedinstveno i strašno oružje sekundarnih sankcija", rekao je, referirajući se na mjere koje nisu usmjerene direktno na Rusiju, već imaju za cilj obeshrabriti druge zemlje i subjekte od obavljanja transakcija koje bi mogle pomoći Moskvi u ratovanju.
Washington i Zapad također bi mogli pojačati sankcije prema Ruskoj "floti iz sjene", često starim i neosiguranim plovilima koja se koriste za zaobilaženje sankcija i održavanje protoka prihoda od nafte.
Rachel Ziemba, stručnjakinja za sankcije u Centru za novu američku sigurnost, rekla je da bi provedba postojećih ekonomskih kazni i uvođenje sekundarnih sankcija bili najznačajniji koraci koje bi Trumpova administracija mogla poduzeti.
Rusija je mogla ublažiti utjecaj opsežnih američkih sankcija i tehnoloških zabrana uz pomoć posrednika u trećim zemljama poput Kine, Kazahstana, Uzbekistana i Kirgistana.
Ziemba ističe da bi te zemlje bile podložne sekundarnim sankcijama.
Kina je odigrala posebno važnu ulogu u podršci Rusiji kroz olakšavanje isporuka tehnologije dvostruke namjene i kupovinu nafte.
"Pitanje bi bilo, hoće li Trumpova administracija biti voljnija nego Bidenova sankcionirati kineske banke zbog podrške ruskim vojnim opskrbnim lancima ili kupovine ruske nafte", rekla je.
"Pitanje je - koliko će toga ostati na riječima, a koliko će biti provedeno u praksi", dodala je.