Zašto se traži smjena šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića i da li je moguća?
Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF), stranke opozicije na državnom nivou, pokrenule su 27. januara inicijativu za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, odnosno smjenu Konakovića.
Dvije sedmice ranije, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeća partija u entitetu Republika Srpska (RS), donedavno dio koalicije na državnom nivou sa Konakovićevom partijom "Narod i pravda", takođe, je pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu.
Zahtjevi za smjenu Konakovića pristižu u vrijeme dok je koalicija na državnom nivou "na klimavim nogama", te se dogovara moguća rekonstrukcija vlasti.
Šta je prethodilo inicijativi?
SNSD je donedavno bio u koaliciji sa strankama "Trojke" na državnom nivou, čiji dio je i Konakovićeva stranka, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom i Našom strankom.
Trojka je 23. januara najavila raskid koalicionog sporazuma sa SNSD-om, nakon što su poslanici ove stranke bili suzdržani na glasanju za dva ključna evropska zakona u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Tada su istakli da je ovo "kršenje koalicionog dogovora", te su naveli da je potrebno suprotstaviti se "nasrtajima na Ustav BiH, akterima čije aktivnosti predstavljaju sigurnosni izazov i opasnost po mir u BiH, te blokiraju funkcionisanje institucija i proces pridruživanja naše države EU".
Takođe su naveli da će u idućim danima i formalno-pravno na stranačkim organima raskinuti koaliciju.
Ipak, predstavnici koalicije u raspadu su održali sjednicu Savjeta ministara 30. januara, na kojoj je, između ostalog, usvojen plan rada Savjeta za ovu godinu, u kojem je navedeno da reforme u evrointegracijama ostaju državni prioritet.
Istog dana, državni Dom naroda je usvojio pomenute evropske zakone, a za njih su glasali svi članovi koalicije.
Ko je i zašto tražio smjenu?
Inicijativu za smjenu Konakovića je prvi podnio SNSD, još 13. januara, a dvije sedmice kasnije i osam poslanika SDA zajedno sa trojicom iz DF-a.
Za SNSD su sporne "izjave i postupci" ministra, a naročito njegove inicijative "za proglašavanje 9. januara danom žalosti", kako je ranije izjavila Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika ove stranke u Predstavničkom domu.
Bh. entitet Republika Srpska tog datuma obilježava svoje osnivanje, iako je Ustavni sud BiH tri puta odlučio da je to obilježavanje neustavno.
Sanja Vulić je rekla za RSE da o tome zašto se njihova inicijativa još nije našla na dnevnom redu Parlamenta, treba pitati Kolegijum Predstavničkog doma.
Poslanici opozicije u državnom Parlamentu su svoju inicijativu poslali 27. januara, te naveli da je Konaković kao ministar nanio "nesagledivu štetu" BiH.
Prema inicijativi u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, Konakoviću se spočitava povezanost sa narko-kartelom "Tito i Dino", neovlašten kontakt sa stranim službama, te otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana i EU koji je trebalo da bude održan u Neumu prošlog decembra.
U njoj se navodi da "ranije objavljene prepiske iz Sky aplikacije i shema agencije EUROPOL" ukazuju da je Konaković povezan sa globalnim narko-kartelom, na čijem čelu je Edin Gačanin, koji je uhapšen 2023., te u Holandiji osuđen na sedam godina zatvora.
Kada je prošlog aprila u BiH uhapšena grupa koja se dovodi u vezu sa kartelom "Tito i Dino", Konaković je rekao da njega povezuju sa tom grupom jer je među njima njegov prijatelj, Gordan Memija.
Zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu bh. Parlamenta, Edin Ramić, izjavio je za RSE da je predsjedavajući tog doma inicijativu trebalo da dostavi klubovima poslanika, ali da se to još nije dogodilo.
"Ima više stranaka koje su tražile da se uputi ta inicijativa i obećale da će glasati za tu smjenu, a onda su nakon toga vidjeli, ipak, neku priliku da budu dio neke vlasti sa Trojkom, pa su možda tu malo promijenili gledišta na budućnost ministra spoljnih poslova, ali mislim, nije loše da se ovih mjesec dana raščiste ti odnosi, da se vidi ko je s kim, ko koga štiti", kazao je Ramić.
On je odbacio mogućnost koalicije sa SNSD-om, te dodao da SDA trenutno nije zainteresovana za ulazak u vlast.
Vulić je rekla da će SNSD glasati za ovu inicijativu, jer, kako kaže, Konaković je pokazao da "nije dorastao" ministarskoj poziciji.
Ko podržava Konakovića?
Obzirom da trenutno više stranaka pretenduje na ulazak u Savjet ministara, te da "svako sa svakim" pregovara, nije moguće odrediti ko bi tačno prilikom eventualnog glasanja podržao Konakovića.
Stranke Trojke u Predstavničkom domu bh. Parlamenta imaju ukupno 10 od 42 poslanika, od čega Konakovićev NiP troje.
Šef diplomatije BiH je nedavno za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine (BHRT) izjavio da će on i njegovi partneri iz Trojke pokrenuti inicijative za smjenu ministara SNSD-a, te je dodao da je za njegovu smjenu potrebna podrška Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te opozicije iz RS.
Nakon sastanka opozicije iz RS održanog u utorak, 28. januara, rečeno je da oni nisu razgovarali o eventualnoj smjeni ministra spoljnih poslova BiH.
Konaković se nije javljao na pozive RSE.
Da li je smjena moguća?
Zakon o Savjetu ministara BiH propisuje da direktnu smjenu ministra može predložiti samo predsjedavajući Savjeta, te da o tome odlučuje većina prisutnih poslanika u državnom Parlamentu.
Ipak, poslovnici o radu oba doma Parlamenta predviđaju mogućnost da poslanici ili delegati mogu uputiti zahtjev za glasanje o nepovjerenju Savjetu ministara BiH ili njegovoj rekonstrukciji – što se može odnositi i na smjenu samo jednog ministra.
Za tako nešto potrebno je najmanje osam poslanika Predstavničkog doma, ili tri delegata Doma naroda.
Prijedlog se dostavlja u pisanoj formi predsjedavajućem doma, koji to onda šalje Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara, poslanicima/delegatima i drugom parlamentarnom domu.
Najkasnije 30 dana nakon što je dostavljen Savjetu ministara, prijedlog se stavlja na dnevni red Predstavničkog doma, odnosno Doma naroda, u zavisnosti od toga ko ga je predložio.
Ustav BiH određuje da se sve odluke u državnim zakonodavnim tijelima donose većinom glasova prisutnih poslanika/delegata, među kojima je poželjno, ali ne i obavezno, da bude bar trećina poslanika iz svakog entiteta.
Ako ovo "pravilo trećine" ne bude ispoštovano, odluka se dodatno usaglašava, te usvaja običnom većinom – ukoliko dvije trećine poslanika iz jednog entiteta ne glasa protiv nje.