Tcherneva: Zbunjuju tvrdnje o zapadnoj zaveri u Srbiji
Černeva je ocenila da je situacija slična sa 1990-im kada su organizovani okrugli stolovi u Centralnoj i Istočnoj Evropi na kojima su stvarani okviri novog političkog sistema.
Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.
"Prevremeni izbori neće rešiti problem jer smo videli u prošlosti da nisu bili fer i ne pružaju uverljiva rešenja za širu društvenu zajednicu. Ako ne kreirate proces koji može da obezbedi nezavisnost medija, izbornih tela i neku vrstu razdvajanja vladajuće stranke i državnih institucija, a to je najteži deo, to će samo dodatno pogoršati krizu", navodi zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose.
Ona smatra da je ključna vera u snagu srpskog društva da odredi karakter svoje vlasti.
"Mnogi ljudi su odavno izgubili nadu zbog velike podrške sadašnjim vlastima. Zato se dugo postavljalo pitanje šta se desilo sa Srbima koji su uspeli da sruše Miloševića? Ovde sada nije ključno pitanje - Vlada Srbije, niti Vučić, već koliko će srpsko društvo biti istrajno", kaže Černeva.
Po njenim rečima, demokratizacija Srbije treba da bude prioritet i zato što je toliko važna za ceo region.
"Znamo za uticaj srpske politike u mnogim susednim zemljama. Iskreno, ne mislim da bilo ko očekuje da se sada postigne dogovor o Kosovu s obzirom na sve što se dešava u Srbiji. Nadam se da neće biti provokacija sa obe strane, mislim između Srbije i Kosova, pa da ovo pitanje dodatno optereti srpsku političku krizu", ukazuje Černeva.
EU je do sada suzdržano reagovala na proteste u Srbiji jer se po mnogim procenama pribojava kako bi izgledala Srbija u slučaju promene vlasti.
"Čuju se i takvi glasovi unutar EU, takođe da niko ne zna sa kim treba razgovarati u opoziciji i kako bi sutra izgledala alternativa Vučiću", ocenjuje Černeva.
Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja "obojene revolucije" u Srbiji.
"Da li Rusija veruje da je Tramp (predsednik SAD Donald Trump) taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala. Pri tom treba dodati da u Srbiji nema ni evropskih zastava na ulicama kao ranije. Mislim da je pogrešno negirati da u društvu postoje autentične snage koje mogu samostalno da deluju", ističe Černeva.
Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.
"Naravno, EU treba da pruži još veću podršku Srbiji, čak da omogući posredovanje. Samo ne verujem da će to imati odlučujuću ulogu. Mislim da odlučujuća uloga i dalje pripada srpskom društvu", smatra zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose.
Studentski pokret podstaknut moralnom indignacijom
RSE: Nakon mnoštva protesta u Srbiji proteklih godina, sadašnji predvođeni studentima, reklo bi se, zatekli su Aleksandra Vučića i njegovu vladajuću partiju. Po razmerama i domašaju, podsećaju na slične pobune iz 1996. zbog izborne krađe ili 2000. godine.
Da li je ovo najveći izazov za njega? Kako vidite uzroke protesta i, što je još važnije, šta će se dalje dešavati?
Černeva: Studenti predvode pokret podstaknut moralnom indignacijom, odnosno ogorčenjem.
Ne možete da se borite taktičkim argumentima i političkim pozicioniramnjem u suočavanju sa snažnim, radikalnim pokretom koji oličava moralne sumnje i nezadovoljstvo nacije.
Takođe, uz studente protestuju i poljoprivrednici, lekari, ljudi iz najrazličitih društvenih sfera koji su nezadovoljni Vučićevom vladavinom.
Dakle, sve to čini sadašnje proteste u Srbiji jedinstvenim jer u njima ne samo da učestvuju građani iz različitih društvenih segmenata, već postoji i taj moralni aspekt i nekoliko kriza poverenja koje se preklapaju.
Izborna prevara, zatim sporovi oko eksploatacija litijuma i način na koji je doneta ta odluka, pa onda incident u Novom Sadu. Sve to je podstaklo nezadovoljstvo prema režimu jer je, prema mišljenju mnogih građana, korupcija u njegovoj srži, ali mediji na to ne reaguju adekvatno.
Stoga smatram da je od sada jedini put napred pokretanje političkog procesa koji je mnogo širi od samo vlasti i opozicije. On će morati da uključi ili na neki način predstavlja sve ove različite društvene pokrete.
U tom smislu, vaša analogija sa 1990-im je vrlo tačna, jer su u to vreme organizovani okrugli stolovi u Centralnoj i Istočnoj Evropi na kojima su stvarani okviri novog političkog sistema.
Možda je to jedina opcija, jer ne vidim kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.
Okrugli sto umesto prevremenih izbora
RSE: Mislite na neku vrstu okruglog stola kao u Poljskoj 1980-ih na kome ne bi učestvovala samo vladajuća partija i opozicija, već i predstavnici širih društvenih slojeva poput studenata?
Černeva: Tačno, zato što je trenutno nezadovoljstvo veoma snažno i različite grupe žele različite stvari.
Politički odgovor na to nezadovoljstvo je predugo odlagan pa su sada sve te kritike isplivale na površinu i zato, po meni, nema šanse da stari politički procesi na to adekvatno reaguju.
RSE: Opozicione stranke ne prihvataju raspisivanje prevremenih izbora nakon ostavke premijera Miloša Vučevića, čemu je Vučić sklon.
Opozicija traže formiranje prelazne vlade u kojoj bi bili zastupljeni i njeni predstavnici uz vlast u cilju pripreme novih izbora. Vučić to odbacuje.
Koja je opcija pogodnija za Srbiju – neka varijanta okruglog stola ili formirenja prelazne vlade?
Černeva: To je problem. Sve zavisi od razvoja situacije, ali verujem da prevremeni izbori neće rešiti problem jer smo videli u prošlosti da nisu bili fer i ne pružaju uverljiva rešenja za širu društvenu zajednicu.
Ako ne kreirate proces koji može da obezbedi nezavisnost medija, izbornih tela i neku vrstu razdvajanja vladajuće stranke i državnih institucija, a to je najteži deo, to će samo dodatno pogoršati krizu.
RSE: U Severnoj Makedoniji je pre 10 godina institucionalna kriza rešena ostavkom premijera Nilole Grujevskog i formiranjem prelazne vlade u kojoj su učestvovali i ministri iz opozicione Socijaldemokratske partije Zorana Zajeva, koja je pripremila nove izbore.
Černeva: Tada se strahovalo da sve to može da propadne. Bilo je nasilja ili barem početaka nasilja.
Tako da mislim da je bilo sasvim jasno da te promene moraju da se sprovedu. U suprotnom, situacija je mogla da izmakne kontroli.
Tramp nema previše vremena za Balkan
RSE: Kada je reč o reakciji zapadnih zemalja na zbivanja u Srbiji, do sada su prilično uzdržane. Iako načelno podržava slobodu govora i okupljanja, Evropska unija nije zauzela odlučan stav kao što je to bio slučaj, na primer, 1990-ih godina protiv Miloševića.
Da li zato što, kako mnogi tvrde, i dalje računa na Vučića zbog rešenja kosovskog pitanja, zatim litijuma, činjenice da je Vučić sklopio dogovor o kupovini francuskih borbenih aviona Rafal, takođe sa Trampovim zetom o gradnji hotelskog kompleksa na mestu gde je nekada bila sedište Generalštaba Vojske Jugoslavije koje je srušeno u NATO bombardovanju?
Černeva: Srbija je kandidat za članstvo u EU i zato Brisel ima odgovornost da aktivnije pomogne u stvaranju ovog političkog prostora u kojem se mogu preduzeti ti početni koraci, kao što je obezbeđivanje sloboda medija, visokog kvaliteta izbornog procesa ili pomoć lokalnim akterima da to ostvare.
Što se tiče SAD, nisam sigurna da su one zabrinute zbog situacije u Srbiji i da će sadašnja administracija imati vremena da se uopšte posveti Balkanu. Zato ne očekujem preveliki angažman zvaničnog Vašingtona u Srbiji.
RSE: Ričard Grenel, izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, naveo je mreži Iks (X) je da je važno pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".
Ova izjava sugeriše studenti na neki način napadaju državne institucije iako su oni, zapravo, u više navrata bili meta fizičkih napada članova Srpske napredne stranke.
Da li to nagoveštava prećutnu podršku Vašingtona Vučiću a ne studentima ili dolasku opozicije na vlast?
Černeva: Nisam sigurna koliko Grenel zaista zna šta se dešava u Srbiji i koliko zaista može da prati s obzirom na sva ostala zbivanja širom sveta.
Zato komentare na društvenim mrežama ne bih u ovom trenutku tretirala kao zvaničnu politiku.
Nemačka i Francuska zaokupljene sobom
RSE: Da se vratimo na poziciju EU, rekli ste šta bi ona trebalo da uradi, ali da li ona to i čini s obzirom na to da je Srbija kandidatkinja za članstvo u ovom bloku.
Kao što sam rekao, stiče se utisak da su Berlin, Pariz, Brisel veoma oprezni zato što su zaokupljeni drugim pitanjima poput unutrašnje ekonomske krize, rat u Ukrajini kako odgovoriti na Trampovu politiku. Ili u EU i dalje računaju na Vučića na tragu višegodišnje politike Brisela prema Balkanu koja je nazivana stabilitokratija?
Černeva: Pre svega, uskoro se održavaju izbori u Nemačkoj u kojoj se trenutno vode burne debate. Zato smatram da nemački političari nemaju mnogo vremena i energije da se bave drugim pitanjima.
Ni politička situacija u Francuskoj nije mnogo drugačija. Ali, činjenica je da je EU do sada bila relativno uzdržana i tiha.
Verujem da njeni čelnici pokušavaju da shvate šta se tačno dešava i kako će se sve to dalje odvijati, jer nije svima jasno po čemu se ovi protesti razlikuju od drugih protesta u Srbiji pre šest meseci, pre godinu dana.
Verujem da bi EU trebalo više da se uključi u aktuelna zbivanja u Srbiji.
U EU se pitaju sa kim u opoziciji razgovarati
RSE: Kao što sam vas već pitao, da li EU nekako i dalje računa na Vučića kao što je to bio slučaj u prošlosti? Da li su u Briselu oprezni jer je opozicija šarolika kolekcija različitih opcija od liberala do nacionalista pa se evropski zvaničnici pribojavaju kako bi Srbija izgledala u slučaju promene vlasti?
Černeva: Čuju se i takvi glasovi unutar EU, takođe da niko ne zna sa kim treba razgovarati u opoziciji i kako bi sutra izgledala alternativa Vučiću. Tako da ima i toga malo.
Ali, takođe je činjenica da se EU fokusira na one koji su ozbiljno posvećeni evropskim integracijama.
A Srbija se do sada ponašala distancirano prema ovom pitanju. Tako da verujem da i EU nije u potpunosti sigurna koliko treba ulagati u tu vezu sa Srbijom.
Ali, smatram da je ovo trenutak da se EU zaista angažuje i investira više u odnose sa Srbijom.
Demokratizacija Srbije važna za ceo region
RSE: Ali, da li je za EU ipak važnije da se konačno postigne dogovor oko statusa Kosova ili unutrašnje demokratizacije Srbije, što je jedan od preduslova da na njenom putu ka članstvu u evropskom klubu?
Černeva: Mislim da demokratizacija Srbije treba da bude prioritet i zato što je toliko važna za ceo region. Znamo za uticaj srpske politike u mnogim susednim zemljama.
Iskreno, ne mislim da bilo ko očekuje da se sada postigne dogovor o Kosovu s obzirom na sve što se dešava u Srbiji.
Nadam se da neće biti provokacija sa obe strane, mislim između Srbije i Kosova, pa da ovo pitanje dodatno optereti srpsku političku krizu. Jer, zarad celog regiona ona treba da se reši na demokratski način.
Nadajmo se bez eskalacije i nasilja, ali i bez preteranog pritiska na studente ili mlade ljude koji učestvuju u ovim procesima.
Zbunjena sam ruskim tvrdnjama o zapadnoj zaveri u Srbiji
RSE: Rusija je u više navrata optuživala pojedine zapadne krugove da podstiču "obojenu revoluciju" u Srbiji. Ona očito i dalje preferira da Vučić ostane na vlasti u Beogradu, a ne političke promene u Srbiji.
Černeva: Pomalo sam zbunjena ovim tvrdanjama o zapadnoj zaveri. Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala.
Pri tom treba dodati da u Srbiji nema ni evropskih zastava na ulicama kao ranije. Mislim da je pogrešno negirati da u društvu postoje autentične snage koje mogu samostalno da deluju.
Šta se desilo sa Srbima koji su zbacili Miloševića?
RSE: Kao što sam pomenuo na početku ovog razgovora, ovo je najveći i najozbiljniji izazov za Vučića od kada je došao na vlast. Da li mu se sužava manevarski prostor ili će uspeti da nadmudri studente i opoziciju?
Černeva: Ne tražite od mene da odgovorim na ovo pitanje jer bi to bila čista spekulacija.
Ako me pitate, verovatno bih rekla da je na odlasku, ali kako mogu to da znam?
RSE: Kao što sam vas već pitao, da li se u EU i dalje oslanjaju na Vučića ili razmatraju i alternativne strategije u budućnosti u Srbiji?
Černeva: Mislim da je ključno pitanje koliko verujemo u snagu srpskog društva da odredi karakter svoje vlasti.
Mnogi ljudi su odavno izgubili nadu zbog velike podrške sadašnjim vlastima. Čak i kada je bilo izbornih neregularnosti, građani bi ponovo glasali za ovu vlast.
Zato se dugo postavlja pitanje šta se desilo sa Srbima koji su uspeli da sruše Miloševića?
Ovde sada nije ključno pitanje - Vlada Srbije, niti Vučić, već koliko će srpsko društvo biti istrajno.
Niko spolja ne može da donese promene u Srbiji
RSE: Ali ta istrajnost srpskog društva će zavisiti i od podrške EU. Kao što sam već nekoliko puta rekao, mnogi smatraju da Brisel i dalje računa na Vučića zbog kosovskog pitanja, litijuma u kombinaciji sa drugim problemima sa kojima se evropski blok suočava kao što je rat u Ukrajini, kako se pozicionirati prema Trampu.
Černeva: Što je istina. Ali ne verujem da bilo ko spolja može da pokrene promene.
Zbog toga mislim da Rusi potpuno greše (potenciranjem na zapadnoj zaveri), jer to je nešto što će srpsko društvo uraditi ili neće uspeti.
Naravno, EU treba da pruži još veću podršku Srbiji, čak da omogući posredovanje.
Samo ne verujem da će to imati odlučujuću ulogu.
Mislim da odlučujuća uloga i dalje pripada srpskom društvu.