Predsjednik Skupštine Crne Gore isključio opoziciju iz rada parlamenta na 15 dana
Ostalima je bio onemogućen ulazak u skupštinsku salu.
"Ovim je odblokiran rad Skupštine nakon dva mjeseca", rekao je Mandić na sjednici, koja je završena nakon usvajanja dnevnog reda na kojem se našao budžet za ovu godinu.
Jedan od onih kojima nije izrečena mjera, opozcioni poslanik, Boris Mugoša rekao je da je u Crnoj Gori na djelu slom demokratije.
Opozicija je od sredine decembra sprečavala održavanje sjednica parlamenta jer je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda.
Opozicija je to nazvala pokušajem ustavnog puča.
Poslednja u nizu sjednica koje su blokirali bila je 21. januara kada je na dnevnom redu bio budžet za 2025.
U toku sastanak opozicije sa predstavnicima Kvinte
Nakon što je saopštena mjera o udaljenju iz Skupštine, iz najveće opozicione Demokratske partije socijalista su poručili da Mandić želi da sruši svaku mogućnost dogovora.
"Za sve što će se događati u političkom životu, institucijama i van njih je zasluga većine", poručio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Prethodno je opozicija odbila ponudu vlast od 31. januara o načinu deblokade rada Skupštine.
Predlog je uključivao ponudu da Skupština podnese zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odluci Ustavnog odbora koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda, da to mišljenje bude obavezujuće i primijenjeno u roku od sedam dana.
Opozicija je ovo nazvala uslovljavanjem a ne kompromisom.
Stoga su lideri opozicije u popodnevnim časovima ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske unije predstavili svoj predlog sporazuma za deblokadu rada Skupštine i prevazilaženje političke krize u Crnoj Gori.
Zemlje Kvinte čine Sjedinjene Američke Države, Francuska, Italija, Nemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Šta predlaže opozicija?
Još nije objelodanjeno šta je u osnovi predloga opozicije.
Opozicija je ranije, osim zahtjeva o poništenju razrješenja sutkinje Ustavnog suda tražila garancije da se neće bez konsenzusa mijenjati Ustav u oblasti identitetskih pitanja, niti Zakon o crnogorskom državljanstvu.
Da će tražiti promjenu Ustava u dijelu promjena službenog jezika i liberalizaciju sticanja crnogorskog državljanstva ranije je najavljeno iz stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Oni traže da srpski bude službeni čime bi se izjednačio sa crnogorskim jezikom, dok bi liberalizacija dobijanja državljanstva omogućila građanima i susjednih država da postanu crnogorski državljani.
Tome su se, osim opozicije, suprotstavile albanske stranke koje su u Vladi.
Premijer Milojko Spajić je rekao da će se o tome odlučivati konsenzusom svih stranaka.
Odluka Skupštine da prekine mandat sudiji Ustavnog suda izazvala je zabrinutost Evropske komisije sredinom decembra.
EU je pozvala sve institucije u Crnoj Gori da poštuju zakon i Ustav države jer je ovo ključno za evropski put Crne Gore.
Crna Gora je lider u procesu pristupanja EU, sa otvorenim svih 33 a zatvorenih šest pregovaračkih poglavlja.