Prvom osuđenom za genocid u Srebrenici sud u Hagu odbio molbu za puštanje na slobodu
"Iako Krstić ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu, mišljenja sam da zahtjev treba odbiti. Velika težina njegovih zločina snažno govori protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu i, što je ozbiljnije kriminalno ponašanje u pitanju, to bi dokaz rehabilitacije trebao biti uvjerljiviji", navela je sutkinja Graciela Gatti Santana u zaključku objavljenom 3. februara .
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT), koji je naslijedio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pozdravila je, kako je navela, činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak.
U obrazloženju objavljenom na stranici IRMCT-a je kazala da smatra da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid i da je on u njemu sudjelovao, odražava razinu rehabilitacije i od velikog je značaja s obzirom na porast povijesnog revizionizma i negiranja genocida u regiji.
"Ako jednog dana budem pušten, i ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma i ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj", napisao je Krstić u novembru prošle godine.
Krstić, koji trenutno ima 76 godina, tražio je da se uzmu u obzir i njegovi, kako je naveo u molbi, ozbiljni zdravstveni problemi. Naveo je da pati od brojnih hroničnih bolesti, da trpi znatne bolove zbog oštećenih krvnih žila i atrofije nakon amputacije noge, da pati od anemije i visokog holesterola, te da ima ozbiljne probleme sa srcem.
"Još nisam uvjerena da je pokazao dovoljnu rehabilitaciju da dosegne ovaj povišeni prag. Nadalje, nema dokaza koji pokazuju postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali nadjačavanje ove negativne ocjene", dodao je.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala pravosnažno je u aprilu 2004. osudilo Krstića na 35 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, progon i ubistva srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. godine
Ova pravosnažna presuda prva je u kojoj je Haški tribunal utvrdio da je Vojska Republike Srpske u Srebrenici počinila genocid.
Tom presudom bila je smanjena kazna od 45 godina zatvora, koju je 2001. Krstiću izreklo prvostepeno vijeće Tribunala. Prvostepenom presudom, Krstić je bio osuđen za počinjenje genocida, ali je Apelaciono vijeće taj dio presude preinačilo.
Krstić je 2004. bio upućen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne. U britanskom zatvoru su ga napali i ranili zatvorenici, zbog čega je 2013. prebačen u Poljsku.
Pošto je izdržao dvije trećine kazne, poljske vlasti, po tamošnjem zakonu, nisu mogle da ga zadrže u zatvoru, zbog čega je Krstić vraćen u pritvor u Hagu, gdje se i sada nalazi.
Sud je u prošlosti nekoliko puta odbio njegov zahtjev za prijevremeno oslobađanje zbog težine zločina za koji je osuđen.
Sud u Hagu odbio je krajem 2024. godine i zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, osuđenog na 29 godina zatvora zbog teroriziranja civila u Sarajevu.