Prošao zakon za odbranu života žene u BiH
Zvaničnog imena "Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama", izmijenjeni zakon usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. No, za njegovo stupanje na snagu treba biti usvojen u Domu naroda ovog bh. entiteta.
"Ovdje je propisano da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BIH. Ovakva odredba naglašava društveno opredjeljenje za institucionalno jačanje borbe protiv nasilja prema ženama", rekao je ministar pravde Vedran Škobić.
Zakonom se sada povećava zaštita žrtava, osigurava da i žene koje nisu dio bračne zajednice budu zaštićene, da djeca ako borave u prostoriji tokom čina nasilja budu prepoznata kao žrtve nasilja, ali se uvodi i stavka poput policijske procjene rizika.
Sevda Kadić, čiju je kćerku Almu nakon godina nasilja ubio partner kaže da je za nju važno da se zakon usvoji i da se zločin više nikome ne dešava.
"Možda nekome nešto dođe u glavu da više ne smije to da radi, da pokušava da to uradi nekome, da nekoga maltretira, da nekoga progoni, da nekoga na kraju krajeva i ubije. Da se zna da ima zakon i za takva djela," kaže Sevda.
Njenu kćerku Almu ubio je u julu 2021. suprug Eldin Hodžić, ispred njene roditeljske kuće u Sarajevu. Pucao joj je u potiljak pred njihovom četverogodišnjom kćerkom i Sevdom.
"Meni se desio taj zločin. Desili su se mnogi poslije moga, desilo se mnogo tih ubistava. Ali bih željela da više i vlada i tužilaštvo i sudstvo da otvore više oči, da vide da se to dešava pred njihovim očima," dodaje Sevda Kadić.
Kada se pogleda na papiru zakon stvarno izgleda dobro kaže Meliha Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, organizacije koja godinama radi na pomoći i zagovaranju izmjene ranijeg zakona. Razlike u zakonima su vidljive počevši od samog imena naglašava Sendić, jer se raniji zakon odnosio na nasilje nad ženama u porodici.
"Imali smo problem šta je sa ženama koje nisu u bračnoj zajednici, ali su u vanbračnoj zajednici ili su imale bračnu zajednicu, pa sad ne žive zajedno ili su intimni partneri i slično. Tu se redovno događalo nasilje i tu se nije moglo odgovoriti na adekvatan način", pojašnjava Sendić i kaže da je to sada jedna od velikih promjena.
Zakon o zaštiti od nasilja jednim dijelom je usklađen i sa direktivom EU o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici donesenom prošle godine, ali i sa konvencijom Vijeća Evrope, odnosno Istanbulskom konvencijom.
Istanbulska konvencija ima za cilj zaštitu žena od svih vidova nasilja i sprječavanje, procesuiranje i eliminiranje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Jedna od obaveza zemalja članica Vijeća Evrope, potpisnica Konvencije jeste poduzimanje neophodnih zakonodavnih mjera za prevenciju svih oblika nasilja.
Nema izgovora: Kako prijaviti nasilje?
Osim FBiH, u Republici Srpskoj postoji zakon koji nije u cijelosti usklađen s Istanbulskom konvencijom. Prošle godine bilo je predloženo da se u taj zakon ubaci definicija femicida, ali bez uspjeha, uz obrazloženje da ta denicija nije adekvatna za tradicionalne "porodične vrijednosti". Brčko distrikt je jedini promijenio Krivični zakon i uskladio ga Konvencijom.
Šta je sa Krivičnim zakonom?
Osim zakona za suzbijanje nasilja u porodici, na dnevnom redu se trebao naći i Krivični zakon Federacije BiH, no on je povučen sa dnevnog reda zbog velikog broja amandmana.
U predloženim izmjenama Krivičnog zakona FBiH trebala bi biti uvedena krivična djela kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje i drugih djela koja se mogu zloupotrijebiti protiv djece.
Ta dva zakona su trebala biti donesena u paketu kako bi se osigurala adekvatna zaštita žrtava nasilja, ali i oštrije kažnjavanje nasilnika. Kako za RSE kaže zastupnica Alma Kratina izmjene zakona traže već dvije godine, da je dinamika veoma spora i da veliki broj amandmana pokazuje da posao nije dobro urađen.
"Ne možete vi riješiti ovaj veliki društveni problem nasilja u porodici, nasilja nad ženama ako vi istovremeno ne zaštite žrtvu kroz sistem, ali i nasilnike oštrije kaznite i pošaljajte jasnu poruku", navodi Kratina.
Proces će se sada razvući dodaje i onda će opet doći do zgražavanja javnosti nakon presuda.
"Od smanjenja presuda za teška ubistva žena, do suđenja za obično ubistvo, a ne teško ubistvo. Znači mi nismo još uvijek ništa tu uradili."
Jedna od presuda koja je u decembru prošle godine dovela do bunta javnosti bila je i za ubistvo Sevdine kćerke Alme kada je Vrhovni sud Federacije BiH umanjio kaznu Eldinu Hodžiću sa 35 na 20 godina zatvora.
U obrazloženju Sud je naveo da izrečena kazna od 35 godina ne postoji po odredbama krivičnog zakona i da se može izreći maksimalna do 20 godina.
Alminom ubistvu su prethodile stotine prijava za nasilje, koje su protiv Hodžića upućene policiji i Centru za socijalni rad. Hodžić je za ta djela više puta osuđivan uslovno, a presude je kršio više puta i bez posljedica.
Njena majka Sevda kaže da sada svi krive onog drugog i pita se, ako je greška napravljena u slučaju njene kćerke, zašto nije ispravljena za druge.
"Ja bih toliko željela da se taj zakon usvoji, da se više stane u kraj ovome što se dešava, ovim ubistvima, da ne plaču više majke, očevi, braća, sestra, djeca. Da se jednom kaže: 'dosta, ne može više tako, zatvorite ga, ne puštajte ljude takve po ulici da hodaju.'"
U obraćanju Parlamentu FBiH povodom zakona o zaštiti od nasilja u porodici, zastupnica Alma Kratina se osvrnula i na slučaj Alme Kadić.
"Emira Maslan, Nizama Hećimović, Alma Kadić, 150 puta prijavljivano nasilje, maltretirane. Suđeno na kraju za obično ubistvo, ne za teško. Želim da svima nama samo ova tri imena budu tačne tačke i fokus šta to moramo mijenjati", rekla je Kratina.
Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?
Šta radi policija kad prijavite nasilje?
'Nijedno društvo i nijedna stranka nisu oslobođeni nasilja'
Skoro polovina žena u Bosni i Hercegovini je iskusila neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine, pokazalo je istraživanje OSCE-a o nasilju nad ženama u BiH. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća samo u periodu između 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH, dok njihovi podaci također pokazuju da se za nasilje nad ženama najčešće izriču uslovne kazne, a manje zatvorske i novčane. Ipak, čak 84 posto slučajeva nasilja nikada se ne prijavi.
Prema riječima Melihe Sandić iz Centra ženskih prava Zenica, prevencija je ključ koji može da doprinese sprječavanju eskalacije nasilja, odnosno ubistva žene.
"Jer kad se desi ubistvo, možemo mi imati femicid kao krivično djelo. Međutim sve ovo što prethodi tome treba da nam ostane žena živa. To je cilj zaštite."
Ako bi institucije slale ispravniju poruku kako postupati sa nasilnicima, ako bi kazne bile oštrije, onda bi možda i oni razmisliti da li će to učiniti ili ne.
"Sa druge strane to je poruka i ženama da se osjećaju sigurnije i da ne trpe i ne šute i da na vrijeme izađu iz nasilne zajednice i da poduzmu sve mjere kako bi se prevenirala ta eskalacija."
Policijska procjena rizika
Jedna od mogućih mjera prevencije nasilja mogla bi se ogledati i u policijskoj procjeni rizika, koja će od sada biti dio zakonskog okvira. Osim neusklađenosti, raniji zakon u Federaciji BiH pokazao je i manjkavosti u implementaciji. No, implementacija zavisi i od ljudi navodi Sendić.
"Od njihove stručnosti, senzibilnosti i to je negdje najžalosnije što mi imamo najveći problem, što implementacija i adekvatnija reakcija uvijek skoro pa uvijek zavisi od pojedinca. I tu je negdje leži naš problem."
A kada se radi o pojedincima koji su najčešće prvi na licu mjesta kada se nasilje desi, policijskim slučajevima, njihov tretman od sada neće biti individualna stvar, već dio zakonski određene procjene rizika.
"To je proces jer nije ista situacija za svaku ženu. Da se procijeni pa da se onda u skladu sa procjenom da adekvatna i kazna ili da se mjere usklade prema potrebama, odnosno prema problemu koji je žena prijavila. Ovo je vrlo značajna promjena", naglašava Sendić.
Koliko je važna pravilna procjena policije na terenu svjedoče i brojne žene koje su pozvale 122 zbog nasilja koje su proživljavale. Među njima je bila i Merima koja je 23 godine trpila nasilje i nekoliko puta pokušala da ode od supruga. Odluka da pozove policiju kaže bila je instinktivna i svaki put bi, kaže, došli brzo i profesionalno bi odradili svoj posao.
"Oni su me stvarno spasili. Očekivala sam, imala sam nadu i povjerenje da bi ipak trebali da me spase. I tako je i bilo", priča Merima u podcastu Radija Slobodna Evropa. No, mnoge žene nisu bile te sreće.
Efikasnost sistema mora se temeljiti ne samo na brzini odgovora institucija, već i da institucije kada odgovaraju prioritet stavljaju na žrtvu nasilja kaže Fedra Idžaković, stručnjakinja za rodnu ravnopravnost pri misiji OSCE-a u BiH. A procjena rizika je upravo to.
"Dobra procena rizika podrazumijeva po Istanbulskom konvenciji da vi prepoznate šta je rizično ponašanje, šta može dovesti do rizika i da to odgovorite na adekvatan način od strane institucija, da biste spriječili ponavljanje djela ili femicida," kaže Idžaković.
Ipak, za promjenu i da zakon uđe u praksu biće potrebno neko vrijeme. Jer nove odredbe će zahtjevati i nova rješenja koja nisu do sada postojala na terenu.