Specijalno tužilaštvo obnavlja istragu u četiri slučaja ratnih zločina u Crnoj Gori
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je naložio da se ponovo otvore slučajevi logora Morinj, Deportacije Bošnjaka, Bukovice i Kaluđerskog laza.
U slučaju Morinj osuđena su četiri lica, u slučaju Deportacije, Bukovice i Kaluđerskog laza svi su oslobođeni.
Zadatak tužilaca je, da analiziraju ove slučajeve, pribave nove dokaze uz korišćenje podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove koje je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Podaci do kojih je došao Mehanizam predati su u septembru 2024. Specijalnom tužilaštvu Crne Gore.
Kako je rečeno, provjerom više od deset miliona stranica materijala koje je tokom rada prikupio Mehanizam, identifikovano je nekoliko crnogorskih državljana osumnjičenih za učešće u ratnim zločinima.
Obnavljanje istraga u ova četiri slučaja, dio je Strategije za istraživanje ratnih zločina Specijalnog tužilaštva za period od 2024-2027. godine.
Slična Strategija je bila usvojena 2015. od tadašnjeg Specijalnog tužilaštva Crne Gore, ali nije dala rezultate.
Pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom uključuju i pitanje procesuiranja ratnih zločina kroz pregovaračko poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava.
Morinj
Jedini od slučajeva za koje se obnavlja istraga, a u kome su donesene osuđujuće presude je logor Morinj.
Ovaj logor koji se nalazi u blizini Kotora bio je sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske tokom agresije vojske bivše Jugoslavije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik 1991. godine.
Kroz logor su prošla 292 zatvorenika. Prema nezvaničnim informacijama, od posljedica torture, preminulo je osam ljudi.
Zbog zlostavljanja zarobljenika, Viši sud u Podgorici 2014. osudio je četvoricu bivših rezervista JNA na zatvorske kazne. Iva Gojnića na dvije godine, Bora Gligića i Špira Lučića na po tri i Iva Menzalina na četiri godine zatvora.
Crna Gora je i isplatila odštetu od 1,4 miliona eura za 145 bivših logoraša.
U logoru je 2022. postavljena spomen-ploča koja je izazvala negativne reakcije prosrpskih stranaka zbog dijela natpisa u kome se navodi da je napad na Hrvatsku bio dio velikosrpske agresije.
Deportacija
U maju 1992. crnogorska policija je uhapsila najmanje 66 civila iz Bosne i Hercegovine, uglavnom Bošnjaka, a potom ih iz sabirnog centra u Herceg Novom isporučila vojsci Republike Srpske, Radovana Karadžića.
Većina je odmah ubijena, a ostali su odvedeni u logore. Prema podacima Akcije za ljudska prava (HRA) samo njih 12 je preživjelo.
Bilo je optuženo devet policijskih funkcionera i službenika koje je 2011. Viši sud u Podgorici oslobodio krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Kao obrazloženje sud je naveo da se krivično djelo ratnog zločina ne može odnositi na pripadnike crnogorske policije jer nisu bili dio sukobljenih strana u ratu u Bosni i Hercegovini.
Tu presudu je potvrdio Apelacioni sud godinu kasnije.
U dokumentu koji je Vrhovni sud 2017. dostavio RSE, precizira se da je u predmetu "Deportacija", porodicama bosanskohercegovačkih izbjeglica, poravnanjem na ime naknade štete isplaćeno 4.135.000 eura.
Godinama nevladine organizacije u Herceg Novom obilježavaju godišnjicu deportacije zahtijevajući podizanje spomenika žrtvama.
Bukovica
U Bukovici kod Pljevalja je od 1992. do 1995, prema dostupnim podacima, ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo zbog torture, 11 ih je oteto, 70 mučeno, a oko 270 protjerano.
Radi se o muslimanskom stanovništvu. Bilo je to u vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, kada je na prostoru Pljevalja boravio veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, pripadnika paravojnih formacija i policije Crne Gore.
Istraga je otvorena 2007. i proglašena službenom tajnom. Trajala je dvije i po godine, a obuhvatila je sedam bivših pripadnika rezervnih sastava policije i Vojske Jugoslavije.
Tri godine kasnije je podignuta optužnica dok je pravosnažna oslobađajuća presuda donesena 2011. koju je godinu kasnije potvrdio i Apelacioni sud.
Početkom prošle godine Specijalno tužilaštvo je saopštilo da je "obnovilo izviđaj" za slučaj Bukovica, a na osnovu spisa koji su im dostavljeni iz tužilaštva u Bosni i Hercegovini.
Kaluđerski laz
Za masovno ubistvo albanskih izbjeglica sa Kosova u vrijeme NATO intervencije 1999. u selu Kaluđerski laz kod Rožaja blizu granice sa Kosovom, niko nije osuđen.
Tadašnji pripadnici Vojske Jugoslavije su pucali u kolonu izbjeglica, kada su ubijene 22 osobe i sedam civila ranjeno.
Tužilaštvo je podiglo optužnicu 2008. protiv penzionisanog pukovnika Predraga Strugara i još sedam pripadnika Vojske tereteći ih za ratni zločin.
Nakon sedam godina svi su oslobođeni pred Višim sudom u Bijelom Polju, što je potvrdio i Apelacioni sud.
Izvještaj Evropske komisije za 2024.
Rezultati Crne Gore u procesuiranju ratnih zločina moraju se poboljšati efikasnim istragama, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.
Ističe se i da je promijenjen Krivični zakon u maju 2024. kako bi se otklonile prepreke za saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale.
U izvještaju se ukazuje da Crna Gora treba da uspostavi punu saradnju sa Mehanizmom.