SAD traže izbore u Ukrajini: Korak ka miru ili poklon Putinu?
Izjava Kita Keloga (Keith Kellogg) istakla je u prvi plan jedno goruće, osetljivo pitanje ukrajinske politike, dok se povećavaju napori SAD za pokretanje mirovnih pregovora rastu, a dok Kremlj nastoji da diskredituje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog tvrdnjom da nema legitimitet.
U intervjuu Rojtersu (Reuters) 1. februara, Kelog je rekao da izbori u Ukrajini "moraju da budu sprovedeni" i da bi mogli da budu održani posle sporazuma o prekidu vatre, što bi, kako je rekao, moglo da se postigne u roku od nekoliko meseci.
"Većina demokratskih zemalja ima izbore u vreme rata. Mislim da je važno da to urade", rekao je Kelog za Rojters. "Mislim da je to dobro za demokratiju. To je lepota čvrste demokratije, imate više osoba koje mogu da se kandiduju".
Tramp, koji je tokom prošlogodišnje predizborne kampanje rekao da će okončati rat čak i pre svoje inauguracije ako bude izabran, malo je rekao o tome kako se nada da će to i uraditi. On je, međutim, sugerisao da će koristiti pristup šargarepe i štapa i prema Kijevu i prema Moskvi kako bi ih privoleo za sto.
Mihail Aleksejev, politikolog s Državnog univerziteta u San Dijegu koji se fokusira na Rusiju i Ukrajinu, rekao je da je Trampova administracija verovatno pokrenula pitanje izbora u nadi da bi to moglo olakšati pregovarački proces. On je, međutim, rekao da bi to moglo da ide na ruku Rusiji, nazivajući to "opasnom distrakcijom i političkom trikom Kremlja" .
Putin je više puta ponavljao da je Moskva otvorena za razgovore, ali mnogi stručnjaci sumnjaju da on ne bi postupao u dobroj veri i da bi koristio pregovore da pokaže imidž kooperativnog igrača, istovremeno kupujući vreme za dalje poboljšanje položaja Rusije na terenu u Ukrajini, gde mesecima ostvaruje dobitke, mada uz ogromnu cenu ljudskih života.
"Ako Putin može da zavlači američku administraciju još nekoliko meseci, onda će moći da ostvari više dobitaka na bojnom polju", rekao je Aleksejev.
Putin je u više navrata rekao da Zelenski neće imati ovlašćenja da potpiše mirovni sporazum, tvrdeći da nema legitimitet jer je njegov petogodišnji trebalo da istekne u maju 2024. posle predsedničkih izbora u martu.
Ustav Ukrajine, međutim, zabranjuje održavanje izbora u vreme vanrednog stanja, koje je Zelenski uveo kada je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. i koje se poput invazije nastavilo do danas posle više produžavanja.
Ipak, Ukrajinci raspravljaju o koristi održavanja predsedničkih izbora od 2023. godine, kada je razgovor bio pod uticajem pritiska Zapada i ruske propagande.
Američki republikanski senator Lindzi Grem (Lindsey Graham), Trampov saveznik, tokom posete Kijevu u maju te godine pozvao je Zelenskog da održi izbore po rasporedu, dok je u Kongresu raslo protivljenje republikanaca daljoj pomoći Ukrajini uoči višemesečne blokade koja je ugrozila položaj Kijeva na bojnom polju, gde se njegove snage u velikoj meri oslanjaju na oružje iz SAD.
U to vreme, mnogi Ukrajinci, uključujući opozicione lidere i organizacije civilnog društva, izjasnili su se protiv održavanja izbora tokom rata, upozoravajući da će to podeliti društvo u kritičnom trenutku u istoriji Ukrajine. Oni su takođe rekli da bi to dovelo živote ljudi u opasnost, ukazujući na stalno rusko granatiranje civilnih lokacija.
Zelenski: Izbori u Ukrajini mogući ove godine ako prestane ratno stanje
Ukrajina kritizira američki mirovni prijedlog za prekid vatre i izbore kao 'propali plan'
Ukrajina se suočava s mnogo drugih pitanja ako pokuša da održi izbore tokom rata ili čak ubrzo posle prekida vatre. Više od šest miliona je pobeglo u inostranstvo, skoro četiri miliona je interno raseljeno, a oko milion služi u oružanim snagama, što im otežava glasanje. Zajedno predstavljaju, to je oko četvrtina stanovništva.
Zelenski je ukazao na ove faktore u intervjuu s britanskim novinarom Pirsom Morganom (Piers) koji je 4. februara postavljen na Jutjubu (YouTube).
"Postoje ozbiljni izazovi, ali i fundamentalne ljudske stvari... Kako (vojnici) mogu da glasaju iz rovova? Kako će glasati narod na okupiranim teritorijama? Milioni ljudi? Kako? Zar nas više nije briga šta oni misle i koga žele da izaberu", rekao je Zelenski, koji je pomenuo i Ukrajince "koji su bili primorani da pobegnu u inostranstvo zbog ovog rata".
Sto ukrajinskih organizacija civilnog društva u septembru 2023. u saopštenju je navelo da su "izbori i rat u punom obimu nespojivi".
"Ova ideja je izuzetno opasna i dovešće do gubitka legitimiteta i procesa i izabranih organa, a sa velikom verovatnoćom do značajne destabilizacije države u celini. Ako je politička borba nemoguća u ratnim uslovima, onda izbori definitivno nisu slobodni", navele su organizacije civilnog društva.
"Postoji široko prihvatanje te situacije, tako da je tvrdnja da Zelenski nije legitimna vlast apsolutna besmislica i apsurd", rekao je Aleksejev.
U intervjuu za nacionalnu televiziju 2. januara, Zelenski je rekao da su izbori mogući 2025. godine, ali tek posle prekida vatre.
Posle Kelogove izjave, saradnik Zelenskog je za Rojters rekao da "ako je njegov plan samo prekid vatre i izbori, to je neuspešan plan – Putin se neće uplašiti samo te dve stvari".
Zelenski i njegova vlada kažu da bi snažne bezbednosne garancije Ukrajini bile ključni uslov za bilo kakav prekid vatre ili mirovni sporazum.
Tokom posete Parizu prošle nedelje, bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko, koji je izgubio od Zelenskog na izborima 2019. i koji je mogući izazivač na narednom glasanju, odbacio je ideju o održavanju izbora usred rata, rekavši da bi jedini "pobednik" takvog glasanja bio Putin.
Porošenko je rekao da će Putin koristiti propagandu i "petu kolonu" da potkopa Ukrajinu tokom predizborne kampanje.
Sergej Žuk, saradnik tink-tenka Vilson centra (Willson Center) u Vašingtonu i profesor na Univerzitetu Bol stejt u Indijani, deli Porošenkovu zabrinutost. Žuk je za RSE rekao da bi Kremlj mogao da iskoristi svoju moćnu propagandnu mašinu i proruske elemente unutar Ukrajine da destabilizuje zemlju tokom izbora.
"Bojim se da će na budućim izborima, sa svim ruskim dezinformacijama koje su veoma efikasne, oni organizovati kampanju protiv Zelenskog i oni će pobediti. To će biti drugo izdanje gruzijske kontrarevolucije", rekao je on, misleći na usponu autoritarne, proruske vlade u Tbilisiju posle godina neprijateljskih odnosa s Kremljom.
Putin uma lični animozitet prema Zelenskom, ocenio je Žuk. On je rekao da se to samo produbilo kada je bivši komičar predvodio odbranu svoje zemlje od veće, bolje opremljene ruske vojske, zadobivši uveliko poštovanja u svetu i osramotivši lidera Kremlja, koji je očekivao da će invazija oterati Zelenskog s vlasti i pokoriti Ukrajinu za nekoliko nedelja.
Popularnost Zelenskog je naglo porasla u Ukrajini pošto su njegove oružane snage povratile delove teritorije od Rusije u jesen 2022. Međutim, kako rat punih razmera ulazi u četvrtu godinu kasnije ovog meseca i kako Rusija napreduje na istoku Ukrajine, popularnost Zelenskog opada.
Žuk i Aleksejev vide generala Valerija Zalužnog, koji je nadgledao odbranu Ukrajine tokom prve dve godine invazije, kao najverodostojnijeg izazivača Zelenskom. Ukrajinski predsednik je smenio popularnog generala u februaru 2024. posle spora oko strategije, a lokalni mediji su izvestili da je Zelenski zabrinut zbog njegovih mogućih političkih ambicija.
Aleksejev je rekao da Zalužnijev dolazak na mesto predsednika ne bi bio Putinova pobeda.
"To neće umanjiti volju Ukrajine da pruži otpor", rekao je on.