Može li Severna Makedonija da poveća budžet za odbranu?
Debata o potrošnji za odbranu među državama članicama NATO-a ponovo se rasplamsala pošto je Tramp počeo da najavljuje značajno povećanje potrošnje na pet odsto BDP-a, što će biti ozbiljan izazov s obzirom na to da ovaj cilj ne ispunjava nijedna od 32 članice Alijanse, uključujući SAD.
Prema rečima Metodija Hadži Janeva, vanrednog profesora na Vojnoj akademiji General Mihailo Apostolski, ovakvo povećanje budžeta za odbranu predstavljaće ozbiljno finansijsko opterećenje za Severnu Makedoniju, koja, kako kaže, već ima poteškoća da održi nivo od dva odsto.
"Mislim da će nam biti teško da se uklopimo u tu liniju. Ako se to desi, biće potrebno izdvojiti sredstva iz drugih sektora da bi se odgovorilo na taj zahtev", rekao je Hadži Janev za Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tražio povećanje budžeta za odbranu od zemalja NATO-a tokom svog prvog predsedničkog mandata od 2017. do 2021. godine.
Mimo Trampovog zahteva, zemlje su počele da povećavaju budžete za odbranu posle početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a dodatni pritisak doneo je rat na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – koji je pojačao zabrinutost za globalnu bezbednost i ukazao na potrebu za veća vojna sredstva.
Između stvarnosti i očekivanja
Severna Makedonija je nedavno postavila cilj da kao članica NATO-a izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu, sa najmanje 20 odsto za modernizaciju vojske i opreme, kako je navedeno u Dugoročnom planu razvoja odbrambenih kapaciteta 2023-2032.
Međutim za ministra odbrane Vladu Misajlovskog, zahtev novoizabranog predsednika SAD Trampa da članice NATO-a izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu je praktično nemoguć.
On je istakao da bi iznos od pet odsto predstavljao ozbiljan finansijski teret za mnoge vlade, ali da je na nedavnim sastancima NATO-a, uključujući i samit u Vašingtonu, postavljen realniji fokus – više od tri odsto.
"U ovim nestabilnim vremenima, stalno se traže dodatna ulaganja u opremu i povećanje budžeta za odbranu. Videćemo da li će neka zemlja dostići taj procenat, ali će to biti jedna od glavnih tema prvog samita NATO sa Trampom u junu ili julu", rekao je Misajlovski.
Severna Makedonija je povećala budžet za odbranu na dva odsto BDP-a krajem 2023. godine, što je 2024. značilo povećanje od oko 50 miliona evra ukupnog budžeta za odbranu, koji je dostigao oko 327 miliona evra.
U vreme kada je budžet povećan za dva odsto, ministarka odbrane bila je Slavjanka Petrovska.
Petrovska kaže za Radio Slobodna Evropa da odbrambeni budžet Severne Makedonije mora biti dovoljno velik da odgovori na savremene bezbednosne izazove, kako na nacionalnom nivou, tako i kao deo NATO-a.
Ona podseća da je od 2018. počeo trend povećanja budžeta za odbranu u cilju intenziviranja modernizacije Vojske, kao i poboljšanja životnog standarda vojnih lica i zaposlenih u Ministarstvu odbrane. Iako kaže da budžet i dalje raste, Petrovska ističe da je i dalje nedovoljan, jer ne uzima u obzir rast troškova u odbrambenoj industriji.
"Za očekivati je da će budžet Severne Makedonije za odbranu sledeće godine porasti do tri odsto, ali ne više od dve godine", kaže Petrovska.
Paralelno, ona ističe da je potrebno nastaviti projekte strategije "Pametna odbrana", koja obuhvata: zajedničke nabavke s NATO saveznicima; proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe; racionalizaciju troškova kroz eliminaciju nesuštinskih aktivnosti.
"To će doprineti racionalizaciji budžeta i svakako više sredstava za investicije i garantovanje životnog standarda zaposlenih", kaže Petrovska.
Milijardu evra za modernizaciju u narednih 10 godina
Ključni aspekti modernizacije vojske prema Dugoročnom planu razvoja odbrambenih kapaciteta 2023-2032. su poboljšanje interoperabilnosti s NATO-om i povećanje mobilnosti i zaštite vojnog osoblja.
Prema tom dokumentu, budžet za modernizaciju za period 2023-2032. procenjen je na 955 miliona evra, što je 28 odsto ukupnog odbrambenog budžeta za opremu i modernizaciju.
Profesor Hadži Janev kaže da ako dođe do generalnog povećanja budžeta za odbranu, fokus treba da bude na unapređenju kapaciteta – kako kadrovskih, tako i tehnoloških i opreme.
On ističe da bi pametan pristup modernizaciji bio ulaganje u tehnologije dvostruke namene, gde se inovativna rešenja mogu primeniti i u drugim sektorima kao što su medicina, poljoprivreda, saobraćaj i energetika.
Pored toga, Hadži Janev ističe da se mora ulagati u obrazovanje kako bi se napravili kvalifikovani kadrovi koji će moći da vode proces modernizacije. Umesto površnog sagledavanja tog pitanja, on poziva na ozbiljnu stručnu raspravu koja će pomoći u pronalaženju održivih rešenja.
"Pazite, mi 30 godina devastiramo i pustošimo ovaj sektor, pre svega zbog lakomosti političkih elita i plitkosti i naivnosti čelnika bezbednosti i odbrane", kaže Hadži Janev.
Prema Dugoročnom planu razvoja odbrambenih kapaciteta 2023-2032, modernizacija vojske predviđa nabavku vojne opreme koja uključuje:
Laka oklopna vozila (LOV) sa povećanom zaštitom, vatrenom moći i protivoklopnim mogućnostima, kao i protivoklopni sistemi – MANPAT (Man portable Anti Tank) za protivoklopnu borbu na bliskim i srednjim udaljenostima;
Takođe, nabavku artiljerijskih sistema – haubica kalibra 105 mm za indirektnu vatrenu podršku dometa do 20 kilometara.
Zatim sistemi za protivvazdušnu odbranu (PVO) – kompatibilni s NATO sistemima, kao i vazduhoplovnih kapaciteta – nabavka višenamenskih transportnih helikoptera.
Sistemi sajber odbrane – zaštita od sajber pretnji i jačanje komunikacionih mreža i balistička zaštita – novi panciri, šlemovi i lična zaštitna oprema za sve jedinice i drugo.
Povećanje budžeta za odbranu razmatraju i 23 članice EU koje su deo NATO.
Članice NATO-a će povećati svoje budžete
Evropska odbrambena agencija (EDA) u svom godišnjem izveštaju o potrošnji na odbranu navodi da je budžet za odbranu zemalja EU povećan sa 279 milijardi evra u 2023. na 326 milijardi evra u 2024. godini.
To pokazuje da se nastavlja trend rasta koji traje nekoliko godina, uz značajno ubrzanje od 2022. godine s ruskom invazijom na Ukrajinu.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta (Costa) izjavio je da će 23 članice EU koje su deo NATO-a verovatno pristati da povećaju ciljnu potrošnju za odbranu iznad sadašnjih dva odsto BDP-a na predstojećem samitu Alijanse u junu, preneo je Rojters.
Na neformalnom sastanku lidera EU 3. februara, kojem se pridružio i generalni sekretar NATO Mark Rute (Rutte), razgovaralo se o različitim aspektima budućnosti odbrane u EU, kao što su kolektivne sposobnosti, finansiranje i odnosi sa strateškim partnerima. Dogovoreno je da Evropska komisija u martu predstavi svoju Belu knjigu o budućnosti evropske odbrane, o kojoj će formalno raspravljati lideri EU tokom redovnog sastanka Evropskog saveta u junu.