Scholz ponovo odbija da pošalje rakete Taurus Ukrajini
"Ne mislim da je ispravno isporučivati destruktivno oružje duboko u rusku unutrašnjost", rekao je Scholz 9. februara tokom 90-minutne televizijske debate uoči nacionalnih izbora za dvije nedelje.
"To je, verujem, tačno onakav korak koji ne treba preduzimati ako nosite odgovornost za Njemačku", dodao je.
Friedrich Merz, čiji konzervativni savez CDU/CSU vodi u anketama protiv Scholzove socijaldemokratske SPD, rekao je da je "uvijek bio vrlo jasan" u vezi sa svojim stavom o slanju raketa Taurus Ukrajini.
"Uvijek sam govorio da o isporuci krstarećih raketa mora odlučivati Evropska unija. Sjedinjene Države isporučuju, Francuska isporučuje, Britanija isporučuje; i mi smo trebali isporučiti", rekao je Merz.
Merz je njemačkim medijima u oktobru rekao da bi pod određenim uslovima odobrio isporuku raketa Kijevu – koje imaju domet od oko 500 kilometara.
Ako ruski napadi na Ukrajinu "ne prestanu, onda je prvi korak ovo: Ukidanje ograničenja dometa [na trenutne ukrajinske raketne napade]. A drugi korak je da isporučimo Taurus", rekao je.
Na taj način, dodao je, ruski predsjednik Vladimir Putin "ima u svojim rukama koliko daleko želi dalje eskalirati ovaj rat."
Njemački DW je u julu izvijestio da je Merz govorio u prilog tome da Berlin pomogne Kijevu da se zaštiti od ruske agresije i da ga opskrbi borbenim avionima.
"Vjerujem da bismo trebali pomoći Ukrajini da barem povrati suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom", citiran je.
Iako je Scholz oklijevao poslati Kijevu teško naoružanje, Berlin je odmah iza Washingtona po količini podrške pružene Ukrajini. Scholz je insistirao da je od suštinskog značaja osigurati "suverenitet Ukrajine i [osigurati] da neće biti prisiljena na nametnuti mir".
U novembru, Scholz je kritikovao završnu deklaraciju samita G20 u Rio de Janeiru jer nije jasno navela da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, iako je ponovio svoje protivljenje slanju dalekometnih raketa Kijevu.
"Po mom mišljenju, isporuka krstarećih raketa bila bi greška iz mnogo razloga", rekao je tada – uključujući opasnost da bi to Njemačku približilo direktnom sukobu sa Rusijom.
Na domaćem planu, Scholz, koji je želio da povrati podršku u anketama pred izbore 23. februara, optužio je Merza da traži podršku od krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD) – što bi razbilo tabu o saradnji glavnih stranaka u zemlji sa tom partijom.
Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je "veoma dobro prošla u proteklim decenijama kada su se demokratske stranke složile da ne sarađuju sa krajnjom desnicom", rekao je Šolc.
Merz je naglasio da njegova Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i saveznici iz Bavarske CSU neće sarađivati niti vladati sa izrazito antiimigrantskom AfD.
"Želim još jednom jasno da kažem da to nećemo raditi", rekao je Merz. "Nema sličnosti između AfD i [CDU/CSU]."
Savez CDU/CSU, koji ima oko 30 posto podrške u anketama, sam je zagovarao strože imigracione politike u nastojanju da privuče glasače od AfD-a, koji ima oko 20 posto podrške.
Scholz je rekao da je Merzov prijedlog da se vrate svi migranti sa njemačkih granica "u suprotnosti s evropskim zakonima".
Scholzovi socijaldemokrati i Zeleni imaju oko 15-18 posto podrške pred glasanje za sljedeći parlament, ili Bundestag.
Analitičar ING banke Carsten Brzeski napisao je da je debata vjerovatno završena nerješeno i – iako je povremeno bila žustra – bila je relativno "dobro vođena", što bi moglo ostaviti otvorenu mogućnost za "veliku koaliciju" koja uključuje CDU i druge grupe u nastojanju da isključe AfD, koji je optužen za veze sa Rusijom.
Početne ankete javnog mnjenja takođe su ocijenile nastupe dvojice političara u debati kao približno jednake.
Scholz i Merz će se ponovo sastati u direktnoj debati 19. februara.
Također bi se trebali sastati u četverostranoj debati 16. februara s Alice Weidel iz AfD-a i vicekancelarom Robertom Habeckom iz Zelenih.
Uz izvještavanje dpa i AFP-a