Iran saopštio da je spreman da pregovara sa SAD, ali ne pod 'maksimalnim pritiskom'
"Ukidanje sankcija zahteva pregovore, ali ne u okviru politike 'maksimalnog pritiska', jer to ne bi bili pregovori već oblik predaje", napisao je Arakči na društvenim mrežama.
"Iran ne želi da pregovara sa zemljom koja istovremeno uvodi nove sankcije“, dodao je on.
Tramp je 4. februara potpisao naredbu da obnovi svoju politiku "maksimalnog ekonomskog pritiska" na Iran sa ciljem da naškodi njegovom izvozu nafte i uspori nuklearni program.
On je naložio Ministarstvu finansija da izvrši pritisak kroz sankcije i mehanizme izvršenja na pojedince i subjekte koji krše postojeće sankcije.
Takođe je uputio Ministarstvo finansija i Stejt departmenta da sprovedu kampanju koja ima za cilj "svođenje iranskog izvoza nafte na nulu".
Dok je potpisivao taj memorandum, Tramp ga je opisao kao veoma težak, ali je takođe rekao da je otvoren za dogovor sa Iranom i izrazio spremnost da razgovara sa iranskim rukovodstvom.
"Sa mnom je vrlo jednostavno: Iran ne može imati nuklearno oružje", dodao je Tramp.
Značajan sporazum sa svetskim silama iz 2015. ograničio je iranski nuklearni program u zamenu za ublažavanje sankcija.
Ali Tramp je povukao Sjedinjene Države iz sporazuma tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije 2018. godine. Teheran je onda, između ostalog, ograničio međunarodnu kontrolu svojih nuklearnih lokacija.
Kada se povukao iz nuklearnog sporazuma, Tramp je rekao da Teheran ne radi u duhu sporazuma i da nastavlja sa pokušajima da razvije nuklearno oružje.
On je takođe optužio Iran da podržava ekstremističko nasilje u regionu, što je Teheran negirao.
Arakči je rekao da je "Iran već jasno stavio do znanja da ni pod kojim okolnostima neće tražiti, razvijati ili nabaviti bilo kakvo nuklearno oružje".
On je dodao da "nije teško doći do praktičnih uveravanja da Iran neće imati nuklearno oružje, pod uslovom da se obezbede i objektivne garancije da će neprijateljske mere protiv Irana – uključujući ekonomske pritiske i sankcije – biti efektivno prekinute".
Međunarodne organizacije, zapadni lideri i aktivisti optužuju Teheran za kršenje prava, što je nedavno povezano sa masovnim uličnim protestima koji su izbili širom Irana 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade žene koja je uhapšena zbog navodnog kršenja zakona o hidžabu.
Izvor: Radio Farda, Reuters, AFP