Dok DeepSeek raste, Rusija zaostaje sa umjetnom inteligencijom
Kritikovao je Alice, uređaj koji je proizveo ruski tehnološki gigant Yandex, jer je odbila da odgovori na pitanje o ukrajinskim spomenicima Stepanu Banderi, Ukrajincu koji je vodio pobunjenički rat protiv sovjetskih snaga i sarađivao s nacistima tokom Drugog svjetskog rata.
Medvedev je Alisinog tvorca nazvao "strašnom kukavicom" i nagovijestio da bi menadžeri kompanije trebali dobiti status stranog agenta, oznaku koju Rusija koristi za suzbijanje kritičara.
Alisin zločin? Odbijajući da prizna spomenike Banderi ona je potkopavala ruski narativ da je Ukrajina zemlja puna nacista. Ruska vještačka inteligencija upravo se digla protiv Kremlja.
Dok kineske kompanije kao što je DeepSeek dokazuju da se napredna umjetna inteligencija može izgraditi sa nižim troškovima, ruske globalne ambicije posustaju pod teretom ideoloških ograničenja, egzodusa tehnoloških talenata i zapadnih sankcija koje onemogućavaju pristup osnovnom hardveru.
Obećavajući počeci
Vladimir Putin je jasno stavio do znanja da je budućnost Rusije - sa veštačkom inteligencijom.
"Rusija mora postati svjetski lider, ne samo u stvaranju, već i u... prodoru umjetne inteligencije u sve sfere naših života bez izuzetka", rekao je ruski predsjednik na konferenciji AI u Moskvi u decembru 2024.
Prije pet godina, Putinove riječi su možda zvučale realnije. Ruski kompjuterski naučnici privukli su globalnu pažnju zbog svog rada na izgradnji bržih i efikasnijih AI modela. Sber, vodeća ruska finansijska kompanija u razvoju AI, lansirala je 2022. godine Kandinski, model generisanja teksta u sliku. Model je dizajniran da se takmiči sa OpenAI-jevim DALL-E i Midjourney, pozicionirajući Rusiju kao kandidata u kreativnom prostoru vođenom umjetnom inteligencijom.
Rusija je također imala dobru istoriju razvoja tehnologija neuronskih mreža, koje pokreću AI oponašajući učenje poput mozga. Ruski informatičari su imali iskustva u radu sa državom. Sistem za prepoznavanje lica, na primjer, povezan je sa CCTV kamerama u moskovskoj podzemnoj željeznici od 2020. godine.
Međunarodni stručnjak za vještačku inteligenciju blizak Sberovom timu za vještačku inteligenciju, koji je razgovarao sa Ruskim servisom Radija Slobodna Evropa (RSE) pod uslovom da ostane anoniman, rekao je tada: "Rusija je imala šansu da postane jedan od svjetskih lidera u generisanju slika".
A onda je sve propalo u februaru 2022. godine kada je Rusija napala Ukrajinu.
Ubrzo nakon toga, Sjedinjene Države i EU uvele su sankcije ruskoj tehnološkoj industriji. U nastojanju da potkopaju vojne sposobnosti Kremlja i uspore ekonomiju, sankcije su Rusiji ograničile prodaju poluprovodnika, tehnologija dvostruke namjene i naprednih računarskih mogućnosti.
Efekat je bio dramatičan. NVIDIA, američka tehnološka kompanija specijalizovana za grafičke procesorske jedinice (GPU) koje pokreću okosnicu vještačke inteligencije, skoro je odmah prestala da isporučuje čipove Rusiji. Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, koja koristi američku tehnologiju, takođe je prekinula svoje isporuke.
Prema riječima stručnjaka sa insajderskim informacijama u Sberu, kompanija je uspjela da akumulira oko 9.000 GPU-a od februara 2022. godine, iako te brojke RSE ne može nezavisno da potvrdi. Poređenja radi, Microsoft je samo 2024. kupio skoro 500.000 GPU-a.
Rusija je pokušala da zaobiđe sankcije kupovinom sofisticiranih komponenti kao što su GPU-ovi iz Kine i Indije, ali kompanije u ovim zemljama su oprezne u sklapanju poslova jer ne žele da budu sankcionisane zbog snabdijevanja Rusije.
Sa drastično ograničenim mogućnostima, Rusija se mora povući na takozvani "sivi uvoz" iz zemalja kao što je Kazahstan, koji ne mogu dobiti pristup čipovima brzo ili u velikim količinama. Da stvar bude još gora, kada čipovi izgore, kompanije poput NVIDIA neće poštovati garancije onih koji su uvezeni u Rusiju.
Odliv mozgova
Rusija se ne bori samo sa deficitom delova, već i sa deficitom ljudi, koji je pogoršan ratom u Ukrajini.
Ubrzo nakon što je Sber lansirao Kandinskog u leto 2022. godine, mnogi stručnjaci koji su radili na projektu već su napustili Rusiju.
"Razgovarao sam sa jednim od programera iz ovog tima", rekao je stručnjak za veštačku inteligenciju za RSE, "i on se našalio da su, nakon što je počeo rat, skoro svi najbolji stručnjaci za generisanje slika neuronskih mreža iz Rusije završili u jednom iznajmljenom stanu u Jerevanu. [Ovaj programer] je ubrzo našao posao u jednoj zapadnoj kompaniji".
Iako je Sber umanjio uticaj odliva mozgova na svoje poslovanje, brojke su ogromne. Maksut Šadajev, ruski ministar za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije, rekao je da je oko 100.000 IT stručnjaka ili oko 10 procenata tehnološke radne snage u zemlji napustilo Rusiju 2022.
Mnogi su otišli odmah nakon što je rat počeo u februaru 2022, sa još jednim talasom odlazaka nakon što je Rusija objavila vojnu mobilizaciju u septembru 2022.
Mnogi kvalifikovani IT radnici su se preselili u inostranstvo stvarajući hub-ove prognanih ruskih tehnoloških talenata u zemljama kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Gruzija, Jermenija i Srbija.
Uz često veće plate i bolju i otvoreniju kulturu inovacija i saradnje, mnogi na kraju ostaju. Rusija je pokušala da se suprotstavi ovom odlivu mozgova povećanjem naknada i stvaranjem domaćih istraživačkih centara u mestima kao što su Kazanj i Novosibirsk, ali to je bila samo kap u moru.
Ruski cenzor botovi
Uz sve ove izazove, tu su i ideološka ograničenja Kremlja. Baš kao što je Putin nekada posmatrao internet kojim dominira Zapad kao pretnju suverenitetu i vrednostima Rusije, sada na razvoj veštačke inteligencije gleda kroz istu ideološku prizmu.
Na konferenciji Sber 2023, Putin je istakao pretnje koje bi "zapadni" jezički modeli (LLM), na primer, GPT-4 ili Gemini, mogli da predstavljaju za Rusiju.
Takvi LLM, rekao je on, "jednostavno ignorišu i poništavaju rusku kulturu" i nameću etiku "kojoj se protivimo". Sukob Medvedeva sa Alice bio je samo vrh ledenog brega. Kako su kasnije saznali ruski novinari Meduze, Alice ne odbija da razgovara samo o Banderi, već i o Vladimiru Putinu.
Da bi se borila protiv ove "zapadne pretnje", Rusija želi da bude samostalna i da izgradi sopstvene modele veštačke inteligencije. U decembru 2024. Aleksandar Dugin, vodeći ideolog Kremlja, rekao je da Rusija treba da "razvije rusku verziju veštačke inteligencije – to jest, rusku veštačku inteligenciju koja će, bez razmišljanja, odgovoriti ne samo kome pripada Krim, već i Kijev, Harkov [i] Odesa".
Putin je krajem 2024. godine naložio vladi i Sberu da prodube saradnju sa Kinom u oblasti veštačke inteligencije. Reuters je 6. februara izvestio da Sberbanka planira da sarađuje sa kineskim istraživačima na zajedničkim projektima veštačke inteligencije. Kina cenzuriše LLM od 2023. Ova cenzura se sprovodi ne samo u takozvanoj fazi usklađivanja, gde se veštačka inteligencija može podesiti da ne odgovara na određena pitanja, već i u fazi obuke, gde je bar deo podataka o obuci unapred odabran.
Sa ograničenim resursima Rusije, pokušaj da se stvori čvrst sistem cenzure veštačke inteligencije stavio bi veliki pritisak na resurse i već ograničenu procesorsku snagu – da ne pominjemo štetan uticaj na slobodu govora.
Kina to može da uradi jer je njen sektor veštačke inteligencije ogroman. Za razliku od Rusije, ona ima ogromne baze podataka, sofisticiranu infrastrukturu i opsežna i duboka globalna partnerstva. Za sada – ili barem dok su međunarodne sankcije još na snazi – ruska veštačka inteligencija će se polako razvijati.
U rejtingu koji održava Chatbot Arena, platforma za uporednu procenu (benchmarking), ruski LLM-i koje su kreirali Sber i Yandex rangirani su na 12. odnosno 17. od 44 modela.
Prva tri su bili Gemini Pro 1.5 (Google), Claude 3.5 (Anthropic) i ChatHPT-4o (OpenAI). Zaostajanje u razvoju AI ne utiče samo na chatbotove i pametne zvučnike. Kako veštačka inteligencija (AI) postaje sve važnija za naučna istraživanja, industrijske inovacije i vojne sposobnosti, Rusija bi mogla da izgubi svoju ekonomsku konkurentnost, tehnološki suverenitet i strateški uticaj na svetskoj sceni.