Rusi u Srbiji klone se politike, pokazalo istraživanje o ruskoj zajednici
"Verovatno u Srbiji imaju dvostruki strah, od duge ruke Kremlja i ovdašnjeg režima i tajnih službi. To ih motiviše da se u te stvari ne mešaju", rekao je Srđan Cvijić, jedan od autora studije "Ne-maligni uticaj: Šta misli i radi ruska zajednica u Srbiji".
Od 24. februara 2022. i početka ruske invazije na Ukrajinu država Srbija uskratila je gostoprimstvo jednom broju Rusa izbeglih u Srbiju, pod obrazloženjem da predstavljaju rizik po nacionalnu bezbednost. Uglavnom se radilo o protivnicima rata u Ukrajini i borcima za ljudska prava.
Mladi, obrazovani, rade u IT industriji
Istraživanje BCBP-a pokazalo je da u Srbiji živi mlađa i visokoobrazovana populacija Rusa koja uglavnom radi u sektoru informacionih tehnologija. U anketi su izrazili liberalne i prodemokratske stavove i protivljenje politici predsednika Rusije Vladimira Putina.
U Srbiji ne žele da odgovaraju na pitanja o Putinu, aktivizam bilo koje vrste, pa ih nema ni na studentskim protestima posle pogibije 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra.
"Jednostavno ne žele da rizikuju. Njihove aktivnosti mogle bi da privuku pažnju režima u Rusiji zbog kog su je napustili. To će se promeniti kada steknu bolji status u Srbiji, državljanstva na primer. Sada samo žele da žive svoje živote i da ih ostave na miru", rekao je na predstavljanju izveštaja BCBP Maksim Samorukov, saradnik Karnegi zadužbine za mir.
Vratili bi se ako stane rat u Ukrajini
BCBP je saopštio da je od početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja 2024. više od 67.000 Rusa u Srbiji dobilo privremenu dozvolu boravka. U Beogradu živi 85 odsto njih.
Oko 73 odsto Rusa u Srbiji prednost daje životnom standardu i više od polovine ispitanih sada se ne bi se vratilo u Rusiju jer se, kako navodi BCBP, ne bi osećalo bezbedno.
"Pitali smo ih i da ocene kuda ide današnja Rusija. Većina Rusa u Srbiji ocenila je da ide u pogrešnom pravcu", rekla je autorka izveštaja Kristina Nikolić.
Skoro polovina planira da u Srbiji ostane bar još pet godina. Vratili bi se, kako je u istraživanju BCBP-a reklo skoro njih 60 odsto, pod uslovom da se završi rat u Ukrajini.
BCBP je naveo da je od napada na Ukrajinu 2022. više od 650.000 ljudi napustilo Rusiju. Najviše ih je otišlo u Kazahstan, Gruziju, Jermeniju, Tursku, Nemačku i Srbiju.
Ruska Federacija i Srbija od dolaska Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke na vlast 2012. gaje bliske političke i ekonomske odnose.
Srbija je uz Tursku jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji koja se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji.
Proterivanja iz Srbije od leta 2023.
Tokom leta 2023. Srbija je počela zabrane ruskim državljanima koji se protive ratu u Ukrajini. Mere otkazivanja gostoprimstva ili proterivanja donete su nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije tadašnjem direktoru Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandru Vulinu i zbog njegovih veza sa Rusijom.
Srbiju je napustio antiratni aktivista Ilja Zernov nakon što mu je granična policija na beogradskom aerodromu u novembru 2023. zabranila ulazak.
Pre njega su u septembru iz Beograda trajno otišli Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski. Njima su vlasti u Beogradu odbile, odnosno ukinule pravo na privremeni boravak. Obrazloženje navedeno u odlukama bilo je "postojanje bezbednosne smetnje za boravak u Srbiji“.
Aleksandar Vulin podneo je ostavku na mesto direktora BIA-e u novembru 2023, nekoliko meseci nakon što su ga SAD stavile na „crnu listu“. Uoči druge godišnjice ruske agresije na Ukrajinu dobio je ordenje od predsednika Rusije Vladimira Putina i ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) za "prijateljstvo i izuzetan doprinos saradnji srpske i ruske službe".