Studenti bojkotuju RTS: 'Ne izveštavaju objektivno o protestima'
Na to su 19. februara pozvali studenti u blokadi Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Oni su u svom saopštenju pozvali građane da ne učestvuju u proizvodnji programa RTS-a.
"Rad RTS-a održavaju ne samo zaposleni, već i oni koji u njihovim emisijama gostuju. Vašim gostovanjima i učešćem RTS dnevno dobija nekoliko sati programa. Gostovanjem na RTS-u pomažete njihovim pokušajima da obezvrede i relativizuju celokupni studentski i građanski pokret", piše u saopštenju.
Zašto su studenti pozvali na bojkot?
Studenti u blokadi su u više navrata zahtevali od RTS-a da o studentskim protestima i blokadama izveštava objektivno.
Dva puta su ispred zgrade javnog servisa organizovali proteste, na kojima su hiljade okupljenih tražile da RTS izveštava o studentskim blokadama.
Studenti Fakulteta dramskih umetnosti uputili su 18. decembra glavnom uredniku informativnog programa RTS-a zahtev da objavi njihov demanti o studentskim zahtevima.
"Ispunjenje ovog zahteva bi bio tek prvi i zakasneli korak na dugom putu koji RTS ima da prevali da bi se vratio u okvire objektivnog izveštavanja na koje ga obavezuje zakon. Ni taj prvi korak nije preduzet. Zakonski rok od 30 dana je istekao", piše u njihovom saopštenju, objavljenom 14. februara.
Oni su saopštili da ne smatraju da je RTS poboljšao svoj rad i svoje izveštavanje o studentima, blokadama i protestima koji se dešavaju širom zemlje.
"Umesto minimalizovanja snage studentske borbe, RTS je prešao na strategiju relativizovanja studenata i njihovih zahteva", saopštili su studenti i pozvali na bojkot javnog medijskog servisa.
Luka, student Elektrotehničkog fakulteta (ETF) u Beogradu je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da RTS ne zove u dovoljnoj meri studente da govore o protestima i blokadama, te da se u poslednja tri meseca to retko dešavalo.
"Po meni RTS nije uopšte objektivna medijska kuća i to što je moralo da se skupi ne znam koliko desetina hiljada građana ispred RTS-a da bismo mi zapravo dobili više minuta priloga u Dnevniku je užasno", rekao je on.
Da izveštavanje RTS-a o studentskim protestima nije objektivno kaže i Kristina, studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Beogradu.
Ona je kao primer navela izveštavanje 15. februara, kada se u Kragujevcu održao protest na poziv studenata, a u Sremskoj Mitrovici skup vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). Tada je RTS duplo duže izveštavao sa skupa u Sremskoj Mitrovici.
"Mi tražimo bukvalno osnovna načela medijskog izveštavanja, da se izveštava o svim vestima na isti način i mislim da bi RTS, kao javni servis koji je najdostupniji svima, trebalo da izveštava jednako", rekla je Kristina.
Iz RTS-a do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE kako komentarišu poziv na bojkot i kritike studenata u blokadi na izveštavanje javnog servisa.
RTS je na svom sajtu bez dodatne reakcije objavio poziv studenata u blokadi na bojkot javnog medijskog servisa.
'Kontraproduktivna inicijativa'
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Rade Veljanovski je u razgovoru za RSE naveo da, iako podržava zahteve studenta, smatra da inicijativa o bojkotu RTS-a nije konstruktivna.
"To je kao da sečete granu na kojoj sedite. Dakle, ako bojkotujete javni servis zbog toga što vas nema na njemu, pa nećete da dolazite ni onda kad vas pozovu, onda je to kontraproduktivno i nije logično", rekao je Veljanovski.
On se saglasio tvrdnjama da bi RTS o studentskim protestima morao da izveštava potpuno drugačije.
"Od momenta kada su studentski protesti postali obimniji, kada su počele da događaju blokade, kada je počelo svakog dana da se demonstrira na ulicama i da se održava 15 minuta tišine i da se održavaju veliki skupovi, po mom mišljenju i radio i televizija javnog servisa trebalo je da uvedu dnevne emisije hronika blokada i hronika protesta", rekao je Veljanovski.
To bi, smatra on, bio pravi način informisanja javnosti o događajima u državi.
"To ne znači da bi onda u tim emisijama trebalo da dolaze isključivo studenti i oni koji organizuju te proteste. Ne, mogli su da budu pozivani i oni koji drugačije misle i da konačno na javnom servisu uspostavimo ono što i teorija i praksa nalažu - da javni servisi budu permanentno polje javne debate o različitim društvenim pitanjima", rekao je on.
Dodao je da se RTS ponaša kao "servis vlasti".
"Ne shvatajući da to nije njegova uloga i da zbog toga što ga osniva država zakonom, to ne znači da država treba da na njega utiče", istakao je Veljanovski.
Kako je RTS izveštavao o studentskim protestima?
Novinari RSE analizirali su bazu objavljenih medijskih sadržaja Biroa za društvena istraživanja.
Ta analiza je pokazala da je za poslednjih sedam dana javni servis Srbije svakoga dana u svojoj centralnoj informativnoj emisiji emitovao priloge o studentskim protestima u Srbiji, u proseku u desetom minutu Dnevnika 2.
Nakon 15. februara, RTS je emitovao izveštaje o blokadama ne duže od jednog minuta.
Protest u Kragujevcu javni servis je ispratio uključenjem reportera i prilozima u ukupnom trajanju od tri i po minuta.
U istoj informativnoj emisiji prvo je emitovan izveštaj sa skupa vladajuće SNS u Sremskoj Mitrovici u trajanju od sedam minuta i 14 sekundi.
Na tom skupu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao na usvajanje "Deklaracije o Vojvodini", koja je predstavljena kao odgovor na navodne separatističke inicijative na protestima zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu.
RTS je i tri dana pre skupova u Kragujevcu i Sremskoj Mitrovici svakodnevno pratio aktivnosti studenata koji su ka Kragujevcu krenuli peške, emitovanjem priloga koji su u proseku trajali oko tri minuta.
Poziv studenata Fakulteta dramskih umetnosti na bojkot javnog servisa zbog odbijanja da pročitaju njihov demanti objavljen je 14. februara, a odmah nakon toga i saopštenje potpredsednika Vlade Aleksandra Vulina u kojem kritikuje rad RTS-a zbog izveštavanja o studentskim protestima.
Studentski protesti bili su prva vest u Dnevniku RTS-a samo 1. i 2. februara, kada je održan veliki skup u Novom Sadu.
Dnevnik je 1. februara počeo uključenjem iz Novog Sada i emitovanjem priloga u ukupnom trajanju od pet i po minuta. Nakon toga, podjednako vremena posvećeno je reakcijama SNS-a i premijera u ostavci Miloša Vučevića na protest u Novom Sadu i rad RTS-a, kao i izveštaju o poseti predsednika Aleksandra Vučića rasinskom okrugu.
RTS je pratio i 24-časovnu blokadu Autokomande u Beogradu koju su studenti u blokadi organizovali 27. januara.
Istog dana održana je konferencija za novinare predsednika države, premijera i predsednice skupštine, koja je bila prva vest u Dnevniku i kojoj je posvećeno deset minuta.
Nakon toga emitovan je dvominutni prilog o dešavanjima na Autokomandi.
Tri dana ranije, 24. januara, održan je skup povodom osnivanja Pokreta za narod i državu na inicijativu predsednika države Aleksandra Vučića.
O tom događaju RTS je izveštavao u ukupnom trajanju od deset i po minuta. Duplo manje vremena posvećeno je izveštavanju o protestnim šetnjama dela studenata i građana koji su pod parolom "Generalni štrajk" istog dana održane širom Srbije.
Ko je otkazao gostovanja na RTS-u?
Nakon poziva studenata na bojkot RTS-a, zaposleni Univerziteta u Beogradu – Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, uputili su otvoreno pismo uredništvu ove medijske kuće, u kom su naveli da više neće doprinositi programu javnog medijskog servisa iz oblasti ekspertiza, kao i da neće biti na raspolaganju za ekspertske informacije i konsultacije iz svojih oblasti.
Zaposleni u Institutu su u saopštenju naveli i da se pridružuju studentskom pozivu na bojkot RTS-a.
I neki umetnici otkazali su svoja gostovanja u zabavnim emisijama.
Glumac Slaven Došlo objavio je 20. februara da neće voditi ovogodišnje takmičenje Pesma za Evroviziju.
"U trenutnim društvenim okolnostima ne vidim mogućnost da s punim integritetom obavim posao domaćina ovog takmičenja, niti da stanem iza sebe ili samog događaja na način koji smatram ispravnim", objavio je on.
I muzička umetnica Bojana Vunturišević otkazala je svoje gostovanje u emisijama RTS-a.
"Duboko sam uverena da su ljudi iz kulturne, zabavne i obrazovne redakcije uz studente, ali ja, kao muzičarka, u ovom trenutku imam veliki problem da učestvujem u njihovom programu, pogotovo zabavnom. Zabava teži da sve normalizuje i da se (na RTS-u i dalje) čini kao da se ništa ne događa", objavila je ona 19. februara.
Deo zaposlenih na RTS-u stao uz studente
Nešto više od 300 radnika RTS-a potpisalo je peticiju podrške studentima, koju su pokrenuli 20. decembra.
U peticiji piše da zaposleni u RTS-u daju podršku studentima i đacima Srbije u borbi za vladavinu prava i da se ograđuju od neprofesionalnog izveštavanja njihove medijske kuće.
"Ograđujemo se od nedopustivog optuživanja studenata u našoj centralnoj informativnoj emisiji, kao i od neprofesionalnog i neadekvatnog izveštavanja o studentskim i đačkim protestima", navodi se u tekstu peticije.
Dane Markovski, glavni poverenik sindikata RTS Nezavisnost, rekao je za RSE da je stav ovog sindikata da javni servis ne daje dovoljno prostora studentskim protestima.
Samim tim, kako je rekao, razume studente koji su se odlučili na bojkot RTS-a.
"Ako do sada nisu mogli da nađu prostora da se prikažu studenti onako kako treba, da se njihovi zahtevi prikažu u pravom smislu i u pravom svetlu, ako su pokušavali do sada da na razne načine kroz neke negativne konotacije pričaju o studentskim protestima, apsolutno je razumljivo da studenti pozivaju na bojkot", rekao je Markovski.
Studenti koji predvode proteste u Srbiji, skoro tri meseca blokiraju više desetina fakulteta i traže odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15 ljudi.
Među zahtevima studenata je i objavljivanje celokupne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, kao i procesuiranje svih napadača na studente i profesore tokom mirnih protesta.
Vlast u Srbiji, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, tvrdi da su studentski zahtevi ispunjeni.
Studenti u blokadi to demantuju i kažu da nastavljaju sa protestima.