Više od 27.000 žena u RS bez ginekologa u svojim gradovima
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča Jasminka iz okoline Potočara u Srebrenici, jedna od nekoliko hiljada žena u ovom mjestu na istoku Bosne i Hercegovine koja da bi došla do prvog ginekologa mora ići u 10 kilometara udaljeni Bratunac, ili 50-ak kilometara daleki Zvornik.
Jasminka kaže da se udala sa 18 godina, rodila bebu u Zvorniku i od tada nije posjetila ginekologa.
Srebrenica je jedna od 16 opština u bh. entitetu Republika Srpska koja nema stalno zaposlenog ginekologa, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS, pa žene u tim opštinama moraju ići u obližnje gradove da bi došli do te zdravstvene usluge.
Među njima su najveće opštine Kneževo i Šipovo, u centralnoj BiH.
Prema procjenama Zavoda za statistiku RS iz prošle godine, u ovim opštinama živi oko 27 hiljada žena.
Sem toga, u Ribniku, Rogatici i Bileći se povremeno pružaju zdravstvene usluge iz ove oblasti, iako nemaju stalno zaposlenog ginekologa.
Odlazak u Tuzlu ili Srbiju na pregled
Mensura Bektić, takođe iz Srebrenice, kaže za RSE da su žene u toj opštini u nezgodnoj situaciji, jer nisu u prilici da blagovremeno idu na preglede.
"Prvo dijete sam rodila u Tuzli, jer smo kao izbjeglice živjeli u Živinicama. Po povratku u Srebrenicu, rodila sam dvije kćerke u Zvorniku, jer nam je tu najbliže porodilište", kaže Bektić.
Slična situacija je i u susjednom Bratuncu. Belma Krčo iz ovog mjesta ide na preglede privatno u Tuzlu, ili u Ljuboviju ili Loznicu u Srbiji, gdje preglede plaća.
"U Bratuncu ginekolog dolazi dva puta sedmično, ali moramo da zakažemo preglede. Meni se dešavalo da moram na pregled, ali, ako se nisam najavila, neće me doktor pregledati. U Bratuncu trudnice ne plaćaju preglede, a ostale plaćaju, ali, kažem, moraš se blagovremeno prijaviti za pregled", kaže Belma.
Srebreničanke mogu ići na ginekološki pregled u Dom zdravlja Bratunac, s obzirom na to da s njima imamo potpisan ugovor, objašnjava za RSE Aleksandar Jovanović, v.d. direktora Doma zdravlja Srebrenica.
"Domovi zdravlja koji nemaju tu vrstu usluge da pružaju, oni potpišu sa nekim drugim domom zdravlja koji im je najbliži za pružanje tih usluga. Svi naši pacijenti koji trebaju da imaju tu uslugu normalno na uputnicu od našeg ljekara, idu u Dom zdravlja Bratunac", kaže Jovanović.
On podsjeća da sve troškove sem participacije pokriva Fond zdravstvenog osiguranja.
Kaže da Bratunac trenutno čeka da im se vrati ginekolog sa specijalizacije, a da trenutno dvaput sedmično stiže doktor iz Zvornika, te da "uglavnom" stigne pregledati sve pacijentkinje.
Srebrenica se suočava sa velikim problemima zato što doktori ne žele da idu u manje sredine.
"Nama sad ide u penziju jedan ljekar. Ja sam, znajući da ide u februaru, unazad tri mjeseca pokušavao da nađem alternativu, odnosno zamjenu, da dođe ljekar u Dom zdravlja Srebrenica, opšte prakse, i vjerujte da nisam uspio da još nađem", izjavio je Jovanović.
On dodaje da je ovo problem u svim malim sredinama.
"Okrenuo sam, jedno 70-80 brojeva telefona ljekara, niko ne može, ili je neko već počeo negdje da radi, ili specijalizacija, ili im ne odgovara putovanje. Čak smo nudili i da mi snosimo troškove stanovanja, dodatak na platu, uslovi su, da kažem manje-više, odlični", rekao je on.
Trenutno u DZ Srebrenica radi šest doktora, pedijatar, neuropsihijatar, fizijatar i tri doktora opšte prakse.
Zašto je broj ginekologa smanjen u RS?
U jednom periodu se nisu raspisivale specijalizacije, doktori odlaze u inostranstvo ili u penziju, a sve manje novih želi da se bavi ovim poslom.
Ovo kao razloge za manjak ginekologa nabraja Vesna Ećim Zlojutro, profesorica na Medicinskom fakultetu i načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC u Banjaluci.
"Što se tiče nerazvijenih opština i manjih opština, pogotovo poslije rata, to je nastupilo radi propadanja domova zdravlja. To je, nažalost, veliki problem, jedna totalna nepokrivenost stanovništva, uz loše puteve i loš transport ka nekim većim centrima, naravno da bitno utiče na zdravstvenu zaštitu, pogotovo zdravstvenu zaštitu žena", ističe ona.
Kaže da u nekim mjestima imaju samo dva ginekologa, te se često angažuju i kolege u penziji, s obzirom na to da zdravstvena njega mora biti dostupna cijeli dan, svaki dan u godini.
"Loš materijalni status kompletno zdravstvenih radnika, odlazak iz naših bolnica, recimo, u Federaciju BiH, u privatni sektor, isto tako je uticao na smanjenje broja ginekologa", kazala je Ećim Zlojutro.
Ipak, ističe da se situacija poboljšava, da je sve više specijalizanata, ne samo za bolnice, nego i domove zdravlja u manjim mjestima, navodeći primjer Mrkonjić Grada.
Onda naglašava da žene iz opština bez ginekologa nisu "totalno zapuštene" što se zdravlja tiče, te da idu kod doktora gdje im je najbliže.
Kolege periodično idu u druge opštine, ali, pojašnjava ona, to je, uglavnom, na dobrovoljnom nivou.
"Ne mogu da kažem da je to nešto sad uređeno, organizovano, nego je to više uz dobrovoljni pristanak kolege, jer ipak je to naporno. Taj kolega koji radi ovdje, dežura i sve to sad treba da nastavi da radi na udaljenosti od 100 kilometara", istakla je ona.
Ocjenjuje da se sve može organizovati, s obzirom na to da RS nema veliku teritoriju, ali da je doktorima potrebno obezbijediti stan, bolja primanja, ali i edukacije.
Inače, nema podataka o platama ginekologa, a poznato je tek da je prosječna plata ljekara specijaliste oko 1.150 evra.
Kaže da na ginekologiji u Banjaluci nema lista čekanja, ni što se pregleda ni operacija tiče.
Vladimir Perendija, banjalučki ginekolog i univerzitetski profesor koji je od početka ove godine u penziji, kaže za RSE da se ovakva situacija "vuče" posljednjih 30 godina.
"Konačni rezultati svega toga je potpuno ista plata kao kod recimo porodičnog ljekara. To je jedan od bitnih razloga zašto u pojedinim opštinama nema ginekologa, jer sem eventualnih tužbi koje su sve češće, niko im sem te jadne plate ne nudi stan, edukacije i ostale satisfakcije", kazao je on.
Dodaje da ginekolozi idu ili u veće centre, u Federaciju BiH, ili u inostranstvo. Smatra da bi na rješavanju ovog problema trebalo da sarađuju lokalne zajednice i Ministarstvo zdravlja RS.
"To je bitno zbog pacijentkinja, prvenstveno zbog preventive ginekoloških maligniteta koji su nažalost u porastu", istakao je on.
Dodaje da pacijentkinje često odgađaju preglede, s obzirom na to da moraju ići u drugi grad.
"To je opet skopčano sa većim troškovima i nažalost odlaganjem pregleda, ili što je najopasnije potpunim odustajanjem od redovnih pregleda, pa čak i kad duži vremenski period imaju određene tegobe", rekao je Perendija.
Kako se zapošljavaju ginekolozi u RS?
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS objašnjavaju za RSE da oni svake godine raspisuju Javni poziv, na koji se mogu prijaviti doktori porodične medicine, pedijatri i ginekolozi.
Ističu da se njima zdravstvene ustanove javljaju sa svojim potrebama, te da je taj posao završen za ovu godinu.
"Iako je u pojedinim domovima zdravlja, poput u Istočnom Sarajevu, bio izražen nedostatak ginekologa, ovaj problem trenutno je prevaziđen i žene sa tog područja imaju obezbjeđenu ginekološku zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou kao i u drugim opštinama", pojašnjavaju u FZO.
Naglašavaju da "žene mogu da biraju ginekologa iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa Fondom u bilo kojoj opštini, nezavisno od mjesta prebivališta".
Ipak, i sami su svjesni da određeni domovi zdravlja imaju ozbiljne probleme sa nedostatkom kadrova, uključujući tu ginekologe, ali i porodične doktore.
Pozivaju lokalne zajednice da se i oni uključe u rješavanje ovog problema, kao osnivači domova zdravlja.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, u RS je 2022. radilo ukupno 111 ginekologa.
U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, zaposleno je ukupno 211 ginekologa, prema podacima iz 2023. godine.