Ministarstvo odbrane SAD navodi da nisu planirane promene za trupe na Kosovu
Ministarstvo odbrane SAD navodi da zasad nema promene u pozicioniranju američkih snaga na Kosovu. Međutim, sa stalnim tenzijama na Balkanu i promenom globalnih prioriteta, Kosovo mora biti spremno za svaki scenario, kažu bivši zvaničnici NATO-a.
"Svaki vojnik Kfora potpuno i jasno razume svoju dužnost da zaštiti sve građane Kosova", izjavio je tadašnji komandant mirovne misije NATO-a Majk Džekson (Mike Jackson) 25. juna 1999.
Te snage su počele da se razmeštaju na Kosovu tog meseca, odmah posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma koji je doveo do potpunog povlačenja srpske vojske i policije s Kosova.
U početku su imale oko 50.000 vojnika, a tokom godina je pao na oko 4.600.
Više od 25 godina kasnije, njihova misija ostaje ista – "održavanje bezbednog okruženja za sve", ali je budućnost tih snaga donekle upitna.
Zvaničnik američkog Ministarstva odbrane potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da "nema promena u pozicioniranju snaga koje bi se sada najavile".
Međutim, bivši visoki zvaničnik NATO-a Džejmi Šej (Jamie Shea) kaže da je predsednik SAD Donald Tramp ima "transakcioni" pristup i da bi mogao da traži usluge od Kosova u zamenu za zadržavanje trupa.
"Hajde, budite spremni", kaže Šej za RSE.
Bivši komandant Kosovskih bezbednosnih snaga Kadri Kastrati ocenjuje da zemlja trenutno nije u stanju da se brani.
Kako su se pojavila pitanja o američkim trupama u Evropi?
Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) poručio je Evropi da treba da se pripremi za reviziju i eventualno smanjenje američkog vojnog prisustva.
Tokom prošlomesečne posete Varšavi, Hegset je rekao da će budućnost vojnog prisustva SAD zavisiti od globalnih pretnji i američkih strateških prioriteta.
"To je razlog zašto je naša poruka tako oštra za naše evropske saveznike. Sada je vreme za ulaganje, jer ne možete pretpostaviti da će prisustvo Amerike trajati zauvek", rekao je on 14. februara.
Prema dokumentu do kojeg je došao američki list Vašington post (The Washington Post), Hegset je takođe naredio Pentagonu i vojnim liderima SAD da naprave planove za smanjenje budžeta za odbranu od osam odsto u svakoj od narednih pet godina.
Još jedan element ovoj debati dodao je američki potpredsednik Džej Di Vens (J. D. Vance).
On je kritikovao evropske lidere što odbacuju krajnju desnicu, dok je povezao budućnost američkih trupa u Evropi s donošenjem političkih odluka na kontinentu.
Govoreći na Konzervativnoj političkoj akcionoj konferenciji 20. februara, Vens je rekao da Amerikanci ne bi podržali zadržavanje trupa u Nemačkoj ako bi ljudi tamo mogli da budu privedeni zbog uvredljivih postova na društvenim mrežama.
"Svu nemačku odbranu subvencionišu američki poreski obveznici", rekao je on.
Situacija je izazvala priličnu uznemirenost među saveznicima preko Atlantika.
Čovek za koji se očekuje da postane nemački kancelar, Fridrih Merc (Friedrich Merz), rekao je da će njegov cilj biti da ostvari nezavisnost od SAD u pogledu bezbednosti.
"Za mene će apsolutni prioritet biti jačanje Evrope što je brže moguće", rekao je on.
Tramp je, čak i tokom svog prvog predsedničkog mandata, više puta tražio od evropskih saveznika da značajno povećaju svoje finansijske doprinose odbrani.
Upitan tokom konferencije za novinare 18. februara da li bi bio voljan da razmotri povlačenje svih američkih trupa iz Evrope kao deo sporazuma s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o miru u Ukrajini, Tramp je rekao:
"Niko mi nije tražio da to uradim. Mislim da to ne treba da radimo. Ne bih to želeo da uradim", rekao je Tramp.
Američke trupe u Evropi
SAD imaju nekoliko operativnih i vojnih baza u Evropi.
Najviše američkih vojnika – više od 35.000 – raspoređeno je u Nemačkoj.
U toj zemlji se nalazi i najveća američka vazdušna baza – Ramštajn – u kojoj je stacionirano više od 16.000 vojnika, civila i ljudi koji rade pod ugovorima...
Osim privremenog pojačanja na početku ruskog rata u Ukrajini, američko vojno prisustvo u Evropi opada od kraja Hladnog rata.
Prema Evropskoj komandi SAD, od 2022. godine ukupan broj američkih vojnika u Evropi kretao se između 75.000 i 105.000.
Od toga je trenutno oko 63.000 vojnika stalno raspoređeno, dok su ostali na rotaciji.
Na Kosovu, SAD imaju oko 600 vojnika u okviru misije Kfora, u poređenju sa više od 5.000 njih 1999. godine.
Od te godine SAD imaju i bazu Bondstil blizu Uroševce, na jugoistoku Kosova. To je ujedno i najveća američka vojna baza na Balkanu.
Šta kaže NATO?
Radio Slobodna Evropa je pitao NATO da li ima planove da obezbedi da se prisustvo Kfora na Kosovu ne menja, posle mogućeg smanjenja američkih trupa u Evropi.
U odgovoru se, između ostalog, navodi da su "američki zvaničnici jasno stavili do znanja svoju posvećenost Alijansi, uključujući prisustvo SAD u Evropi".
Takođe se navodi da su SAD jasno stavile do znanja svoja očekivanja da saveznici iz NATO-a učine više, ulažu više i proizvode više, "u podršci našoj zajedničkoj bezbednosti".
"NATO se stalno prilagođava promenljivom okruženju... KFOR nastavlja da sprovodi svoj mandat – na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244 iz 1999. godine – da doprinese bezbednom okruženju za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu", rekao je zvaničnik NATO-a, dodajući da "SAD nastavljaju da igraju fundamentalnu ulogu" u misiji Kfora.
Predsednica Kosova Vjosa Osmani rekla je na sastanku s komandantom Kfora Enrikom Barduanijem (Enrico) 4. marta da se Evropa suočava s komplikovanom geopolitičkom situacijom i da je "zajednički angažman sa Kforom i NATO-om i dalje od suštinskog značaja".
'Budite spremni'
Šej, koji je do svog povlačenja 2018. godine obavljao različite uloge u NATO-u, ne očekuje trenutne promene u prisustvu američkih trupa u Evropi, a samim tim i na Kosovu, ali kaže da je situacija i dalje neizvesna i da je treba pažljivo pratiti.
Prema njegovim rečima, američki kontingent na Kosovu je mali i "ne predstavlja veliki finansijski teret za SAD, u poređenju sa američkim snagama u Nemačkoj ili Poljskoj".
On takođe podseća da je Tramp u prošlosti "pokušao da igra mirotvorca između Beograda i Prištine" i kaže da američke trupe na Kosovu "daju SAD veću moć toj ulozi".
"Ali Tramp ima transakcioni pristup i mogao bi da pita Kosovo koje usluge može da ponudi da zadrži trupe na Kosovu – posebno u vidu poslovnih dogovora i prilika za ulaganja. Dakle, budite spremni", kaže Šej.
On dodaje da će smanjenje budžeta Pentagona neizbežno primorati američku vojsku da štedi i preraspodeli svoje resurse.
Zašto je važno prisustvo NATO-a na Kosovu?
Skoro 26 godina od završetka rata i 17 godina posle proglašenja nezavisnosti, Srbija nije priznala Kosovo i odnosi između dve zemlje su i dalje napeti.
Iako vode pregovore o normalizaciji odnosa od 2011. godine, Srbija nastavlja da smatra Kosovo delom svoje teritorije.
Posle oružanog napada na severu Kosova 2023. godine, kosovske vlasti su optužile Srbiju da je pokušala da pripoji to područje u koji su Srbi većina.
Srbija je negirala da je imala ikakvu ulogu u tom napadu, ali je nekoliko dana gomilala vojne trupe na granici s Kosovom.
Kosovske bezbednosne snage ne daju informacije o svojim odbrambenim kapacitetima, smatrajući ih osetljivim, ali njihov bivši komandant Kadri Kastrati ocenjuje da zemlja trenutno nije u stanju da se odbrani.
"Nažalost, veoma smo daleko jer nema ulaganja", kaže on za RSE.
"Daleko zaostajemo u smislu ljudskih kapaciteta, infrastrukture, opreme i naoružanja", dodaje Kastrati.
Kosovske bezbednosne snage su u procesu transformacije u redovnu vojsku i očekuje se da će imati više od 7.500 aktivnih i rezervnih pripadnika, u odnosu na sadašnjih oko 2.500.
Kosovski ministar odbrane Ejup Maćedonci (Maqedonci) izjavio je krajem prošle godine za RSE da je Kosovo za četiri godine potrošilo više od 269 miliona evra na nabavku oružja.
Poznato je da je Kosovo obezbedila oružje i od dve NATO sile: SAD i Turske, kao i da namerava da izgradi sopstvenu fabriku za proizvodnju municije.
Govoreći o značaju NATO-a na Kosovu, bivši ministar odbrane Agim Čeku (Ceku) kaže da se bezbednosna situacija u zemlji nije suštinski promenila od intervencije zapadne alijanse 1999.
"NATO je došao na Kosovo zbog agresivnog pristupa Srbije prema Kosovu i Albancima. Nažalost, ovaj pristup se još nije promenio. Srbija nastavlja da tretira Kosovo kao deo sebe i nastavlja da neguje san o svom povratku na Kosovo", kaže Čeku za RSE.
Dok ne dođe do sporazuma o međusobnom priznanju Kosova i Srbije, Čeku kaže da će misija Kfor ostati ključni faktor bezbednosti u zemlji.
"On je takođe garancija stabilnosti celog Zapadnog Balkana", kaže Čeku.
Slično kao i Čeku, kaže i bivši albanski ministar odbrane Fatmir Mediu.
"Balkan je od velikog strateškog značaja za NATO, posebno zbog pristupa Sredozemlju i Jadranu. Ali za Kosovo je prisustvo NATO-a još važnije – da garantuje njegovu stabilnost i da spreči destabilizaciju situacije od strane aktera kao što su Srbija, Rusija i Kina", kaže on za RSE.
Da li bi KFOR mogao da opstane bez američkih vojnika?
Bivši zvaničnik NATO-a Šej kaže "da".
"Kfor je bio pod italijanskom i turskom komandom, a većina vojnika su Evropljani", kaže on i dodaje da "Evropljani su sami nadležni za Bosnu i Hercegovinom od 2004. godine".
Uprkos tome, Šej tvrdi da treba zadržati američke trupe na Kosovu što je duže moguće, jer to, kako kaže, obezbeđuje kontinuiranu pažnju SAD.
"Američke trupe na terenu drže Kosovo na radaru Bele kuće i Stejt departmenta i pomažu da SAD ostanu angažovane u dijalogu Kosova i Srbije", kaže Šej.
Uz povećanje nesigurnosti u regionu – zbog suđenja lideru Republike Srpske Miloradu Dodiku i protesta koji su u toku u Srbiji - američke snage služe kao stabilizujući faktor, smatra on.
Kako se Kosovo može pripremiti za svaki scenario?
Mediu kaže da je vreme da se Kosovo što bliže uskladi sa NATO-om i SAD , "a ne da vodi unutrašnju politiku koja vodi podelama".
"Zemlja bi trebalo da ima proaktivan pristup članstvu u NATO-u i da produbi strateške odnose sa SAD“, kaže on.
Mediu, trenutno poslanik u albanskom parlamentu, takođe predlaže stvaranje zajedničkih vojnih snaga s članicama NATO-a na Zapadnom Balkanu – Albanijom, Severnom Makedonijom i Crnom Gorom – kako bi se izgradio, kako kaže, moćan odbrambeni mehanizam.
"Stabilnost Kosova i čitavog regiona ne može biti prepuštena na milost i nemilost sudbini", kaže Mediu.
Šej takođe naglašava važnost angažovanja Kosova s Trampovom administracijom na svim nivoima, "kako bi se obezbedilo da se njegovi interesi pravilno komunicirali i da se izbegnu iznenađenja".
"Tramp je nepredvidiv, pa je najbolje da se pripremite za sve scenarije", kaže Šej.
S obzirom na transakcioni stil diplomatije američkog predsednika, Šej dodaje da bi Kosovo trebalo da identifikuje i oblasti za moguće pregovore s njim.
Poslovni interesi su uvek na visokom mestu, kaže on, uzimajući za primer sporazum o mineralima između SAD i Ukrajine o kojem se priča.
Potreba za ovom delikatnom ravnotežom koja određuje bezbednost Kosova, bila je evidentna još 1999. godine, kada je general Džekson – sada pokojni – odbio naređenje svog američkog komandanta da blokira ruske snage kada uđu na Kosovo, bez dogovora sa NATO-om.
"Neću započeti Treći svetski rat za vas", rekao je Džekson generalu Vesliju Klarku (Wesley Clark) u junu 1999.
Ako je Džekson to sprečio pre više od četvrt veka, zašto bi bezbednost danas bila prepuštena slučaju?