Parlament RS o nacrtu novog Ustava: Vlasti 'vraćaju nadležnosti', opozicija protiv 'raspakivanja Dejtona'
Narodna skupština Republike Srpske raspravlja o Nacrtu novog Ustava tog bh. entiteta, na sjednici u Banjaluci u četvrtak, 13. marta.
Tim dokumentom, između ostalog, vlastodršci u RS planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku i da ukinu Vijeće naroda.
Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Iz Parlamenta RS je saopšteno da je uoči sjednice zasjedao Odbor za ustavna pitanja, na kojoj je utvrđen Nacrt i proslijeđen predsjedniku NSRS, Nenadu Stevandiću.
To je još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošle sedmice stupili na snagu zakoni o zabrani funkcionisanja sudskih i istražnih organa Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta. Iako je Ustavni sud BiH obustavio primjenu tih zakona, u RS ističu da će zakoni biti provođeni.
'Izvorni dogovor iz Dejtona' kao ideja vodiljaU ime predlagača, predsjednika RS Milorada Dodika, na sjednici je govorila njegova generalna sekretarka, Jelena Pajić Baštinac.
Ona je rekla da je "povratak na izvorni dogovor iz Dejtona naša ključna i jedina vodilja pri donošenju novog Ustava".
"Na Dejtonski sporazum smo pristali i na njega smo svoj potpis dali. Nijedna izmjena, mimo onoga što je dogovoreno u Dejtonu, nije prihvatljiva, jer ugrožava stabilnost naše Republike i sigurnost njenih građana", kazala je Pajić Baštinac.
Dodala je i da je predviđeno da RS "suvereno odlučuje o svojim ovlaštenjima i ima pravo da slobodnom voljom može izaći iz sporazuma na nivou BiH kojima je vršen prenos nadležnosti".
"Usvajanjem novog Ustava utvrđuje se ništavost zakona sa nivoa BiH koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH, i svi zakoni sa nivoa BiH koji se odnose na našu teritoriju moraće biti potvrđeni u Narodnoj skupštini RS prije njihove primjene", istakla je ona.
Dodala je da je i odbrana predviđena kao "važan segment" entitetskog suvereniteta.
"Postoji mogućnost promjeni principa neutralnosti, uključujući i formiranje Vojske RS", rekla je ona.
Kazala je i da se ukida Vijeće naroda RS, te odredbe o konstitutivnosti naroda u entitetskim vlastima.
Nakon nje, o Ustavu je govorio ministar pravde RS, Miloš Bukejlović.
On je rekao da novi Ustav treba osigurati "stabilan pravni okvir, funkcionalnost institucija i dugoročnu pravnu sigurnost za sve građane RS".
Bukejlović je istakao da donošenje novog ustava ne smije biti politička improvizacija niti bilo kakva kratkoročna odluka, te da on mora biti usklađen "sa realnim društvenim, političkim i pravnim okolnostima".
"RS uživa punu unutrašnju suverenost u pogledu nadležnosti koje su priznate Dejtonskim mirovnim sporazumom", kazao je Bukejlović.
Pajić Baštinac i Bukejlović su od ranije na listi sankcija američkog Ministarstva finansija, zbog, kako je navedeno, anti-dejtonskog djelovanja.
Opozicija protiv novog UstavaPoslije izaslanice predsjednika i ministra, počela su obraćanja lidera parlamentarnih političkih partija u RS.
Jelena Trivić, predsjednica opozicionog Narodnog fronta i bivša narodna poslanica, upozorila je da vlastodršci rizikuju da više ne bude Republike Srpske, jer "ovo sve što vi radite je samo dublja radikalizacija".
"Za to treba hrabrost, priznajem, ali hrabrost uvijek ne znači pamet, ne znači da uvijek donosite dobru odluku, kao što i racionalnost ne znači kukavičluk, već dobro promišljanje o narodu i naciji a ne o jednoj grupi ljudi. Ja sam od onih koji razmišlja šta će sutra biti sa RS i njenim narodom", kazala je ona.
Ocijenila je da vlasti improvizuju sa Ustavom, obzirom da su predstavnici političkih partija njegov Nacrt dobili sat vremena uoči sjednice, te je podsjetila da se trenutno sve odluke na nivou BiH ne mogu donositi bez RS.
Nebojša Vukanović, poslanik i lider Pokreta za pravdu i red, takođe iz opozicije, rekao je da će glasati protiv nacrta.
"Raspakujete Dejton koji bi nam trebao biti sveto pismo, nemojte nas gurati u sukobe sa bilo kim, nemamo podršku u svijetu", rekao je Vukanović.
Dodao je "nama Bošnjaci nisu neprijatelji niti nam bilo ko uzima bilo koju instituciju".
"Jedan čovjek je u problemu, nemojte i nas gurati u problem", naglasio je Vukanović.
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RSSem novog Ustava, poslanici bi trebalo da raspravljaju i o Prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, koji predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva.
Taj zakon, između ostalog, predviđa krivično gonjenje za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija, i sl.
Dan ranije, NSRS je nakon cjelodnevne rasprave, uz žestoko protivljenje opozicije od kojih je nekolicina i uklonjena sa sjednice, usvojio odluku o pristupanju donošenja novog Ustava.
Visoki predstavnik Christian Schmidt, pozvao je u srijedu poslanike "da spriječe napad na ustavni poredak BiH".
Nacrt novog ustava RS-a predstavlja jasno kršenje i Opšteg okvirnog sporazuma za mir i Konačne arbitražne odluke za Brčko i suštinski ih dovodi u rizik, poručeno je na društvenoj mreži X iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Šta je prethodilo zasijedanju Skupštine RS?Otkad je Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.
Istrajavanje na neustavnim odlukama u RS napad na ustavnopravni poredak BiHNarodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
Evropski parlament će na plenarnoj sjednici 12. marta raspravljati o secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini.
Rezervne snage EUFOR-a počele stizati u Bosnu i HercegovinuUstav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti "u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta".
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da "vrate" na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete.