Više mjeseci ekstremne vrućine zbog klimatskih promjena, pokazala nova studija
Polovina svjetske populacije bila je izložena dodatniom mjesecu ekstremne vrućine tokom prošle godine zbog klimatskih promjena koje su izazvalne djelovanjem ljudi, otkrila je nova studija objavljena u petak, 30. maja.
Nalazi naglašavaju kako kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva šteti zdravlju i blagostanju na svim kontinentima, a efekti su posebno nedovoljno prepoznati u zemljama u razvoju, rekli su autori.
"Sa svakim sagorelim barelom nafte, svakom tonom oslobođenog ugljen-dioksida i svakim djelićem stepena zagrijavanja, toplotni talasi će pogoditi više ljudi", rekla je Friederike Otto, klimatološkinja na Imperial Collegeu u Londonu i koautorka izvještaja.
Analiza, koju su sproveli naučnici iz World Weather Attribution, Centra za klimu, i Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, objavljena je uoči globalnog Dana akcije protiv vrućina 2. juna, koji ove godine u fokus stavlja opasnosti od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.
Da bi procijenili uticaj globalnog zagrijevanja, istraživači su analizirali period od 1. maja 2024. do 1. maja 2025. godine.
Definisali su "ekstremne toplotne dane" kao one toplije od 90 procenata temperatura zabilježenih na datoj lokaciji između 1991. i 2020. godine.
Koristeći pristup modeliranja recenziran od strane stručnjaka, zatim su uporedili broj takvih dana sa simuliranim svijetom bez zagrijevanja izazvanog ljudskim djelovanjem.
Rezultati su bili zapanjujući: otprilike četiri milijarde ljudi, 49 procenata svjetske populacije, doživjelo je najmanje 30 dana ekstremne toplote više nego što bi inače.
Tim je identifikovao 67 ekstremnih toplotnih događaja tokom godine i pronašao otisak klimatskih promena na svima njima.
Karipsko ostrvo Aruba bilo je najteže pogođeno, zabilježivši 187 dana ekstremnih vrućina, 45 više nego što se očekivalo u svijetu bez klimatskih promjena.
Studija prati godinu sa neviđenim globalnim temperaturama. 2024. je bila najtoplija godina u istoriji, nadmašivši 2023. godinu, dok je januar 2025. obilježio najtopliji januar ikada.
Rekordno vruća 2024. prva koja je probila prag zagrijavanja od 1,5 °C, tvrde naučniciUN: Klimatske promene izazvale ekstremne vremenske prilike u 2024.Naučnici kažu da će 2024. biti najtoplija godina u istoriji mjerenjaU petogodišnjem prosjeku, globalne temperature su sada 1,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, a samo u 2024. godini prešle su 1,5 stepeni Celzijusa, simboličnu gornju granicu postavljenu Pariškim klimatskim sporazumom.
Izvještaj takođe ističe nedostatak ključnih podataka o uticajima toplote na zdravlje u regionima sa nižim prihodima.
Dok je u Evropi zabiljeeženo više od 61.000 smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom tokom ljeta 2022. godine, uporedive brojke su oskudne na drugim mjestima, pri čemu se mnogi smrtni slučajevi povezani sa toplotom pogrešno pripisuju osnovnim stanjima kao što su srčane ili plućne bolesti.
Autori su naglasili potrebu za sistemima ranog upozoravanja, edukacijom javnosti i akcionim planovima za toplotu koji su prilagođeni gradovima.
Bolji dizajn zgrada, uključujući sjenčenje i ventilaciju, i prilagođavanja ponašanja poput izbjegavanja napornih aktivnosti tokom vrhunca vrućine takođe su neophodni.
Ipak, sama adaptacija neće biti dovoljna. Jedini način da se zaustavi rastuća ozbiljnost i učestalost ekstremnih vrućina, upozorili su autori, jeste brzo ukidanje fosilnih goriva.
Izvor: AFP