AP, AFP, Reuters i BBC pozvali Izrael na slobodan pristup Gazi
Novinske agencije AP, AFP, i Reuters, zajedno sa britanskom televizijskom mrežom BBC uputile su u četvrtak zajednički apel Izraelu da dozvoli novinarima slobodan pristup Pojasu Gaze nakon 21 mjeseca rata.
"Novinari se suočavaju sa mnogim lišavanjima i teškoćama u ratnoj zoni. Duboko smo zabrinuti što glad sada ugrožava njihov opstanak", naveli su AFP, AP, Reuters i BBC u zajedničkom saopštenju.
"Još jednom pozivamo izraelske vlasti da dozvole novinarima da uđu i izađu iz Gaze. Neophodno je da dovoljne zalihe hrane stignu do stanovništva", insistira se u saopštenju.
Ti međunarodni mediji navode da su "duboko zabrinuti zbog situacije" svojih kolega u Gazi, koji se sve više bore da obezbijede svoje porodice i sebe.
"Ti nezavisni novinari bili su oči i uši svijeta na terenu u Gazi. Sada se suočavaju sa istim teškim uslovima kao i stanovništvo o kojem izveštavaju", navodi se u saopštenju.
UN i nevladine organizacije upozorile su na rizik od gladi u Gazi.
Izraelska vlada se branila tvrdeći da nije odgovorna za nestašice.
Svjedočenja novinara u teškoj situaciji u Gazi su se umnožila posljednjih dana.
Oni opisuju ekstremnu glad, nedostatak čiste vode i sve veći fizički i mentalni umor, što ih ponekad primorava da smanje svoje izvještavanje o ratu, koji je pokrenut 7. oktobra 2023. godine napadom Hamasa u Izraelu.
"Mjesecima bespomoćno svjedočimo dramatičnom pogoršanju životnih uslova nekoliko zaposlenih u AFP-u i njihova situacija je sada neodrživa", navodi se u saopštenju novinske agencije u ponedjeljak, dok je njihovo novinarsko udruženje upozorilo na rizik da umru.
Izrael optužuje palestinski militantni pokret Hamas da eksploatiše patnju više od dva miliona stanovnika Pojasa Gaze, posebno preusmjeravanjem pomoći radi preprodaje po visokim cijenama, ili pucanjem na one koji je čekaju.
Poslije opsade Pojasa Gaze u oktobru 2023. godine, Izrael je početkom marta uveo potpunu blokadu teritorije, koja je samo djelimično ublažena krajem maja, što je dovelo do ozbiljne nestašice hrane, lijekova i goriva.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ), nezavisna američka organizacija, pozvao u srijedu Izrael da prestane da izgladnjuje novinare i civile u Gazi.
"Svijet sada mora da djeluje - da zaštiti (ove profesionalce), da ih nahrani i da im omogući da se oporave dok drugi novinari stignu da ih podrže", pozvala je regionalna direktorica CPJ-a Sara Qudah.
Od kraja 2023. godine, jedini novinari kojima je dozvoljen ulazak u Pojas Gaze spolja su ulazili brodovima izraelske vojske, a njihovo izvještavanje je podložno vojnoj cenzuri.
Za Francusku, rizik od gladi u Gazi je "rezultat blokade" koju je uveo Izrael.
"To je nestašica koju je izazvao Hamas", rekao je izraelski portparol David Mencer, optužujući palestinski pokret da sprečava distribuciju i da pljačka pomoć.
Hamas, kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom, odbacio je takve optužbe.
Napad 7. oktobra rezultirao je smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Od 251 osobe otete tog dana, 49 su i dalje taoci u Gazi, a vojska je njih 27 proglasila mrtvim.
Izraelska ofanziva odnijela je živote 59.219 ljudi u Gazi, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, prenosi AFP.
Sa svoje strane, nevladina organizacija Reporteri bez granica saopštila je 7. maja da je "izraelska vojska ubila oko 200 novinara, uključujući najmanje 44 dok su obavljali svoje dužnosti" u Pojasu Gaze.