Hrvatska Documenta identifikovala 2.353 žrtve rata za vreme i posle 'Oluje'
Hrvatska nevladina organizacija Dokumenta (Documenta) objavila je da je identifikovala 2.353 žrtve za vreme i posle hrvatske vojno-policijske operacije "Oluja" iz 1995. godine, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.
Dokumenta je u ponedeljak 28. jula predstavila preliminarne rezultata istraživanja ljudskih gubitaka povezanih s događajima tokom i posle operacije "Oluja", prenosi agencija Hina.
Koordinator istraživanja Nikola Mokrović rekao je da je za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirano i 126 osoba za koje se, prema dostupnim informacijama, ne može utvrditi da li su bile žrtve rata.
Zatim, kako su naveli, evidentirano je 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju verodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti pod kojim su stradale.
Identifikovane su i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Socijalističke Republike Jugoslavije ili Bosne i Hercegovine, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare.
Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti - 1.747, a zatim hrvatske - 466.
Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba mešanog statusa i 22 policajca.
Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila.
Najviše osoba je ubijeno - 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346.
Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine.
Istraživačica Veselinka Kastratović, koja je pratila suđenja za ratne zločine, izjavila je da "svih ovih godina nema novih optužnica ni otvorenih novih istraga, iako su se zločini sigurno dogodili".
Direktorka organizacije Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič izjavila je da postoje potpuno suprotstavljene slike o stradanju tokom i posle operacije "Oluja", kojom je Zagreb uspostavio kontrolu nad celom teritorijom Hrvatske.
"U Hrvatskoj, posebno među onima kojima je 'Oluja' omogućila da se vrate u svoje kuće u do tada okupiranim područjima, 'Oluja' se slavi kao pobeda. S druge strane rata, vezana je uz egzodus, uz ubijanje civila, uz nerazjašnjene sudbine nestalih", kazala je Teršelič.
Navela je da su neke činjenice sudski utvrđene, a da druge nisu zabeležene ni u presudama Međunarodnog krivičnog suda, ni u presudama hrvatskih sudova, ocenivši da očekivanje porodica žrtava "tu nije ispunjeno".
Hrvatska je vojno-policijskom akcijom "Oluja" u avgustu 1995. povratila kontrolu nad delom svoje teritorije, na kojoj je deo hrvatskih Srba formirao takozvanu Republiku Srpsku Krajinu.
Prema hrvatskim izvorima pred "Olujom" iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 je prognano ili pobeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju.
Godišnjica operacije "Oluja" u Hrvatskoj se obeležava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti.
U Srbiji se godišnjica "Oluje" obeležava 4. avgusta, na dan kada je počela, kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe.