Nakon brojnih kritika, Vlada Crne Gore povukla iz procedure zakon o tajnoj službi
Vlada Crne Gore povukla je iz skupštinske procedure Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), nakon kritika da se njime daju veće moći tajnoj službi uz manju kontrolu njenog rada.
U Skupštini je na današnjoj sjednici - posljednjoj uoči jednomjesečnog odmora - trebalo da se raspravlja i glasa o ovom zakonskom predlogu.
Međutim, predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je uoči rasprave da je odlučeno da se on povuče iz procedure jer nije "dobro iskomuniciran" sa domaćom javnošću i međunarodnim partnerima.
Iz Evropske komisije su prethodno poručili da očekuju da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena zakona i omogući im da izvrše temeljnu analizu prije njegovog usvajanja.
Prvobitnim predlogom zakona bilo je predviđeno da ANB može - bez pitanja, dozvole i nezavisnog nadzora - pristupiti bilo čijem zdrastvenom kartonu, bankarskim računima, telefonskim listinzima i lokacijama, kao i podnijetim prijavama.
Takođe, direktor ANB-a je imao pravo da - u slučaju hitnosti - pokrene mjere tajnog nadzora elektronskih komunikacija bez prethodno saglasnosti suda.
Nevladin sektor pozdravio je 31. jula odluku Vlade da povuče Predlog zakona.
"Očekujemo da prestane desant na ljudska prava zakonodavnim inicijativama - što poslanika vladajuće većine pojedinačno, što Vlade", poručeno je iz Akcije za ljudska prava.
Vlast u Crnoj Gori čini koalicija okupljena oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića.
Vlada 'bez sluha' za preporuke Komiteta UNViše od 20 organizacija insistiralo je na potpunom povlačenju Predloga zakona iz skupštinske procedure u cilju usaglašavanja sa domaćim i međunarodnim standardima i preporukama Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Naime, Komitet UN-a je u aprilu crnogorskim vlastima izrazio zabrinutost zbog nedovoljnih mehanizama za zaštitu prava na privatnost građana prilikom djelovanja ANB-a, posebno problematizujući uvid u lične podatke bez sudske kontrole.
Ustavni sud Crne Gore je još 2014. utvrdio da je isključivo sud ovlašćen da odobri mjere kojima se zadire u tajnost komunikacija.
"Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a ANB dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara", ocijenjeno je u zajedničkom saopštenju nevladinih organizacija predvođenih Akcijom za ljudska prava.
NVO sektor je takođe problematizovao to što se direktoru daju veća ovlašćenja u oblasti penzionisanja službenika ANB-a.
"Cilj hitnog usvajanja ovog zakona je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli - bez konkursa i testa stručnosti - podobni novoj vlasti".
I iz opozicije su upozorili da ne bi trebalo povećavati ovlašćenja ANB-a, imajući u vidu da je i sa manjim ovlašćenjima bilo zloupotreba tajne službe.