Šta se može očekivati od Trampove mirovne strategije za Ukrajinu nakon susreta Putina i Witkoffa?
U telefonskom razgovoru sa evropskim liderima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump je rekao da želi da se sastane sa Putinom, moguće već sljedeće nedelje, a zatim da održi samit sa Putinom i Zelenskim u okviru svoje mirovne inicijative.
Rusija izražava entuzijazam za direktne razgovore Trumpa i Putina, ali ostaje oprezna kada je riječ o mogućnosti trilateralnog samita. U međuvremenu, ostaje neizvjesno hoće li Trump uvesti sankcije ako rat ne bude okončan dogovorom.
Nakon sastanka Putina i Witkoffa, postavljaju se tri ključna pitanja — i mogući odgovori.
Da li je Putin ostvario pobjedu?Nekoliko sati nakon sastanka u Moskvi, američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će Trump u roku od 24 do 36 sati odlučiti da li će uvesti nove sankcije Rusiji i zemljama koje kupuju njenu naftu — odnosno do roka koji je Trump postavio za Rusiju da zaustavi rat, 8. avgusta.
Bez obzira na ishod, Putin je već dobio ono što uvijek želi — mjesto za stolom sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prvo kroz sastanak sa Witkoffom, Trumpovim izaslanikom, a zatim, ako se realizuje, kroz prvi susret sa američkim predsjednikom u više od četiri godine, odnosno prvi susret sa Trumpom od početka njegovog drugog mandata u januaru.
I Trump i Jurij Ušakov, Putinov glavni savetnik za spoljnu politiku, izjavili su da bi se dvojica predsjednika mogli sastati već naredne nedelje.
Putin bi najvjerovatnije imao najviše koristi od bilateralnog sastanka, koji bi — barem za sada — ostavio Zelenskog i evropske saveznike Ukrajine po strani.
Analitičar i profesor ruske politike Sam Greene napisao je 6. avgusta na društvenoj mreži Bluesky:
"Trump i Putin su bili u ćorsokaku otkako je Trump postavio rok. Ovi predloženi razgovori — ako se, naravno, dogode — predstavljaju izlaz. Dovoljno napretka da Trump tvrdi da su njegove prijetnje djelovale, ali ne toliko da Putin izgleda kao da popušta. Ipak, to je bolji potez za Rusiju nego za bilo koga drugog."
Da li će doći do trilateralnog samita?To će djelimično zavisiti od stava Rusije, koja je dosljedno odbacivala ideju sastanka sa Zelenskim, sugerišući da bi takav susret trebalo da se održi tek kada strane budu blizu potpisivanja mirovnog sporazuma — a ne samo dogovora o prekidu vatre.
Taj trenutak djeluje daleko, s obzirom na veliki jaz između ruskih i ukrajinskih stavova po ključnim pitanjima, uključujući teritoriju i bezbjednost, uprkos tri runde direktnih pregovora u Turskoj od sredine maja. Putin je odbio prijedlog Zelenskog za direktan susret kada su dvije strane održale prvu rundu pregovora u Istanbulu.
Dok je Zelenski 7. avgusta javno podržao ideju trilateralnog sastanka sa Trumpom, Ušakov je tu ideju umanjio.
"Predlažemo, prije svega, da se fokusiramo na pripremu bilateralnog sastanka sa Trumpom, i smatramo da je najvažnije da taj susret bude uspješan i produktivan."
Kasnije istog dana, Putin je izjavio da nema ništa protiv sastanka sa Zelenskim, ali da "prvo moraju biti stvoreni određeni uslovi" i da su ti uslovi "za sada daleko", prenijela je novinska agencija Interfaks.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je 6. avgusta za Fox Business Network da bi moglo proći još vremena prije nego što se stvore uslovi za trilateralni samit između Trumpa, Zelenskog i Putina.
"Ako uspijemo da približimo ono što su Ukrajinci spremni da prihvate i ono što Rusi traže, onda mislim da postoji prilika da predsjednik organizuje sastanak na kojem bi učestvovali i Putin i Zelenski, kako bi pokušali da zatvore ovo pitanje", rekao je Rubio.
"Dakle, moramo se dodatno približiti u tom pogledu."
U međuvremenu, za Putina bi sastanak sa Trumpom mogao biti prilika da izvrši pritisak na Sjedinjene Države da prihvate neke od ruskih uslova za prekid vatre ili mirovni sporazum, kao i da pokušaju da natjeraju Vašington da izvrši pritisak na Kijev da ih prihvati — prije nego što dođe do bilo kakvih trilateralnih razgovora.
U poslednjim nedeljama, Trump je više puta kritikovao Putina, rekavši da Sjedinjene Američke Države od njega dobijaju "mnogo gluposti" i prozivajući ga zbog toga što tvrdi da želi mir, a istovremeno nastavlja sa nemilosrdnim vazdušnim napadima na Ukrajinu u kojima stradaju civili.
Zbog toga Trump možda neće biti podložan pokušajima Moskve da prebaci glavni dio krivice za izostanak napretka ka miru na Kijev — ali Putin vjerovatno smatra da nema mnogo toga da izgubi od sastanka sa američkim predsjednikom.
Da li je Rusija spremna na ustupke?Trump nije objasnio šta tačno predstavlja "veliki napredak" koji je, kako tvrdi, ostvaren na sastanku Witkoffa i Putina. Rubio je sugerisao da je glavni rezultat to što Sjedinjene Države sada imaju "bolje razumevanje uslova pod kojima bi Rusija bila spremna da okonča rat".
Ni on nije iznio detalje, ali je rekao:
"Mislim da će ključni elementi svakog okončanja rata biti teritorijalni" i dodao da "ako dođe do mira, moraće da bude ustupaka i od strane Rusije, ali naravno i od strane Ukrajine."
Rusija je zauzela Krim i dijelove istočne Ukrajine 2014. godine, a trenutno kontroliše oko petinu teritorije zemlje, uključujući gotovo cijelu Lugansku oblast i značajne dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti — za koje Moskva sada bez osnova tvrdi da pripadaju Rusiji.
Pored zahtjeva za neutralnošću Ukrajine i strogim ograničenjima njene vojske, jedan od uslova koje Moskva navodi za postizanje mirovnog sporazuma jeste povlačenje Ukrajine i međunarodno priznanje tih oblasti kao ruskih — što Kijev smatra neprihvatljivim.
Putin i drugi ruski zvaničnici više puta su izjavili da Moskva namjerava da te četiri kopnene oblasti osvoji silom ako to ne bude moguće putem pregovora. Do sada nije bilo javnih naznaka bilo kakve promjene u ovom stavu, iako vojni analitičari kažu da bi ruskim snagama bilo teško postići ovaj cilj i da to ne bi mogle učiniti u skorije vrijeme.
Ilan Berman, potpredsjednik Američkog savjeta za spoljnopolitička pitanja i član upravnog odbora Radija Slobodna Evropa, izjavio je da sumnja da je Rusija spremna na ustupke.
"Teško je zamisliti da će ruski zahtjevi za pregovaračkim stolom biti drugačiji od ciljeva koje pokušavaju da ostvare na bojnom polju", rekao je Berman za ruski servis RSE.
"Kremlj se do sada nije povukao ni od svojih maksimalističkih zahtjeva, i nema osnova da se vjeruje da je Moskva spremna na kompromis — čak ni po manjim pitanjima."
Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie centru za Rusiju i Evroaziju, također je rekla da Rusija izgleda nije spremna promijeniti svoj stav ili smanjiti svoje zahtjeve.
"Ne primećujem nikakvu suštinsku promjenu u ruskoj taktici prema Trumpu ili Ukrajini", napisala je Stanovaja na mreži X.
"Witkoff je otputovao u Moskvu i čuo tačno ono što bi čuo bez obzira na pritisak sankcija: da rat može da se okonča u bilo kom trenutku, pod uslovom da se riješe takozvani 'temeljni uzroci'", napisala je.
"Bez obzira na to kako su ti uslovi formulisani, oni se svode na isti zahtjev: da Ukrajina prestane da pruža otpor, da Zapad obustavi isporuke oružja, i da Kijev prihvati ruske uslove — što u suštini znači faktičku kapitulaciju."
Uz doprinos ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) i Current Time.