Evropski lideri pozivaju na veći 'pritisak' na Rusiju dok Zelenski odbacuje razmenu teritorija
Francuski predsednik Emanuel Makron je rekao da se budućnost Ukrajine "ne može odlučiti bez Ukrajinaca".
"Uvereni smo da može uspeti samo pristup koji kombinuje aktivnu diplomatiju, podršku Ukrajini i pritisak na Rusku Federaciju da okonča svoj nezakoniti rat", navodi se u zajedničkom saopštenju britanskih, francuskih, italijanskih, nemačkih, poljskih i finskih lidera, usred izveštaja da su Evropljani ponudili alternativni plan američkom predlogu o prekidu vatre.
U saopštenju se dodaje da su se lideri složili oko "potrebe za robusnim i verodostojnim bezbednosnim garancijama koje omogućavaju Ukrajini da efikasno brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet".
"Ukrajina ima slobodu izbora nad sopstvenom sudbinom", navodi se u saopštenju, koje je takođe potpisala predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
"Spremni smo da podržimo ovaj rad diplomatski, kao i pružanjem naše značajne vojne i finansijske podrške Ukrajini", navodi se u saopštenju lidera i dodaje da "nastavljamo čvrsto da stojimo uz Ukrajinu".
Ove izjave dolaze uoči planiranih direktnih razgovora na Aljasci 15. avgusta između američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina.
To bi bio njihov prvi susret otkako je Tramp stupio na dužnost u januaru - u pokušaju da se reši 41-mesečni rat u Ukrajini.
NBC News, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika i još tri osobe upoznate sa ovim pitanjem, objavio je kasno 9. avgusta da Bela kuća razmatra pozivanje ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog na sastanak na Aljasci.
Međutim, Rojters je kasnije citirao drugog zvaničnika Bele kuće koji je rekao da, iako bi Tramp bio otvoren za trostrani sastanak na Aljasci, za sada su planovi samo za bilateralne razgovore Trampa i Putina, kako je zatražio ruski lider.
Putin je do sada isključio sastanak sa Zelenskim, koji je rekao da je spreman za takve direktne razgovore.
Tramp je sugerisao da bi svako rešenje rata moglo da uključi "razmenu teritorija". To bi potencijalno bilo u suprotnosti sa dugogodišnjim stavom Kijeva da mora da povrati svu teritoriju koju Rusija trenutno okupira.
"Vratićemo neke teritorije, a neke ćemo razmeniti", rekao je Tramp u Beloj kući 8. avgusta.
"Biće neke razmene teritorija na dobrobit obe strane, ali o tome ćemo razgovarati kasnije ili sutra", rekao je on.
U videu objavljenom nekoliko sati kasnije, Zelenski je upozorio da svaki mirovni sporazum koji isključuje Kijev ili prisiljava na ustupanje teritorije ne bi bio prihvatljiv.
"Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatoru", rekao je.
"Bilo kakve odluke koje su bez Ukrajine su istovremeno i odluke protiv mira. One neće doneti ništa. To su mrtve odluke. Nikada neće funkcionisati", rekao je Zelenski.
"Put ka miru za Ukrajinu treba da se odredi zajedno – i samo zajedno sa Ukrajinom – to je ključni princip", rekao je on.
Makron je, nakon telefonskih razgovora sa Zelenskim i drugim zapadnim saveznicima, ponovio te reči, rekavši da se "budućnost Ukrajine ne može odlučiti bez Ukrajinaca, koji se bore za svoju slobodu i bezbednost već više od tri godine".
Volstrit žurnal, pozivajući se na neimenovane pregovarače, 9. avgusta je izvestio da su evropski zvaničnici predstavili kontrapredlog američkom planu, uključujući zahtev da se prekid vatre dogodi pre nego što se preduzmu bilo kakvi drugi koraci i da svaka razmena teritorije bude recipročna i da uključuje bezbednosne garancije.
Evropski zvaničnici predstavili su svoje predloge potpredsedniku SAD DŽ. D. Vensu tokom sastanka sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u seoskoj vili van Londona 9. avgusta, navodi se u izveštaju.
Izveštaj Volstrit žurnala nije mogao odmah biti potvrđen. Rojters je naveo da je evropski zvaničnik potvrdio da je iznet kontrapredlog, ali nije pružio detalje.
Zelenski je rekao da je njegov šef kabineta Andrij Jermak bio na sastanku u Britaniji.
"Održani su razgovori između predstavnika za bezbednost Sjedinjenih Država i Evrope – Ukrajine, Sjedinjenih Država – potpredsednika Vensa, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije, Finske i Poljske. Sastanak je bio konstruktivan. Sve naše poruke su prenete. Naši argumenti se čuju", rekao je Zelenski.
Dodao je da je "važno da naši zajednički pristupi i vizija rade ka istinskom miru. Konsolidovanom stavu. Primirju. Kraju okupacije. Kraju rata".
U saopštenju iz Dauning strita se navodi da su britanski premijer Kir Starmer i Makron u telefonskom razgovoru "razgovarali o najnovijim dešavanjima u Ukrajini ponavljajući svoju nepokolebljivu podršku predsedniku Zelenskom i obezbeđivanju pravednog i trajnog mira za ukrajinski narod".
"Pozdravili su napore predsednika Trampa da zaustavi ubijanje u Ukrajini i okonča ruski agresivni rat i razgovarali su o tome kako dalje blisko sarađivati sa predsednikom Trampom i predsednikom Zelenskim u narednim danima".
Razgovori Trampa i Putina dolaze u ključnom trenutku jer je Tramp sve više frustriran Putinom, a ruski predsednik ne pokazuje znake popuštanja kada je reč o maksimalističkim zahtevima Kremlja. Tramp i Putin su obavili šest telefonskih razgovora, a glavni izaslanik Bele kuće je putovao u Moskvu najmanje tri puta.
Savetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov potvrdio je sastanak i rekao da je Aljaska simbolična lokacija s obzirom na zajedničke arktičke granice dve zemlje.
Ruska invazija se pretvorila u najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svetskog rata razarajući Ukrajinu i transformišući Rusiju i pretvarajući njenu ekonomiju u ratnu mašineriju i uspostavljajući policijsku državnu vladu koja kriminalizuje neslaganje.
Žrtve Moskve, broj mrtvih i ranjenih, prema zapadnim procenama iznose više od milion. Veruje se da je broj poginulih u ratu u Ukrajini veći od 100.000, a ukupni broj žrtava je oko 400.000.
Uprkos žrtvama i međunarodnom pritisku, Putin je iskoristio svoju prednost na i van bojnog polja.
Ruske trupe ruše ukrajinsku odbranu približavajući se gradovima Pokrovsku i Časiv Jaru.
Ruske snage su takođe poslednjih meseci gađale ukrajinske gradove rekordnim brojem raketa i dronova ciljajući civile, stambene zgrade i elektroenergetsku infrastrukturu.
Ukrajina je takođe ciljala vojnu infrastrukturu duboko u Rusiji napadima dronovima. Rano 10. avgusta, vlasti u ruskoj Saratovskoj oblasti saopštile su da je ukrajinski napad dronom oštetio neidentifikovani industrijski objekat usmrtivši najmanje jednu osobu.
Sastanak na AljasciOdluka da se sastane sa Putinom licem u lice, nešto što je Trampov prethodnik Džo Bajden odbio da uradi nakon invazije, odražava Trampovo uverenje da će njegov odnos sa ruskim liderom dovesti do trajnog mirovnog sporazuma.
Za Putina, lični sastanak sa Trampom, bez prisustva Zelenskog ili ukrajinskih zvaničnika, je mala pobeda koja odražava Putinov stav da je Zelenski nelegitimni lider i da se veliki dogovor o okončanju rata može postići samo direktno sa Sjedinjenim Državama.
Putovanje u Sjedinjene Države je takođe mala pobeda za Putina, koji je pod poternicom za hapšenje zbog ratnih zločina koju je izdao Međunarodni krivični sud. Samo članovi suda su obavezni da ga pritvore, a Trampova administracija je otvoreno neprijateljski nastrojena prema Haškom tribunalu.
O mogućnosti potencijalnog pozivanja Zelenskog na sednicu na Aljasci, NBC je citirao neimenovanog američkog zvaničnika koji je rekao: "Svi se veoma nadaju da će se to dogoditi".
Zvaničnik je, međutim, dodao da još uvek nije ponuđen poziv.
'Razmena' teritorijeNije bilo jasno šta je Tramp mislio pod "razmenom" teritorije budući da Ukrajina trenutno ne drži nikakvu rusku teritoriju.
Rusija je preuzela kontrolu nad Krimskim poluostrvom i delovima istočne Ukrajine 2014. godine i sada okupira oko jedne petine zemlje, uključujući skoro celu Lugansku oblast i značajne delove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, za koje Moskva sada neosnovano tvrdi da pripadaju Rusiji.
Rojters je citirao stanovnicu Kijeva Olesiju Petricku (51) koja je rekla da "nijedan vojnik neće pristati da ustupi teritoriju, da povuče trupe sa ukrajinskih teritorija".
Najava samita poklopila se sa rokom koji je Tramp postavio Putinu da pristane na prekid vatre ili će se suočiti sa strogim tarifama usmerenim na rusku naftu i druge izvozne proizvode, zajedno sa svojim trgovinskim partnerima koji će se suočiti sa sekundarnim tarifama na naftu kupljenu od Rusije.
Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters, AFP