Bivši izaslanik Bundestaga: Stabilna BiH, Njemačka ostaje prijatelj i RS

"Meni je jasno da ne možemo dozvoliti da trenutna sigurnosna situacija u Evropi i svijetu dovede Bosnu i Hercegovinu u vakuum, jer bi akter, poput Rusije, blokirao naš angažman ovdje. I vrlo sam siguran da u takvom scenariju postoje specifični načini koji se iskorištavaju i pripremaju da se ne dozvoli da se vakuum dogodi."

Ovo u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Manuel Saracin, njemački političar i bivši izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan.

On navodi i kako je Njemačka bila prisiljena obustaviti projekte u bh. entitetu, Republici Srpskoj, zbog secesionističke politike Milorada Dodika i izabranog rukovodstva, u to vrijeme, u RS.

Govoreći o podršci Viktora Orbana, mađarskog premijera Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS, on smatra da bi ona mogla predstavljati problem na putu BiH ka Evropskoj uniji, ali da "ne misli da je Mađarska razlog zašto je Bosna i Hercegovina zaglavljena na putu ka EU".

Manuel Saracin je, inače, predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu, nevladine organizacija sa sjedištem u Minhenu.

Govorio je za RSE na marginama Sigurnosne konferencije koja je tokom proteklog vikenda održana u Sarajevu.

RSE: Njemačka je uvela sankcije bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i obustavila finansiranje nekoliko razvojnih projekata u tom entitetu. Je li Berlin spreman proširiti ove mjere ako se politička situacija nastavi pogoršavati?

Saracin: Mislim da je generalno pristup Njemačke uvijek bio na prvom mjestu. Želimo se angažovati s Bosnom i Hercegovinom i u bilateralnom kontekstu, a, također, u razvojnoj saradnji, što znači da finansiramo pozitivne infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.

I generalno, stav Njemačke je uvijek bio da se to radi i u RS-u. Dakle, nažalost, Njemačka je bila prisiljena obustaviti ove projekte zbog secesionističke politike Milorada Dodika i izabranog rukovodstva u to vrijeme u RS.

Dakle, generalno, rekao bih prvo, ako bi se ova politika pozitivno promijenila u pravcu jasne promjene puta u vezi s njegovim nečinjenjem secesionističkih koraka, to bi naravno bila sjajna prilika za Njemačku da se više angažuje i čini više i u RS-u.

I mislim da je, također, jasno da je naš stav u vezi s ponašanjem zasnovanim na secesionističkim odlukama i prijetnjama vrlo jasan.

Ne možemo to prihvatiti, nismo prihvatili, mi smo jasni i otvoreni po tom pitanju i naravno, u Berlinu se uvijek provjeravaju mogućnosti za jasno podcrtavanje ovoga i alternative.

Srbi u BiH su prijatelji NjemačkeRSE: Nedavne izjave zvaničnika Republike Srpske, uključujući ministra vanjske trgovine Bosne i Hercegovine Staše Košarca, ukazuju na planove bojkota predstojećeg sastanka Berlinskog procesa u Londonu. Optužili su Veliku Britaniju i Njemačku da su 'neprijatelji srpske nacije i Republike Srpske'. Koje rizike predstavljaju takvi narativi i nedavne akcije - uključujući zakone o zabrani državnih institucija u RS-u, secesionističku retoriku - za stabilnost Bosne i Hercegovine?

Saracin: Relativno često sam bio u RS-u, također, u Banjaluci, ali ne samo tamo, i mogu reći da volim Republiku Srpsku. Upoznao sam mnogo prijateljskih ljudi i znam da mnogi ljudi u Republici Srpskoj, također, Srbi iz Republike Srpske, vole Njemačku.

Žele sarađivati s nama. Imamo veliku trgovinu s njima. Važni smo za njih i postoji veliko prijateljstvo. Znam da su Srbi u Bosni i Hercegovini prijatelji Njemačke i ne vjerujem u nikakve druge priče, želio bih odgovoriti na ovo prijateljstvo, također, pozitivno. Vidimo sebe i kao prijatelje ljudi u Bosni i Hercegovini, također, u Republici Srpskoj.

Drugo, sva ideja Berlinskog procesa zbližava regiju, svih šest zemalja. I uvijek je bio naš pristup da pokušamo pronaći zajednički jezik, zajednički interes u regionalnoj saradnji. Za mene je uvijek bilo jasno da i RS i ljudi, posebno oni koji žive u RS-u, imaju interes da svi dijelovi Bosne i Hercegovine, svi entiteti proaktivno ulažu svoj interes u ovaj proces.

Dakle, najveći rizik je, naravno, da se interes, ekonomski interes i lični interes ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, ne bi odrazio u učešću u zajedničkim odlukama i zajedničkim projektima koje radimo u ovom scenariju.

Stoga bih pozvao sve da koriste Berlinski proces i regionalnu saradnju kao baštu u kojoj se još uvijek možemo slagati oko stvari, dok se oko drugih stvari možda ne slažemo.

Ovo je oduvijek bio naš pristup i mislim da je i u Banjaluci, na kraju, poznato da postoje pozitivni rezultati Berlinskog procesa za ljude koji žive u cijeloj Bosni i Hercegovini, a također, u entitetima.

RSE: Bojkot, dakle ne bi donio ništa dobrog Bosni i Hercegovini?

Saracin: Moje iskustvo je da smo u Berlinskom procesu, dok sam ja njime upravljao, mogli dogovoriti određene stvari s RS-om, dok su druge stvari bile nedovoljno implementirane.

Mislim da je za Bosnu, a i za ljude koji žive u RS-u, bolje kada Bosna učestvuje i koristi ove mogućnosti za maksimiziranje svog ekonomskog i političkog interesa u ovom formatu.

Strateški interes EU je da budu angažovani u BiHRSE: Njemačka je nedavno odlučila da ponovo rasporedi trupe u misiju EUFOR u Bosni i Hercegovini. S obzirom na rizik od potencijalnog ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru, koje su alternative - ili "Plan B" – ako se nešto dogodi? Vjerujete li da je EU dovoljno pripremljena za takav scenario?

Saracin: Ne mogu Vam tačno reći, jer više nisam u vladinim pregovorima o tome, ali vidim jasan strateški interes Evropske unije, NATO-a, ali i Njemačke, da budu prisutni ovdje i da jasno stavimo do znanja da smo angažovani i da nećemo dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini dogodi vakuum, i vrlo sam uvjeren da će se njemačka vlada ovoga držati i da su spremni i sposobni.

RSE: Kako to izgleda iz Vaše perspektive? Bili ste veoma angažovani tokom svog mandata kao specijalni izaslanik ovdje?

Saracin: Za mene lično, recimo to ovako, bio sam u Njemačkoj i političar ne samo u njemačkom parlamentu, već i na nivou mog grada i vrlo dobro se sjećam kada njemačka vlada ili lokalna vlast nisu uspjele dobiti milione od Brisela. Uvijek je bilo ogromno negodovanje, zašto ne koristite taj novac? Kako možete propustiti taj novac? Znate, možemo dobiti novac, zašto ne učinite ono što je potrebno da dobijete novac za ulaganje ovdje?

I pomalo sam iznenađen što negodovanje u Bosni i Hercegovini nije veće zbog propuštanja te prilike za dobivanje novca od Brisela za pozitivne stvari ovdje.

Dakle, za mene je to zapravo malo previše opušteno. I pomalo se bojim da moramo uložiti više napora u stvaranje politike, poput poduzimanja ovih neophodnih koraka za ispunjavanje kriterija za ulaganje novca.

RSE: S obzirom na to da se neki programi koje finansiraju Njemačka i EU, poput razminiranja, preusmjeravaju na Ukrajinu, gdje se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u prioritetima Njemačke u pogledu vanjske pomoći i razvoja?

Saracin: Općenito bih rekao da je angažman ovdje vrlo potreban i vrlo važan i mislim da bi bila velika greška ako međunarodna zajednica gleda samo na Ukrajinu i propusti nastavak pozitivnog rada na terenu u Bosni i Hercegovini, posebno u područjima poput deminiranja.

Mislim da je važno dati prioritet Ukrajini, ali, ipak, bismo se trebali držati našeg prioriteta u pozitivnom angažmanu u Bosni i Hercegovini, ne samo zato što ste za nas od strateške važnosti, jer jeste, već i zato što želimo ostati uz vas u srcu Evrope i znate, ponekad u politici radimo nešto dobro dugo, dugo vremena, a onda to jednostavno prekinemo i nakon nekog vremena pokušamo ponovo uspostaviti s mnogo više rada, s mnogo više novog novca.

Dakle, držimo se kontinuiteta i ne zaboravimo da je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koje se nalaze upravo u srcu Evrope i moramo je angažovati i njegovati.

Glavna pokretačka snaga za proširenje u BriseluRSE: Kako biste ocijenili trenutni nivo koordinacije između institucija EU i glavnih država članica - posebno Njemačke, Francuske i Italije - kada je u pitanju njihov pristup Zapadnom Balkanu?

Saracin: Mislim da vidimo dobru koordinaciju u vezi s vanjskom politikom i, naravno, vidjeli smo da posebno novi njemački kancelar pokušava okupiti Evropljane sa svojim kolegama. Mislim da glavni problem nije nedostatak koordinacije, već to što su ti lideri jako zauzeti svim velikim temama koje se događaju širom svijeta.

Dakle, postavlja se pitanje kako možemo učiniti da Zapadni Balkan ne padne s liste prioriteta, ili da ne bude prenisko na listi prioriteta, zbog ovih velikih događaja. Ali, trenutno vidim da postoji neka vrsta tima Evropa, ne samo unutar Evropske unije. I mislim da nas to može malo nadati u vezi sa situacijom.

RSE: Postoji li jedinstvena strateška vizija unutar EU za regiju ili nacionalni interesi - poput onih Mađarske, Hrvatske ili Bugarske - i dalje pokreću fragmentirane politike?

Saracin: Mislim da je glavna pokretačka snaga za proširenje u ovom trenutku u Briselu. I mislim da je vrlo važno da zemlje kandidati znaju da moraju provesti reforme kako bi uvjerile, ne samo lidere u glavnim gradovima država članica, već i javno mnijenje i zakonodavce.

I mislim da je ovo jedna od najvećih opasnosti, kao što je proces u Briselu vrlo dinamičan, čini se vrlo dinamičnim, svi vjeruju da se proširenje vratilo, ali to nije baš transparentno i prevedeno u javno mnijenje država članica, tako da u trenutku kada su potrebne odluke možda postoji rizik da nisu svi zaista svjesni procesa koji se dešava.

Dakle, mislim da je vrlo važno da, svi iz regije Zapadnog Balkana pokušavaju pozitivno sarađivati sa zakonodavcima, sa donosiocima odluka u glavnim gradovima, ali i sa javnim mnijenjem kako bi objasnili zašto je Zapadni Balkan u fokusu, zašto mora biti u fokusu i koji je strateški interes za građane, na primjer, Njemačke ili Francuske ili drugih država ovdje.

Što se tiče Mađarske i drugih, znamo da Mađarska trenutno igra ulogu u kojoj pokušava maksimizirati vlastite interese unutar Evropske unije, ali i druge vrste interesa koristeći Zapadni Balkan.

Na Balkanu to rade s pristupom koji je za proširenje. Ponekad možda ne u smislu u kojem ja lično vjerujem, postavljanjem kriterija onoliko jakih koliko bi trebali biti, ali sa pristupom za proširenje. Dakle, mislim da za Zapadni Balkan ovo nije tako veliki problem kao što bi mogao biti u vezi s Ukrajinom, gdje pokušavaju maksimizirati svoje interese postavljanjem pristupa koji je protiv proširenja.

Dakle, mislim da u vezi s tim Zapadni Balkan nije poenta. Mislim da je najvažnije za Balkan da bude na listi visokog prioriteta, možda ne kao tema broj jedan, naravno, ali u vrhu rangiranja kako ne bismo dozvolili da se previše izvuče iz naše svakodnevne svijesti.

RSE: Znači, Vi ne mislite da, na primjer, mađarski interesi u RS i odnosi Orbana i Dodika neće predstavljati prijetnju za put BiH ka Evropskoj Uniji?

Saracin: Mnoge stvari koje gospodin Dodik govori, kao i nedostatak volje da se zapravo provedu potrebne reforme kako bi se pozitivno gledalo na put ka EU, predstavljaju prijetnju evropskim integracijama Bosne i Hercegovine. I, naravno, ako ga Mađarska podržava, ovo bi moglo biti konkretno, ponekad, možda, problem za ovaj put.

Ali, mislim da to nije, uglavnom, zbog Mađarske.

Mislim da je razlog u političkim odlukama koje se donose u Banjaluci i Sarajevu. A onda bi to moglo biti iskorišteno ili korišteno od strane interesa izvana. Ali, ne mislim da je Mađarska razlog zašto je Bosna i Hercegovina zaglavljena na putu ka EU.

Na Srbima da odluče o budućem putu zemljeRSE: Nedavni protesti i politički događaji u Srbiji izazvali su zabrinutost zbog nazadovanja demokratije. Srpski predsjednik Vučić tvrdi da Zapad stoji iza protesta i opisuje ih kao "obojenu revoluciju", dok opozicija optužuje Zapad da je "mlak" prema srbijanskim vlastima. Kako tumačite odgovor EU na ove događaje?

Saracin: Smatram da je komesar EU, naravno, vrlo jasno iznio stav da ako želite da se pridružite Evropskoj uniji, prava na slobodu, pravo na protest, na sigurnost kada izražavate svoje političko mišljenje, moraju biti osigurana i da srpske vlasti imaju zadatak da to omoguće ljudima na ulicama.

I u sadašnjoj situaciji meni se ne čini kao da su srpske vlasti to, zaista, dovoljno učinile. I vidim rizik od nazadovanja Srbije u pokušaju da se ovo riješi na način koji ne vodi zemlju pozitivno na putu ka Evropi.

S druge strane, također, vrlo jasno, vjerujem da je na Srbima da odluče o budućem putu zemlje, da odluče, naravno, slobodno i demokratski. Nije u našem interesu da odlučujemo u ime naroda u Srbiji, ali naravno da je u našem interesu da srpski narod može slobodno i demokratski odlučiti.

I ovo bi trebao biti stav Evropske unije i imam osjećaj da je ovaj stav unutar evropskih institucija, a također, unutar država članica, sve jasniji i jasniji Srbiji.

Ponekad se bojim da, možda, nismo dovoljno jasni i brzi po tom pitanju, ali, u svakom slučaju, vidim da je stav zauzet u Briselu.

RSE: Čini se da je proces normalizacije između Srbije i Kosova zastao, uprkos sporazumu postignutom ranije ove godine. Vjerujete li da EU ima utjecaja ili političke volje da nametne poštivanje sporazuma s obje strane?

Saracin: Mislim da se trenutno obje strane, uglavnom, drže domaće politike i ne vidim veliku šansu za velike skokove u procesu normalizacije, zbog nedostatka političke volje lidera da se zaista angažuju i ulože politički kapital.

Ali, u svakom slučaju, važno je i dalje konkretno raditi na terenu i pokušati postići pozitivan razvoj događaja gdje je to moguće, i mislim da gospodin Sorensen očigledno radi taj dio i da je veoma angažovan u tome. Ali na kraju krajeva,potrebna nam je politička volja u Prištini i Beogradu, a također, spremnost da se uloži politički kapital kako bi se zaista oslobodio potencijal dijaloga, da bude koristan dio puta ka Evropskoj uniji, a ne više prepreka.