Dodikova stranka za predsjednika RS kandidovala Sinišu Karana pod sankcijama SAD

Siniša Karan, ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske koji je pod američkim sankcijama, kandidat je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za entitetskog predsjednika, nakon što je godinama bio u krugu najbližih suradnika partijskog lidera Milorada Dodika.

Vladajuća stranka u RS odlučila je kandidirati Karana za prijevremene predsjedničke izbore, koji su zakazani za 23. novembar, iako je prethodno najavljivala da će ih bojkotirati.

Siniša Karan kandidat za predsjednika RS, potvrdio DodikEntitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Dodiku oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Dodiku je izrečena jednogodišnja kazna zatvora, koju je u međuvremenu otkupio, a u idućih šest godina mu je zabranjeno obavljanja javnih funkcija.

Proces zbog referendumaSiniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.

Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Karijeru u sigurnosnim institucijama započeo je 1985. godine, a u poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini obnašao je nekoliko rukovodećih pozicija u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, kao i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Kao savjetnik predsjednika RS radio je od 2008. godine, a bio je uz ostalo angažiran kao generalni sekretar entitetske Vlade te predsjedavajući Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS.

Američke sankcijeKaran se od početka ove godine nalazi na crnoj listi Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, zbog sudjelovanja u organiziranju proslave 9. januara kao Dana RS.

Sankcije su objavljene nekoliko dana nakon što je, defileom na ulicama Banjaluke, 9. januara obilježen Dan RS, što je Ustavni sud BiH tri puta proglasio neustavnim.

One podrazumijevaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine u SAD-u, ali i zamrzavanje imovine u svim zemljama koje se pridruže sankcijama.

Nakon što je sankcioniran, Karan je izjavio da se sve to može tumačiti kao "teroristički napad na institucije RS".

Inače, kao predsjednik entitetske komisije, 2016. je bio uključen u provođenje referenduma o obilježavanju 9. januar kao Dana tog entiteta.

Referendum je raspisan, iako je Ustavni sud BiH prethodno proglasio neustavnim da taj dan bude obilježavan 9. januara.

Nakon referenduma, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega i drugih članova komisije, zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH. Optužnicu je Sud BiH odbacio u julu 2017. godine.

U saopćenju, koje je objavljeno kada je Karan sankcioniran, OFAC je također naveo da je sudjelovao u "secesionističkoj radnoj grupi koja je sastavila plan secesije za Dodika".

Iz OFAC-a tada nije pojašnjeno na koju radnu grupu se misli, iako je jedna sa sličnim ciljevima formirana u RS krajem maja prošle godine.

Šta se zna o grupi koja je radila na secesiji RS iz BiHNjeno formiranje innicirao je Dodik sa zadatkom da sastavi plan secesije entiteta RS iz BiH, a Karan je bio jedna od osam članova.

Od grupe je tada zatraženo da radi na sporazumu o "mirnom razdruživanju" entiteta RS i Federacije BiH, što Ustavom BiH nije predviđeno.

Rezultati rada ove radne grupe do danas nisu javno objavljeni.

Svjedok na suđenju DodikuKaran se u janurau ove godine pojavljivao i pred Sudom BiH, kada je svjedočio na suđenju Dodiku, koji je procesuiran zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Dodik je osuđen zbog potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva zakona RS, koje je visoki predstavnik Christian Schdmit prethodno poništio.

Radi se zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a.

Karan je dao iskaz kao osoba koja je pravno savjetovala Dodika o ukazu o proglašavanju zakona, a držao se poznatih stavova vlasti u RS da je "sudski proces nelegalan" i da treba odustati od optužnice protiv Dodika.

Kao entitetski ministar policije, Karan je u javnim istupima i u martu ove godine stao u Dodikovu zaštitu, nakon što je za njim raspisana potjernica.

Potjernica za Dodikom, te za predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem i tadašnjim premijerom Radovanom Viškovićem, raspisana je nakon što se, kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, nisu odazivali na pozive na saslušanje u Tužilaštvu BiH.

Karan je tada u izjavi novinarima kazao da niko neće biti uhapšen, te da entitetski MUP "štiti ustavni poredak, predstavnike svih institucija i sve svoje građane".

Protiv rezolucije o SrebreniciKao dugogodišnji kadar SNSD-a, Karan je poznat po stavovima protiv centralizacije BiH i u prilog očuvanja autonomije entiteta.

Također, bio je među predstavnicima vlasti u RS i Srbiji koji su se javno usprotivili usvajanju Rezolucije Ujedinjenih naroda (UN) o genocidu u Srebrenici, u kome je Vojska RS u julu 1995. ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

Uoči usvajanja na zasjedanju Generale skupštine UN-a, u maju prošle godine, Karan je izjavio da je da Rezolucija predstavlja "najveći napad na srpski narod, te prijetnju RS-u i Srbiji".

Usvojenom rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te je osuđeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Za prijevremne izbore za predsjednika RS prijavilo se pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata, objavila je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.

Srpska demokratska stranka, kao najjača opoziciona partija u tom entitetu, objavila je da je njen kandidat Branko Blanuša, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci.

Pobjednik na prijevremenim izborima u RS bit će na poziciji entitetskog predsjednika do Općih izbora u BiH koji će biti održani u oktobru iduće godine.