Krišto najavila dolazak Von der Leyen u BiH, plan reformi čeka odobrenje Brisela

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sljedeće sedmice dolazi u Bosnu i Hercegovinu, potvrdila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na konferenciji za medije 1. oktobra.

Iz Delegacije Evropske komisije su nezvanično za Radio Slobodna Evropa kazali da rade na tome da Von der Leyen dođe u zvaničnu posjetu Sarajevu 14. oktobra, ali da posjeta još uvijek nije potvrđena.

Posjeta dolazi neposredno nakon što je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je preduvjet za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Europske unije.

Krišto je poručila da posao ovim nije završen, jer dokument prvo mora dobiti zeleno svjetlo Evropske komisije.

"Očekuju nas interkonsultacije sa Briselom, a zatim i 'nekakva' implementacija. Nadam se da ne bi trebalo biti 'puno primjedbi' ili komentara", rekla je Krišto koja je kadar Hrvatske demokratske zajednice.

Šef diplomatije Elmedin Konaković istaknuo je nakon sjednice Vijeća ministara da "nema mnogo vremena".

"Neke stvari se moraju završiti do decembra. Činjenica je i da smo neke stvari iz Reformske agende uradili dok smo se svađali, a prije usvajanja same agende. Mislim da ona nije prezahtjevna ako ima famoznog onog što se zove 'politička volja'", kazao je Konaković.

Konaković je ustvrdio i da su neki kompromisi već napravljeni, posebno od strane Republike Srpske, navodeći pitanje Ustavnog suda BiH i etničkog veta u Vijeću za državnu pomoć.

Vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika godinama insistira da se donese poseban zakon prema kojem će tri strana ustavna suca koja imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, biti zamijenjena domaćim.

Kompromis je, kaže Konaković, formuliran u Nacrtu reformske agenda kao "adresiranje pitanja stranih sudija", kazavši kako će oni [tri vladajuće stranke koje dolaze iz Federacije] to prihvatiti "kad država BiH bude sigurna od secesionističkih napada".

"Za sad to nije slučaj i mi to ne bismo podržali", kazao je Konaković.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, kadar SNSD-a, odbacio je Konakovićeve tvrdnje i više puta je naglasio da prijenosa nadležnosti sa entiteta na državu neće biti.

"Da bi bilo šta bilo urađeno potrebno je donijeti zakone. SNSD ima strukturu i nikad neće dozvoliti prijenos nadležnosti. Reformsku agendu smo usvojili zato što je Milorad Dodik [predsjednik SNSD-a] to rekao", poručio je Košarac.

Bosna i Hercegovina ostala je bez 108,5 miliona eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već dvadeset mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti. Taj novac bit će preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.

Europska unija nudi šest milijardi eura zemljama regije kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije na vrijeme ispunila preduvjete i usuglasila reformski plan prihvatljiv za Europsku komisiju.

Vlasti u dva entiteta u Bosni i Hercegovini planirale su kandidirati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura, prema nacrtu Reformske agende u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Planirano je, naprimjer, da se novcem EU završi autocesta na paneuropskom Koridoru Vc koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte koja se kroz BiH gradi već 24 godine.

Federacija Bosne i Hercegovine planirala je financirati energetske projekte vrijedne oko 670 miliona eura i računala je na bespovratna sredstva Europske unije u iznosu od 135 miliona eura.