Dvostruki aršini nadležnih na prijetnje: 'Sve zavisi ko kome prijeti u Crnoj Gori'

"Crna Gora ne smije više biti zemlja u kojoj zakoni služe za kažnjavanje građana, a ne važe za političare na vlasti", saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom različitog odnosa nadležnih u slučajevima javno izrečenih prijetnji.

Motiv za reakciju bila je odluka tužioca da odbaci krivičnu prijavu Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja zbog upućenih prijetnji.

Istovremeno policija i sud su ekspresno postupili u slučaju prijetnji gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, uhapsivši vinovnike i kažnjavajući ih novčano.

Iste institucije još uvijek razmatraju da li je poslanik i lider vladajuće Demokratske narodne partije Milan Knežević prijetio ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću rekavši da će mu na kuću doći sa 'traktorima i fekalijama'.

Komentarišući tri slučaja prijetnji u kojima se različit odnos nadležnih prema građanima i prema političarima, advokat Veselin Radulović za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da su različiti aršini jasni.

"Tužilaštvo i policija postupaju selektivno zavisno od toga ko se nalazi u ulozi podnosioca prijave i od toga ko je među prijavljenima. To je jako loše. Institucije su morale da postupaju u svim slučajevima isto", kaže Radulović.

Kad građanin prijeti političaru, brza presuda i pritvorNezadovoljni zbog namjere vlasti Podgorice da u Zeti izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, dvojica stanovnika te opštine zaprijetili su podgoričkom gradonačelniku Saši Mujoviću.

Snimili su audio poruku i poslali na njegov Instagram profil. Dan kasnije 27. septembra, policija je saopštila da su uhapšeni.

Jedan zbog ugrožavanja sigurnosti, a drugi zbog vrijeđanja i drskog ponašanja. Sud za prekršaje ih osudio na kaznu u iznosu od 2150 eura.

I u ranijim slučajevima policija, tužilaštvo i sudovi su ekspresno reagovali hapšenjem i osudom onih koji su prijetili političarima.

Tako je u maju ove godine identifikovan i uhapšen Nikšićanin zbog prijetnje na društvenim mrežama lideru Pokreta Ura Dritanu Abazoviću.

Izjavu policiji je dao građanin Berana 2023. zbog objave na Viber grupi u kojoj se najavljuje 'sahrana' tadašnjeg mandatara Milojka Spajića.

I u periodu prije političkih promjena 2020. zabilježeno je više hapšenja osoba koje su preko društvenih mreža prijetile političarima tadašnje vlasti.

Tako je V.M. 2018. uhapšen i osuđen na osam mjeseci zatvora zbog prijetnji upućenih tadašnjem predsjedniku države Milu Đukanoviću, premijeru Dušku Markoviću, direktoru policije Veselinu Veljoviću.

S obzirom da se radilo o video snimku na kome su izrečene prijetnje i pominjani prigušivač i snajper, uhapšene su i osobe koje su snimale video mobilnim telefonom.

Policija je bila efikasna i u slučaju Andrijevčanina Ž.P. 2019. godine koji je na društvenoj mreži prijetio tadašnjem predsjedniku Đukanoviću.

Kad političari prijete, efikasnost izostajeEfikasnost policije u hapšenju i sudova u presudama do sada nije zabilježena kada političari prijete građanima.

Prijava ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića policiji protiv poslanika Milana Kneževića zbog govora 9. septembra na protestu u Zeti zaustavljen je na davanju izjava policiji.

Knežević je na protestu protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najavio da će izručiti 'traktore pune fekalija' pred kuću eko aktiviste ne imenujući Dragićevića, koji je u više navrata afirmativno govorio o tom projektu.

Dragićević je u policiji saopštio da je Knežević njega prozvao navodeći da mu je ugrožena sigurnost jer 'crtanje mete dolazi od poslanika vlasti'.

Knežević je saslušan u policiji i na tome je proces stao.

Međusobne prijetnje političara su 'reakcija'A nadležni tužilac je odmah saslušao vicepremijera Nika Đeljošaja po prijavi predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Iz kabineta Milatovića su saopštili da su Đeljošajeve Viber poruke sadržale prijetnje da bi ga "izbio prutom kao djecu", potom psovke upućene njegovoj majci i upozorenje da nije dobrodošao u Malesiji.

Malesija je oblast u blizini Podgorice u kojoj dominantno žive Albanci. Obuhvata opštinu Tuzi, ciji je gradonačelnik do skoro bio Đeljošaj.

Povod za prepisku je bila odluka Milatovića da Skupštini vrati zakon o porezu na nepokretnosti koji smatra protivustavnim, a koji podržava potpredsjednik Vlade Đeljošaj.

On je negirao da je uputio prijetnje Milatoviću koga je nazvao 'slučajnim predsjednikom'.

Tužilac je, prema saopštenju iz Milatovićevog kabineta, odbacio prijavu ocijenivši njihovu viber prepisku 'političkom reakcijom'.

Milatović je ustvrdio da se tužilac ponaša kao advokat Đeljošaja.

Tužilaštvo u Podgorici istražuje da li je šef poslaničkog kluba opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković prijetio potpredsjednici Skupštine iz vladajućih Demokrata Zdenki Popović.

Popović je u prijavi navela da joj je Živković, na kraju sjednice, povišenim tonom rekao da će 'imati ogroman problem s njim'.

Živković je u izjavi policiji odbacio tvrdnje Popović o prijetnjama.

Advokat Radulović: Neophodna profesionalizacija institucijaAdvokat Radulović konstatuje da policija i tužilaštvo efikasnije postupaju po prijavama političara, što pojačava utisak selektivnosti:

"Sa više pažnje i brzine se pristupa kada neko od funkcionera podnese prijavu protiv uslovno rečeno običnog građanina. To ukazuje na još jedan problem – da su institucije, policija i tužilaštvo pod političkim uticajem."

Kaže da je problem "dvostrukih aršina" jedino moguće riješiti profesionalizacijom institucija:

"To podrazumijeva da se institucije djeluju jednako, bez obzira da li je oštećen političar, funkcioner ili građanin Crne Gore."

U Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, koji je objavljen u julu ove godine se navodi da samo 26 posto stanovništva i 35 posto preduzeća smatra da su sudije i sudovi nezavisni "prilično ili vrlo dobro" nezavisni

Percepcija građana o nezavisnosti sudova i sudija znatno je smanjena u odnosu na 2024. kada je iznosila 35 posto.

Kao glavni razlog slabe percepcije nezavisnosti sudova navodi se uplitanje i pritisci Vlade ili političara.