Usvojena inicijativa da se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković'

Lokalni parlament Bijelog Polja je usvojio inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću u roku od dva mjeseca oduzme nagrada "Risto Ratković", koja mu je dodijeljena 1993. godine.

Nakon trosatne rasprave sjednica je završena dva sata prije ponoći, 2. oktobra.

Po toj inicijativi oduzimanje nagrade treba da sprovede Javna ustanova "Ratkovićeve večeri pojezije", koja i dodjeljuje nagradu. Ta ustanova u roku do 60 dana treba da promijeni statut i propiše način oduzimanja nagrade, sprovede postupak i o tome informiše lokalni parlament.

Inicijativu je predložila vladajuća Bošnjačka stranka 27. juna ove godine, dan nakon što je oduzmanje nagrade zatražio dio nevladinih organizacija i građanskih aktivista.

U ime predlagača Amer Smailoviću je kazao da je ovo važan dan za taj grad i njegove stanovnike i za suočavanje sa prošlošću.

"Moramo poslati jasnu poruku da među Bjelopoljcima nema mjesta ratnim zločincima", rekao je Smailović.

Inicijativu je podržala, u Bijelom Polju vladajuća, Demokratska partija socijalista, koja je opozicija na državnom nivou.

Odbornici Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koje su vlast na nivou države ali su opozicija u Bijelom Polju, napustili su salu u vrijeme glasanja.

Karadžića je Haški tribunal 2019. osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene u Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Tada je bio predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta.

Bjelospoljski odbor Bošnjačke stranke smatra da je Karadžiću 1993. godine nagrada dodijeljena iz "čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta njegove poezije".

Karadžiću je nagrada, koja nosi ime književnika i rođenog Bjelopoljca Rista Ratkovića, dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Ta partija je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.

Posle tri decenije vlasti Đukanovićeva partija je izgubila izbore u avgustu 2020. kada je na vlast došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.

Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale genocid u Srebrenici iz jula 1995. kada su snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.

Odluka u trenutku sve češćeg veličanja ratnih zločinca Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista koje su prvi pokrenuli incijativu da se Karadžiću oduzme nagrada naglasili su da njeno povlačenje ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mjesto gdje se slave ratni zločinci.

Navode da je posebno je važno što se ova odluka donosi u trenutku kada je u Crnoj Gori sve češće veličanje ratnih zločinaca i njihove ideologije:

"Što smo mogli vidjeti i ovog ljeta kada je u Petnjici kod Šavnika Radovan Karadžić bio veličan na skupu kojem je prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić".

Još je poraznije što je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. dodijelio Karadžiću nagradu, danas savjetnik Mandića i član žirija za Trinaestojulsku nagradu, koja je ove godine posebno kompromitovana, navode u saopštenju.

Nagradu je dobio Bećir Vuković, književnik koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret, zbog čega je održan protest na kome je došlo je do sukoba građana i policije.

Bošnjačka stranka zatražila je od javnih ustanova u Bijelom polju da u roku od 60 dana sprovedu reviziju svih do sada dodijeljenih nagrada, i utvrde da li je još neko od laureata osuđen za ratne i druge zločine, koji ih čine nedostojnim nagrade i o tome obavijeste lokalni parlament.