Dodik bez mandata sa Putinom u Sočiju

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se u četvrtak navečer, 2. oktobra sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, na marginama Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju.

Kako prenosi Radio televizija Republike Srpske, Dodik je rekao Putinu kako je "saradnja dobra", dok je Putin Dodiku čestitao Dan srpskog jedinstva.

Nije poznato u kom je svojstvu Dodik bio kod Putina, s obzirom da mu je još polovinom avgusta, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika RS.

Nije poznat ni stav Putina oko Dodikovog statusa, iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prethodno dao podršku Dodiku 9. septembra, oštro osudivši, kako je naveo, "pokušaje uklanjanja s vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu", "legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva".

Izbori za novog predsjednika tog bh. entiteta zakazani su za 23. novembar, a za učešće na izborima se, sa kandidatom Sinišom Karanom, prijavio i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dodik je pred sastanak najavio, kako prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS), da će razgovarati o aktuelnoj situaciji, međusobnim odnosima, "analizirati ono što je urađeno i što su se dogovorili prošli put, ali i napraviti nove dogovore za budućnost".

Sastanak je najavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je, kako navodi RTRS, izjavio da će Rusija iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da bi pokrenula "pitanja povratka Dejtonskom sporazumu o BiH".

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH zakazana je za 31. oktobar.

Sastanak u Sočiju je deveti susret Dodika i Putina od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Dodik se prethodno dva puta sa Putinom od tada sastao u svojstvu člana Predsjedništva BiH, zatim šest puta kao predsjednik RS.

Nije poznato ni kako je Dodik otputovao u Moskvu, kojim putem, s obzirom i na sankcije sa kojima se suočava zbog odluka vlasti u RS, kojima se urušavaju institucije BiH, koje je uvelo više zemalja Evropske unije, zabranjujući mu ulazak i prolazak.

Estonija je posljednja uvela sankcije Dodiku 25. septembra, te se tako priključila Njemačkoj, Austriji, Litvaniji i Sloveniji, koje su ove godine Dodiku zabranile ulazak zbog njegovih separatističkih tendencija. Bivši predsjednik RS je od ranije i pod sankcijama SAD, te Velike Britanije.

Najavljujući deveti susret s Putinom, prije nepunih mjesec dana boraveći u Moskvi, Dodik je rekao da će od Rusije tražiti da uloži veto na produženje mirovne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea, o čemu se svakog novembra glasa u Savjetu bezbjednosti UN.

Za sada nije poznato da li je to bila tema razgovora.

Dodik je jedan od rijetkih političara iz Evrope koji se tokom ruske agresije na Ukrajinu redovno sastaje sa Putinom.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Sjedinjene Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici, uveli su niz sankcija protiv Rusije koje, pored ostalog, ciljaju privredu i finansijski sistem.

Koalicija okupljena oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata blokira sprovođenje sankcija kojima se priključila i Bosna i Hercegovina.

No, proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za RS.

Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada RS-a pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.

Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.

Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.

Na kraju prošle godine je samo Rafinerija u Brodu imala akumulirani gubitak od skoro 884 miliona maraka (542 miliona eura), dok su kratkoročne obaveze kompanije premašivale vrijednost obrtne imovine za 133 miliona maraka (86 miliona eura).