Trump okuplja lidere Centralne Azije, u fokusu 'mineralna diplomatija'

Nakon što je posljednjih sedmica sklopio niz sporazuma o mineralima s Australijom, Malezijom, Tajlandom i Japanom, američki predsjednik Donald Trump sada će svoju pažnju usmjeriti na Centralnu Aziju dok u Washingtonu 6. novembra ugošćuje lidere regije na samitu visokog ranga.

Centralnoazijske države poznate su po svojim obimnim resursima nafte i plina, ali regija takođe ima uglavnom neiskorištene bogate rezerve ključnih minerala i rijetkih zemnih elemenata koji se smatraju vitalnim za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Očekuje se da će Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan nastojati pretvoriti svoje mineralno bogatstvo u jače veze sa Sjedinjenim Državama, dok Bijela kuća nastoji osigurati nova partnerstva.

"Centralni Azijati izgledaju dobro pozicionirani sa svojim velikim nalazištima i rastućim investicijama u Srednjem koridoru", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Joseph Epstein, direktor Istraživačkog centra Turan pri Institutu Yorktown sa sjedištem u Washingtonu. Pri tom misli na novonastalu trgovačku rutu dugu 6.500 kilometara koja povezuje Kinu s Evropom preko Centralne Azije i Kavkaza, zaobilazeći Rusiju.

Samit dolazi nakon Trumpove mineralne diplomatije u Azijsko-pacifičkoj regiji i sastanka američkog predsjednika s kineskim liderom Xi Jinpingom usred trgovinskog rata, dijelom potaknutog pekinškim ograničenjima izvoza strateški važnih rijetkih zemalja.

Kina održava snažan utjecaj na globalne lance snabdijevanja tim elementima, kontrolirajući više od 70 posto globalnog rudarstva rijetkih elemenata, 90 posto njihovog odvajanja i prerade, te 93 posto proizvodnje magneta.

Nakon što je Xi pristao na jednogodišnju obustavu nekih od tih ograničenja nakon sastanka s Trumpom, Washington sada nastoji raditi na razbijanju gotovo monopola Kine.

Stručnjaci kažu da je Centralna Azija komplementarna, a vlade regije traže američke investicije kako bi uravnotežile kineski i ruski uticaj i izbjegle preveliku ovisnost o svoja dva susjeda.

"I Peking i Washington će iskoristiti pauzu kako bi stvorili prednost na svojoj strani i imali veći utjecaj u sljedećem krugu trgovinskih napetosti", rekao je Epstein. "To Sjedinjene Države čini još većom protivtežom dok zemlje Centralne Azije nastoje sačuvati svoju viševektorsku vanjsku politiku (Viševektorska vanjska politika je strategija u kojoj zemlja održava uravnotežene i kooperativne odnose s više globalnih sila, umjesto da se isključivo pridružuje jednom bloku.)."

Šta je na dnevnom redu u Washingtonu?Malo je pitanja koja su više oblikovala dnevni red Bijele kuće otkako se Trump vratio na dužnost u januaru nego kritični minerali, grupe od otprilike 50 mineralnih proizvoda koje Američki geološki zavod smatra ključnim za nacionalnu i ekonomsku sigurnost zemlje. Među tim proizvodima su rijetki elementi, 17 elemenata koji se koriste u svemu, od vjetroturbina do pametnih telefona i motora borbenih aviona.

"Ovo ima potencijal da bude novi način za lidere Centralne Azije da poboljšaju svoje domaće ekonomske izglede i ostvare brz priliv stranih direktnih investicija", rekao je za RSR Eldaniz Gusseinov, šef istraživanja u Nightingale Intelligence, globalnoj firmi za političke rizike.

Pored mineralnog bogatstva regije, skup će obuhvatiti i energetsku logistiku, ulaganja u infrastrukturu, transfer tehnologije iz Sjedinjenih Američkih Država u regiju, obrazovne razmjene i upravljanje vodnim resursima.

Autokratske bivše sovjetske republike Centralne Azije godinama optužuju za široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava. Međutim, ne očekuje se da će se ovo pitanje istaknuto pojaviti, što je potaknulo neke zagovaračke grupe da izraze zabrinutost.

"Samit Centralne Azije i SAD-a trebao bi osigurati da ljudska prava budu ključni dio dnevnog reda, posebno kako se represija povećava širom Centralne Azije", rekao je u saopćenju Hugh Williamson, direktor za Evropu i Centralnu Aziju u Human Rights Watchu. "Zemlje učesnice trebaju prepoznati da riskiraju nedavni društveni i ekonomski napredak ako međunarodni partneri traže stabilno okruženje negdje drugdje za angažman i ulaganja."

Pokrenut 2015. godine sa samitom ministara vanjskih poslova kojem je prisustvovao tadašnji američki državni sekretar John Kerry, Samit C5+1 - službeni naziv za format koji okuplja Sjedinjene Američke Države s pet centralnoazijskih država - bio je dominantno mjesto za angažman Washingtona na visokom nivou s regijom.

Ovogodišnji samit je tek drugi put da se okupljanje održava na predsjedničkom nivou, a regija želi to iskoristiti. Očekuje se da će Kazahstan vršiti pritisak za obećanje Trumpove administracije da će sarađivati s Kongresom, kojim dominiraju republikanci, kako bi se ukinula trgovinska ograničenja Jackson-Vanik, zakon iz doba Hladnog rata koji nameće trgovinske barijere zemljama s netržišnim ekonomijama koje ograničavaju emigraciju.

Uoči samita, Bijela kuća takođe pregovara o pristupu jednom od najvećih neiskorištenih svjetskih nalazišta volframa - metala koji Pentagon koristi za proizvodnju municije, projektila i drugog oružja - koje se nalazi u Kazahstanu.

Prema Bloombergu, američki ministar trgovine Howard Lutnick posredovao je u pregovorima između američke kompanije Cove Kaz Capital Group LLC i kazahstanskog suverenog fonda o ponudi za razvoj dva ogromna nalazišta u toj centralnoazijskoj zemlji.

Šta Centralna Azija želi od Trumpove administracije?Čini se da centralnoazijski lideri prepoznaju priliku koja im se pruža.

Uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijojev otkrio je planove za razvoj projekata rijetkih zemnih metala vrijednih 500 miliona dolara. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev rekao je ove godine parlamentu da su rijetki zemni elementi postali "nova nafta" i da je njihov razvoj "prioritetni zadatak".

Međutim, veliki dio nalazišta u regiji ostaje neistražen i neiskorišten, a u nekim slučajevima i dalje se oslanja na geološka istraživanja provedena tokom sovjetske ere.

Na primjer, Kazahstan je u aprilu objavio da je otkrio ogromne naslage od preko 20 miliona metričkih tona rijetkih zemnih elemenata. Ovu tvrdnju još uvijek potvrđuju međunarodne firme, ali ako se dokaže, to bi ovoj centralnoazijskoj zemlji dalo treće najveće svjetske rezerve rijetkih zemnih metala, odmah iza Kine i Brazila.

William Courtney, bivši američki ambasador u Kazahstanu i vanredni viši saradnik u Rand Corporation, rekao je za RSE da vlade Centralne Azije žele proširiti saradnju sa Sjedinjenim Državama u istraživanju, rudarstvu i izvozu rijetkih zemalja i drugih kritičnih minerala, ali posebno traže investicije u njihovu preradu.

U slučaju rijetkih zemnih elemenata, Kina održava gotovo monopol na preradu ovih metala, dijelom zbog stalnih ulaganja tokom decenija i labavih propisa koji dozvoljavaju visok uticaj na okolinu prilikom njihove prerade.

"Kineski monopol na preradu je važniji od ponude", rekao je Courtney za RSE. "Dakle, ako ste Sjedinjene Američke Države i želite da se takmičite, morate pronaći druge zemlje bez strogih propisa o zaštiti okoliša koje su spremne da vas ugoste."

Mnoge zemlje Centralne Azije već su usmjerile svoje zakone ka privlačenju rudarskih kompanija, ali dovođenje više američkih investicija u sektor takođerće zahtijevati smanjenje prepreka za ulazak stranog kapitala na tržište – nešto što je na dnevnom redu samita.

To će se takođe povezati s još jednim ciljem lidera regije: privlačenjem više investicija u logističke rute.

Srednji koridor, formalno poznat kao Transkaspijski transportni koridor, bio bi glavna arterija za transport mineralnog bogatstva regije.

Ruta je već privukla investicije iz Evrope, Kine i arapskih zemalja Zaljeva, a lideri Centralne Azije se nadaju da će interes Washingtona za minerale u regiji privući dodatna ulaganja.

"Ovaj fokus na minerale i njihovu preradu takođe pomaže u opravdavanju i izgradnji Srednjeg koridora", rekao je Gusseinov.