Trump i lideri zemalja Srednje Azije postigli dogovor o mineralima u Washingtonu

Predsjednik SAD-a Donald Trump predstavio je niz trgovinskih, diplomatskih i dogovora o mineralima nakon što je ugostio pet lidera zemalja Srednje Azije na samitu i večeri koja je imala za cilj da učvrsti uticaj Washingtona u tom regionu.

Trump, uz podršku američkog ministra spoljnih poslova Marca Rubija i potpredsjednika J.D. Vancea, sjedio je za dugim stolom u Bijeloj kući, izjavivši da je posvećen jačanju odnosa SAD-a sa Srednjom Azijom "jačima nego ikad", dok su predsjednici Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana pozdravili novu eru odnosa.

Prije radne večere, Kazahstan je najavio veliki dogovor o mineralima kroz novo zajedničko partnerstvo sa Sjedinjenim Državama za razvoj jednog od najvećih neiskorištenih nalazišta volframa na svijetu, koje se nalazi u Kazahstanu.

Ovaj dogovor omogućava američkoj kompaniji Cove Kaz Capital Group da preuzme 70 odsto udjela u ovom poduhvatu zajedno s kazahstanskom državnom rudarskom firmom, a procijenjena vrijednost dogovora iznosi 1,1 milijardu dolara, dok je američka Izvozno-uvozna banka izdala pismo o namjeri za finansiranje od 900 miliona dolara.

Među drugim rezultatima samita bio je i dalje nedovoljno detaljan dogovor o prodaji do 37 aviona Boeinga nacionalnim vazduhoplovnim linijama Kazahstana, Tadžikistana i Uzbekistana.

Na diplomatskom planu, Kazahstan je izjavio da očekuje da se pridruži Abrahamskim sporazumima, američkom vođenom okviru za saradnju između Izraela i arapskih i muslimanskih zemalja.

Američki zvaničnici su izjavili da je cilj ovog samita poslati signal o novoj američkoj posvećenosti stabilnijem angažmanu u Srednjoj Aziji.

"Često trošimo toliko vremena fokusirajući se na krizne situacije i probleme – i oni zaslužuju pažnju – da ponekad ne posvetimo dovoljno vremena uzbudljivim novim prilikama", rekao je Rubio na radnom doručku s pet lidera Srednje Azije 6. novembra.

"I to je ono što sada postoji ovdje: uzbudljiva nova prilika u kojoj su nacionalni interesi naših zemalja usklađeni", dodao je.

Nova stranica u američkoj strategiji prema Srednjoj AzijiSrednja Azija nastoji da balansira svoje trgovinske i bezbjednosne odnose koji su i dalje pod dominacijom Kine i Rusije, produbljujući veze sa Sjedinjenim Državama.

Samit u Washingtonu uslijedio je nakon drugih napora velikih sila ove godine da prodube odnose s ovim regionom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je samitu u Tadžikistanu u septembru zajedno s drugim liderima Srednje Azije, dok je kineski lider Xi Jinping u junu posjetio Kazahstan kako bi se sastao s predsjednicima zemalja regiona.

Evropska unija je takođe održala samit s liderima ovog regiona u aprilu u Uzbekistanu, gdje se razgovaralo o infrastrukturnim investicijama i pristupu kritičnim mineralima Srednje Azije.

Bogatstvo minerala ponovo je bilo u fokusu u Washingtonu, s obzirom na velike rezerve rijetkih u zemljama tog regionu – 17 elemenata koji se koriste u svemu, od vjetroturbina do pametnih telefona i motora za borbene avione – te ogromni depoziti uranijuma, bakra, zlata i drugih važnih minerala koji su ključni za globalne napore u prelasku na zelene izvore energije.

Pini Althaus, izvršni direktor Cove Kaz Capital Group, koja je sklopila dogovor o volframu u Kazahstanu, nazvao je sporazum "pobjedom generacije za SAD i njihove potrebe za kritičnim mineralima" i rekao za Reuters da su Trump i američki ministar trgovine Howard Lutnick pomogli u pregovorima o dogovoru kako bi spriječili kineske kompanije da razvijaju strateško nalazište.

Ben Godwin, direktor analize u PRISM-u, firmi za strateške obavještajne informacije sa sjedištem u Londonu, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je fokus samita na bogatstvu minerala Srednje Azije dio dugoročne strategije lidera ovog regiona da privuče pažnju Washingtona.

"Ljudi Srednje Azije apsolutno koriste ovu temu važnih minerala kao svoju polugu za veće angažovanje Sjedinjenih Država u drugim pitanjima koja su važnija za region i lokalne ekonomije", rekao je.

"2000-ih godina to je bio rat protiv terorizma i nafta i gas. Zatim je došlo do ere dekarbonizacije kada su mnogi novi projekti u Srednjoj Aziji bili usmjereni na obnovljive izvore energije", rekao je Godwin za RSE. "Sada je to uloga važnih minerala u nacionalnoj bezbjednosti."

Ovi dogovori dolaze nakon primirja u trgovinskom ratu između Pekinga i Washingtona te ubrzane utrke između Sjedinjenih Država i Kine u vezi s izvozom rijetkih zemalja – ključne tačke sukoba u njihovim trgovinskim pregovorima.

To je rezultiralo jednogodišnjim pauziranjem nekih od kineskih izvoznih restrikcija na rijetke zemlje nakon sastanka Trumpa i Xija krajem oktobra.

Washington sada traži nove načine da zaobiđe Peking u vezi s tim metalima. Kina čini gotovo 70 odsto svjetske proizvodnje rijetkih zemnih minerala i kontroliše otprilike 90 odsto njihove obrade.

Dok bi Srednja Azija mogla biti dugoročni izvor, region se nada da će neophodna nova ulaganja pomoći u razvoju tih resursa.

Novi izvještaj Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, navodi da "kineski i ruski kapital dominiraju rudarskim, procesnim i logističkim mrežama regiona" i upozorava da "strukturne prepreke, od nedovoljno razvijenih transportnih ruta prema Zapadu do čestih nestašica energije, i dalje odvraćaju zapadna ulaganja".

Trumpova administracija je 6. novembra dodala deset minerala na listu koja se smatra esencijalnom za američku ekonomiju i nacionalnu bezbjednost, uključujući bakar, koji je ključan za električna vozila, elektroenergetske mreže i centre podataka, te metalurški ugalj, koji se koristi za proizvodnju koksa u industriji čelika.

Kazahstan se pridružuje diplomatskim naporima SAD na Abrahamskim sporazumimaOdluka Kazahstana da se pridruži Abrahamskim sporazumima, što je jedan od ključnih uspjeha Trumpove prve administracije, stavlja ovu zemlju u centar novih napora Bijele kuće da revitalizuje ovu spoljnopolitičku inicijativu.

Abrahamski sporazumi su zamišljeni kao način za jačanje saradnje između Izraela i muslimanskog svijeta, a Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko potpisali su sporazum 2020. godine kako bi normalizovali svoje odnose.

Prema izvještajima, Trumpova administracija planira da proširi ovu inicijativu, a to će biti jedan od glavnih ciljeva planirane posjete saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana Washingtonu 18. novembra.

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev navodno je održao telefonski razgovor s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kako bi najavio namjeru Kazahstana da se pridruži sporazumima, iako Astana već više od 30 godina održava diplomatske odnose s Izraelom.

Međutim, Joseph Epstein, direktor Yorktown Instituta iz Washingtona, rekao je za RSE da, iako potez Kazahstana može izgledati simbolički, on bi mogao imati diplomatsku težinu u budućnosti.

"Odluka Astane da se pridruži Abrahamskim sporazumima označava početak nove faze, transformirajući sporazume s inicijative za mir na Bliskom istoku u proameričku koaliciju umjerenih muslimanskih zemalja posvećenih toleranciji i prosperitetu", rekao je Epstein.