Добавить новость
ru24.net
World News in Bosnian
Январь
2026

Crna Gora pozvala na razgovor ambasadora Srbije zbog objave o srpskom jeziku

0

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da je ambasador Srbije Nebojša Rodić pozvan na razgovor povodom objave na društvenim mrežama u kojoj se "na neprimeren način komentariše status srpskog jezika" u toj zemlji.

Na nalogu "Serbia in English", koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora "ne priznaje srpski jezik" kojim govori 43 odsto građana, te da je reč o "jeziku većine prema poslednjem popisu".

U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.

Ministarstvo Crne Gore saopštilo je da je ambasadoru predočeno da činjenica da je srpski jezik u službenoj upotrebi "potvrđuje" poštovanje prava građana koji njime govore.

"Tokom sastanka istaknuto je da je ovakav vid komunikacije neprihvatljiv, jer se odnosi na pitanja koja isključivo spadaju u ustavni i pravni okvir Crne Gore", saopštilo je MVP.

Usledila je reakcija Ministarstva spoljnih poslova Srbije koje tvrdi da je sve "pogrešno protumačeno".

Kažu da je reč o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se "nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je – uz zdravu dozu humora – ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik deo identiteta značajnog broja građana Crne Gore".

"Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja".

U Crnoj Gori se na poslednjem popisu 2023. godine, 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.

Popis je takođe pokazao da je srpski jezik maternji za 43,2 odsto stanovništva, a crnogorski za 34,5 procenta.

Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.

Duže od deceniju prosrpske stranke u Crnoj Gori traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.

Šta je prethodilo?Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, bliskog zvaničnom Beogradu, odlučila je da izađe iz vlade premijera Milojka Spajića, nakon što se ona nije izjasnila o zahtevima DNP o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

DNP je tražio ustavne promene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmene Zakona o državljanstvu, kao i izmene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je 29. januara da "ucenjivački model saradnje" neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u većini, prenela je Radio-televizija Crne Gore.

Mesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje je Skupština Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca, rekao je Spajić.

Predsedništvo DNP-a jednoglasno je na odlučilo o otkazivanju podrške Spajićevoj Vladi, dok klub odbornika te partije otkazuje podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, rekao je 30. januara predsednik te partije Milan Knežević na konferenciji za novinare.

Predstavnici DNP-a su kao spornu tačku naveli i njihov zahtev za početak sveobuhvatnog dijaloga Glavnog grada i Opštine Zeta i meštana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rešenja koje bi rezultiralo lex specijalisom u vezi s postrojenjem za otpadne vode kod tog mesta.




Moscow.media
Частные объявления сегодня





Rss.plus
















Музыкальные новости




























Спорт в России и мире

Новости спорта


Новости тенниса