Gdje je krivični prag u slučaju Dodikovih izjava?

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ponovo je postao predmet krivične prijave zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje.

Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu.

Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su "muslimani otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH".

Dva dana kasnije, u Banjoj Luci, Dodik je ponovo izazvao pažnju javnosti. Na dan ponovljenih vanrednih izbora u bh. entitetu Republika Srpska izjavio je da će "balije požaliti za njim kad vide šta će Siniša Karan uraditi", najavljujući poteze novoizabranog predsjednika RS-a.

Njegovi javni istupi izazvali su reakcije domaćih institucija i međunarodnih tijela, dok pravni okvir pokazuje koliko je procesuiranje takvih slučajeva u BiH složeno i zahtjevno.

'Očekujemo da Tužilaštvo radi svoj posao'Jedan od potpisnika krivične prijave, koju je podnio Klub bošnjačkog naroda u Domu naroda državnog parlamenta Šefik Džaferović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da pravosudni sistem uradi svoj posao.

"Očekujemo da se provede istraga i kompletan postupak. Mi smo napisali sve u prijavi, ne bih da vodim medijsku polemiku. Ovo nije stvar za javnu raspravu. Ovo je pravna stvar Tužiteljstva i Suda BiH", rekao je Džaferović.

U prijavi se navodi da grupa zastupnika smatra da je Dodik svojim istupima iznio netačne optužbe koje stigmatiziraju i diskriminiraju Bošnjake, čime se otvara prostor za produbljivanje međunacionalnih i međuvjerskih podjela, netrpeljivosti i konflikata.

Da će pravosuđe postupati u skladu sa zakonom, najavio je i predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić.

"Pravosuđe će, kao i u prošlosti, ove stvari rješavati na adekvatan način. Zna se ko šta radi, zna se šta radi tužilaštvo, a zna se i šta radi VSTV kao regulator ovog sistema", rekao je Bogunić.

Iz Tužiteljstva BiH nisu odgovorili na pitanja RSE o tome koliko je ukupno krivičnih prijava protiv Dodika zaprimljeno kad je riječ o krivičnom djelu izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

Koje kazne su propisane?Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

Ovaj član Krivičnog zakona BiH zabranjuje javno širenje mržnje ili netrpeljivosti među narodima i drugim grupama, te poticanje na nasilje prema grupi ili pojedincu po etničkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi.

Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teže kazne predviđene su ako se krivično djelo počini na prijeteći ili uvredljiv način, ako ugrožava javni red i mir, ako se širi javno dostupnim materijalima, ili ako ga počini javni dužnosnik. U tim slučajevima, zatvorska kazna može iznositi od jedne do najmanje tri godine.

Posebno se sankcionira javno negiranje, opravdavanje ili umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanje ili nagrađivanje pravosnažno osuđenih počinilaca. Za to su predviđene kazne do pet godina zatvora ili najmanje tri godine u težim oblicima.

Visok prag da ne bi bila ugrožena sloboda izražavanjaDa bi određena izjava bila krivično djelo, sud mora utvrditi da ona nije samo uvredljiva ili politički zapaljiva, nego da je objektivno podobna da izazove mržnju, razdor ili nasilje, kaže za RSE Jovana Kisin Zagajac, odvjetnica iz Banje Luke.

"Taj prag je visok upravo da ne bi ograničio slobodu izražavanja, naročito političkog govora. Upravo tu nastaje problem. Politički govor uživa najširu zaštitu u demokratskim društvima", kaže Kisin Zagajac.

Objašnjava da sudovi vode računa da krivični postupak ne bude zloupotrebljen u političke svrhe. Zato se za krivičnu odgovornost traži jasan oblik podsticanja, poput direktnog poziva na nasilje, veličanja presuđenih ratnih zločina ili intenzivne dehumanizacije koja prelazi granicu političke retorike.

"Sve ispod tog praga često ostaje u sferi građanske, moralne i političke, ali ne i krivične odgovornosti", navodi.

Optužnice su potvrđivane u slučajevima otvorenog veličanja genocida, javnih skupova s porukama koje afirmišu ratne zločine ili direktnih poziva na nasilje prema etničkim grupama.

U tim predmetima sudovi su naglašavali da sporni sadržaj mora imati takav intenzitet i kontekst da je objektivno podoban da izazove mržnju ili nasilje i da ugrožava javnu sigurnost.

S druge strane, optužnice su odbijane kada su izjave, iako grube i društveno štetne, ocijenjene kao nedovoljno opasne za krivičnopravnu intervenciju. Sudovi su zaključivali da krivično pravo ne može reagovati na svaku provokativnu ili diskriminatornu izjavu, već samo na onu koja ima jasnu sposobnost da proizvede mržnju ili nasilje, objašnjava Kisin Zagajac.

"Dodatna poteškoća je što govor mržnje rijetko dolazi kao jedan izolovan, eksplozivan čin. On se češće pojavljuje kao kontinuirani narativ, kao postepena eskalacija jezika. Svaka pojedinačna izjava, posmatrana zasebno, može izgledati 'ispod praga', iako u zbiru proizvodi atmosferu neprijateljstva i normalizuje uvredu kao politički alat", kaže.

Upravo tu vidi uzrok što prijave nemaju brz ili vidljiv epilog.

"Ne zato što problem ne postoji, već zato što je granica između političkog populizma i krivičnog podsticanja mržnje uska i pravno zahtjevna."

Zbog neprocesuiranja se krše ljudska pravaNije poznato koliko prijava je podneseno protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje. Dosad su prijave podnosili pojedinci, političke stranke, Centralna izborna komisija.

Posljednji slučaj odnosi se na Dodikov predizborni skup u Istočnom Sarajevu, kada je, između ostalog, rekao da "niko ne laže gore od Turčina", aludirajući na Bošnjake.

Tužiteljstvo BiH je u novembru 2025. za RSE navelo da je proslijedilo sve prijave, koje se tiču izjava Milorada Dodika na stranačkom skupu u Istočnom Sarajevu, tamošnjem tužilaštvu na postupanje.

Iz Okružnog tužilaštva za RSE su rekli da je predmet će nakon analize dostavljenog materijala podzeti sve potrebne radnje i mjere u cilju donošenja tužiteljske odluke.

Rečeno je i da je državno tužiteljstvo predmet ustupilo njima jer bi se moglo raditi o krivičnom djelu "javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje" Krivičnog zakonika RS-a.

Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur upozorava da država ima obavezu da govor mržnje ne samo zabrani zakonom, već i da osigura njegovo efikasno sankcioniranje.

"Svaka država kao subjekt međunarodne odgovornosti je dužna osigurati da govor mržnje i diskriminacija, govor mržnje i oblik diskriminacije, mora biti suzbijena i mora biti kažnjiva kao radnja.

Ta kažnjivost nije dovoljna da je propisana u zakonodavstvu, nego se moraju osigurati efikasni mehanizmi za implementaciju ti zakonskih odredbi. Ako vlast nije osigurala primjenu tih odredbi kroz neefikasnost mehanizama koji sprovodi, dovodi do kršenja ljudskih prava", kaže Džumhur.

Kao ključni problem navodi kontinuirani izostanak reakcije nadležnih organa, prije svega tužiteljstva, koja bi po službenoj dužnosti trebali pokretati istrage po saznanju o govoru mržnje.

"Nedopustivo je da se krivične prijave ne registruju u Tužilaštvu BiH, nego se automatski prosljeđuju nižim nivoima", kaže Džumhur.

I komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Michael O’Flaherty izrazio je zabrinutost zbog nedavnih izjava političkih lidera u Republici Srpskoj koje, kako je naveo, mogu poticati mržnju i netoleranciju prema Bošnjacima, povećavati međuetničke tenzije i ugroziti mir.

Podsjetio je i da je govor mržnje nespojiv s vrijednostima Evropske konvencije o ljudskim pravima, pozivajući političke lidere u RS da se suzdrže od takve retorike i promoviraju javnu raspravu zasnovanu na poštovanju i ljudskim pravima.

Reagovao je i Helsinški odbor za ljudska prava.

"U nizu javnih obraćanja prisutni su otvorena generalizacija i stigmatizacija čitavih zajednica, korištenje pogrdnih i uvredljivih izraza prema pripadnicima jednog naroda, kao i elementi historijskog revizionizma, praćeni svjesnim širenjem straha i nepovjerenja. Riječ je o ponovljenom i jasno prepoznatljivom obrascu govora mržnje i političke dehumanizacije koji očigledno izlazi iz okvira legitimne političke debate i prelazi u sferu pravne i političke odgovornosti", navode u svome reagiranju iz Helsinškog odbora.

Ističu da ovakav diskurs ima ozbiljne i dugoročno štetne posljedice i po srpski narod, jer doprinosi političkoj i međunarodnoj izolaciji, narušava ugled cijele zajednice i nameće logiku trajnog sukoba kao navodno jedine političke opcije, umjesto institucionalnog dijaloga, stabilnosti i razvoja.