Pištolji ili krastavci: Ratna ekonomija Kremlja nailazi na ozbiljne prepreke

Riba. Piletina. Tjestenina. Meso. Sve je znatno skuplje u centralnom ruskom gradu Ufi, a Vera je vrlo nezadovoljna.

"Ništa nije pojeftinilo, sve postaje skuplje, pomalo svaki dan", kaže ova 63-godišnja penzionerka u izjavi za Tatarsko-baškirski servis Radija Slobodna Evropa.

Ističe da svoju mjesečnu penziju od 25.000 rubalja (323 dolara) dopunjuje honorarnim poslom kako bi preživjela.

"[Krastavci] sad koštaju 300, 400 rubalja po kilogramu. Ranije su bili mnogo jeftiniji", kaže ona.

Vera nije u krivu. Prema podacima ruske državne agencije za statistiku Rosstat, cijene su porasle za 2,1 posto u prva dva mjeseca tekuće godine.

Na pragu pete godine sveopšteg rata protiv susjedne Ukrajine, Kremlj se suočava s još jednim tvrdoglavim neprijateljem kod kuće: visokim cijenama potrošačkih dobara i rastućim nezadovoljstvom među običnim Rusima.

Ratne godine su teške za mnoge Ruse. Uprkos snažnom pritisku zapadnih sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu, ruska ekonomija pokazala se znatno otpornijom nego što su mnogi stručnjaci, kako u zemlji tako i u inostranstvu, predviđali.

Vlada je odriješila kesu za vojsku i vojno-industrijski kompleks, kako bi hranila i naoružavala rat.

Izuzetno visoke plate i beneficije za dobrovoljce koji su se prijavljivali za borbu transformisale su mnoge ruske oblasti, posebno siromašnije, a udovice i preživjeli takođe su imali koristi od državne velikodušnosti.

To je funkcionisalo sve dok bujica novca nije počela narušavati ekonomiju, dižući plate za poslove u civilnom sektoru: zamislite radnike u fabrikama koji sastavljaju artiljerijske granate ili šiju taktičke prsluke. To je, zauzvrat, podiglo inflaciju, koja je 2024. dosegnula skoro deset posto.

Centralna banka Rusije povećala je kamatne stope kako bi ukrotila inflaciju i "spustila ekonomiju na zemlju". Pitanje je hoće li prizemljenje biti tvrdo ili mekano.

"Generalno, ekonomija stagnira, čak doživljava stagflaciju", rekao je prošlog mjeseca Dmitrij Belousov, ekonomista i zamjenik direktora Centra za makroekonomske analize i kratkoročne prognoze u Moskvi.

"Ukoliko se ne dogodi neviđena finansijska katastrofa, ekonomija vjerovatno neće kolabirati", rekao je Aleksandr Koljandr, bivši bankar i finansijski novinar, a sada analitičar Centra za evropsku politiku i analize, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu.

"Međutim, situacija će se nastaviti pogoršavati, a prostor za manevrisanje Putinovog režima je sve manji", ističe on.

Stagnacija ili stagflacijaMjesecima i kreatori politika i ekonomisti upozoravaju da je zabavi ratne ekonomije došao kraj.

Neki istaknuti poslovni lideri, poput Germana Grefa, čelnika državne banke nekada poznate kao Sberbank, upozorili su na "stagnaciju", stanje sporog ekonomskog rasta praćenog visokom nezaposlenošću ili visokom inflacijom.

Uz Putinovo prešutno odobrenje, guvernerka centralne banke Elvira Nabiullina krenula je u suzbijanje inflacije podizanjem kamatnih stopa na kredite.

Podaci koje je Rosstat objavio prošlog mjeseca pokazali su da je taj potez dao rezultate, pa je rast cijena u 2025. usporio na 5,6 posto.

Rosstat sada prognozira da će privreda u 2026. rasti skromnih 1,1 posto, u poređenju s 4,9 posto prije dvije godine.

Istovremeno, poslovni ljudi su se požalili da posrću pod teretom velikih kredita. Zabrinuta zbog pada prihoda potrebnih za finansiranje rata u Ukrajini, vlada je povećala porez na dodatnu vrijednost (PDV) za dva procentna boda, dodatno pojačavajući pritisak na cijene.

Rezultat je, početkom 2026. godine, niz suprotstavljenih ekonomskih tokova koji opterećuju finansije prosječnih Rusa, poput Alekseja, 55-godišnjeg radnika u sektoru kulture koji posjeduje kuću u predgrađu Ufe.

Poput Vere, i on je zamolio da bude predstavljen pseudonimom, kako bi izbjegao pažnju policije.

"Novca je sve manje", rekao je za Radio Slobodna Evropa. "Računi za komunalije vrtoglavo rastu. Stalno ih preračunavaju i to ne u korist potrošača."

"I hrana je postala veoma skupa pa moramo tražiti jeftinije alternative", dodao je.

Ruski mediji su to isto primijetili.

"Krastavci po cijeni avokada", napisao je moskovski tabloid Moskovski Komsomolec, pozivajući se na zvanične podatke prema kojima su cijene krastavaca od 1. januara porasle za 43 posto. Cijena paradajza je skočila za 21 posto.

Ekonomska neizvjesnost dovela je i do rasta ekonomske zabrinutosti među sve većim brojem Rusa, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.

"Rast cijena i osiromašenje stanovništva glavni su problem u Rusiji", piše list Nezavisimaja Gazeta, pozivajući se na stavove obrazovanih građana.

"Rusija se suočava sa sve ozbiljnijim ekonomskim izazovima i zanemaruje gotovo sve nevojne sektore dok se rat u Ukrajini odugovlači", navodi se u godišnjem izvještaju estonske vojne obavještajne službe o procjeni prijetnji.

"Kao rezultat toga, rizik od ekonomske i društvene nestabilnosti će porasti tokom 2026. godine", navodi se.

U ovo možete biti sigurniJedan od glavnih suprotstavljenih tokova koji dodatno potresaju ekonomiju je pad prihoda od nafte i gasa, na koje se Kremlj oslanja kako bi finansirao rat.

Nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije konačno su ograničile sposobnost Moskve da izvozi svoje energente, uključujući i prema svoja dva glavna kupca: Kini i Indiji.

Prema zvaničnim podacima, prihodi su pali za gotovo dvije trećine - sa 1,12 biliona rubalja (14,5 milijardi dolara) u januaru 2025. na 393 milijarde rubalja (5,1 milijardu dolara) prošlog mjeseca.

"To će imati snažan uticaj, jer ruski budžet ne čine samo manji državni izdaci i ogromni troškovi rata", rekao je za Current Time Igor Lipsic, ruski ekonomista koji živi van zemlje.

"To je ogroman izvor prihoda za cjelokupnu ekonomiju. Ruska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od državnih nabavki", ocjenjuje on.

Neki stručnjaci, uključujući Lipsica, kao i Centar za makroekonomske analize i kratkoročne prognoze, smatraju da je bankarski sektor sada u krizi jer preduzeća, opterećena visokim dugovima, nisu u stanju otplaćivati kredite i ulaze u kašnjenja ili neizvršenje obaveza.

"Finansijska kriza koja trenutno zahvata Rusiju brzo će dovesti do toga da mnogi zaposleni u javnom sektoru redovno ostaju bez plata. A zatim će se to preliti i na penzije", rekao je on za Current Time.

Pitanje penzija je veoma osjetljivo za Kremlj. Reforme nacionalnog penzionog sistema, uključujući podizanje starosne granice za odlazak u penziju, izazvale su masovne proteste širom zemlje 2018. godine.

Novi podaci Rosstata pokazuju da su penzije pale na ispod 24 posto prosječne zarade, što je znatno ispod ciljanog nivoa koji je postavila vlada.