Skup studenata i građana u Bujanovcu uoči godišnjice studentskog protesta u Nišu
"Zajedništvo, a ne podele" – moto je pod kojim se u Bujanovcu u subotu održava protest studenata i građana, kojim obeležavaju godišnjicu 150 km dugog marša akademaca u blokadi od te opštine na jugu Srbije do Niša.
U Nišu je 1. marta 2025. održan jedan od nekoliko velikih antivladinih protesta studenata u blokadi, koji su organizovani zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu početkom novembra 2024. godine.
Bujanovac je jedna od tri opštine u kojoj je najzastupljenije albansko stanovništvo u Srbiji, a organizatori skupa su rekli da je cilj "promovisanje ljubavi i zajedništva".
Poruke sa skupaOkupljeni na Trgu Karađorđa Petrovića u Bujanovcu su 28. februara dočekali studente i građane koji su na skup pešačili iz Vranja, grada udaljenog oko 20 km.
Učesnicima marša organizatori skupa su uručili zahvalnice. Među učesnicima marša do Bujanovca bio je i glumac Dragan Jovanović koji je u govoru okupljenima poručio da svi prisutni dele "jednu istu misao i ideju, a to je da svi živimo slobodno".
"Mislim da uvek kada se okupimo ovako, treba da nam bude drago što je prošlo toliko vremena, i što smo mi još uvek tu, gde smo i bili na početku. I bićemo tu dok se sve ovo ne završi i dok ne osvojimo slobodu", rekao je Jovanović.
Student Lazar, predstavnik neformalne grupe "Bujanovac uz studente" rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zahtevi na ovom skupu identični onima koje su izneli studenti u blokadi.
Prvi zahtev akademaca koji su blokirali fakultete je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što je vlast do sada odbijala da učini. Studenti takođe zahtevaju krivičnu i političku odgovornost za smrt 16 osoba u obrušavanju nadstrešnice.
"Ideja je da obeležimo godišnjicu od kada su se gradovi sa juga Srbije, sa početnom tačkom u Bujanovcu, ujedinili i krenuli svoj marš na protest u Nišu koji je održan pod sloganom 'Studentski edikt'", kaže Lazar.
Masovni protesti i blokade fakulteta i škola izbili su nakon tragedije koja se dogodila na tek rekonstruisanoj Železničkoj stanici u Novom Sadu. Vlast predvođena Srpskom naprednom strankom negira odgovornost i odbacuje kritike za korupciju.
'Zajedništvo svih vera i nacija'Opština Bujanovac uz Preševo opština na jugu Srbije ima najveći broj pripadnika albanske nacionalne manjine.
Student Lazar kaže da je upravo multikulturalnost Bujanovca jedna od poruka skupa.
"To je, između ostalog, jedan od motiva skupa: zajedništvo, jednakost, ljubav među svim verama i nacijama", kaže.
On, međutim, napominje da albanski studenti nisu uvek u Bujanovcu, pošto značajan deo njih studira u van zemlje.
Studenti albanske nacionalnosti uglavnom odlaze na studije u Prištinu i Tiranu zbog jezika.
Problemi albanske zajednicePrema popisu stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi više od 61.000 Albanaca, najviše u tri opštine na krajnjem jugu Srbije
Od toga, ubedljivo najviše Albanaca živi u opštinama Preševo i Bujanovac, više od 56.000. Sledi opština Medveđa u kojoj živi oko 1.000 Albanaca.
Politički predstavnici albanske zajednice iz ove tri opštine, poznate pod kolokvijalnim nazivom Preševska dolina, često su ukazivali na administrativnu diskriminaciju od strane vlasti u Srbiji.
Među tim problemima je nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku, zbog čega im Vlada Kosova često dodeljuje finansijsku pomoć.
Još jedan od gorućih problema je, kažu, pasivizacija adresa pripadnika albanske zajednice. Pasivizacija podrazumeva brisanje građana sa adresa na kojima su bili prijavljeni.
Ova mera dovodi do gubitka srpskog državljanstva, a samim tim i svih građanskih prava, uključujući pravo glasa, pravo na imovinu, zdravstveno osiguranje, penziju i zaposlenje.
Ovo pitanje je pomenuto i u izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Srbiji za 2023. godinu.
Predstavnici Preševske doline i država Srbija postigli su tri sporazuma, 2001, 2007. i 2013. godine, kojima je predviđena zaštita prava i integracija albanske manjine, ali ti sporazumi nisu sprovedeni.
Integracija Albanaca u institucije predstavlja deo obaveza Srbije u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Ipak, smatra se da su nedostatak investicija i stalne prepreke doprinele odlasku oko 20.000 Albanaca iz ovog regiona, uglavnom u Kosovo.
