Kriza u Zaljevu ugrožava trgovinu BiH i Srbije s Bliskim Istokom

Pošiljke namještaja čekaju danima u skladištima u središnjoj Bosni, jer brodovi kasne zbog poremećaja na pomorskim rutama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Kompanija MS&Wood izvozi namještaj u Dubai, Dohu i Katar, te oprema urede i stanove u hiljadama kilometara udaljenoj Kini, ali njenim fabrikama postaje sve teže raditi.

"Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti pokupljena. I nije u pitanju samo Bliski Istok, već i druge zemlje, jer se koriste iste ili slične pomorske rute", rekao je za Radio Slobodna Europa Ajdin Softić, direktor ove kompanije. On kaže i da su kupci u Europskoj uniji od početka agresije Rusije na Ukrajinu postali oprezniji, te naručuju samo robu koju su već unaprijed prodali.
Slična situacija je i u Srbiji.
Berislav Božić, direktor predstavništva europske kemijske kompanije Prohema u Srbiji, kaže za RSE da rast cijena nafte i poremećaji u transportu robe već utječu na poslovanje.
Ova firma mahom se opskrbljuje sirovinama iz Azije i posluje širom Europe, uključujući Srbiju, i već je bila prisiljena povećati cijene i do 10 posto.
"Jedan razlog je rast cena nafte, a drugi otežan transport", rekao je Božić za RSE, dodajući da se povećani troškovi na kraju prenose na kupce i mogu doprinijeti rastu inflacije.
Aktualni sukobi na Bliskom Istoku i blokade pomorskog prometa mogli bi dodatno usporiti relativno skromnu trgovinu koju ove dvije zemlje ostvaruju s državama Perzijskog zaljeva.
BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura.
Srbija, prema podacima privrednih komora za posljednjih pet godina, iz tih zemalja uvozi robu vrijednu od nekoliko milijuna do više od 60 milijuna eura godišnje, dok izvoz varira od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Snježana Brkić kaže da bi veći problem za Bosnu i Hercegovinu mogao biti indirektan utjecaj sukoba.
"Tu je veći problem sa snabdijevanjem drugih zemalja od kojih mi [BiH] uvozimo energente", rekla je za RSE.
Sličnu procjenu iznosi i Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije.
"Izvoz Srbije na Bliski Istok nije direktno ugrožen sukobima u tom regionu, ali problem su joj blokirane rute za uvoz nafte, jer je kupuje iz drugih izvora koji su skuplji", rekao je Stanić za RSE.
Najveći dio izvoza BiH i Srbije na tržišta Bliskog Istoka ostvaruju kompanije iz vojne industrije, dok manji dio čine prehrambena industrija, te proizvođači namještaja i drvnih proizvoda.
Vojna oprema, cigarete i jabuke iz Srbije idu na Bliski IstokSrbija vodi relativno skromnu trgovinu s većinom zemalja Bliskog Istoka, osim Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Vrijednost uvoza iz tih osam zemalja varira od nekoliko milijuna eura do više od 60 milijuna, dok izvoz doseže od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje, prema podacima Privredne komore Srbije.
"U našem izvozu na tržište Bliskog istoka dominira vojna oprema. To je raslo iz godine u godinu, posebno u Izrael", rekao je za RSE Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije (PKS), i dodaje da u toj regiji posluje oko 1.800 firmi iz Srbije.
Poslije naoružanja i vojne opreme, Srbija u tu regiju najviše izvozi cigarete, jabuke, smrznuto voće, automobilske gume i bukovinu.
Trgovina između Srbije i Izraela relativno je značajna među zemljama Bliskog Istoka.
Gotovo polovinu izvoza Srbije u Izrael u 2025. činila je vojna roba, s udjelom od 51 posto i vrijednošću od oko 112 milijuna eura. Među značajnim izvoznim proizvodima bile su i cigarete, vrijedne oko 40 milijuna eura ili 18 posto ukupnog izvoza. U manjem obimu Srbija u Izrael izvozi i proizvode od aluminija, ležajeve, te hranu za pse i mačke.
S druge strane, gotovo polovinu uvoza iz Izraela čine radari, s udjelom od 26 posto, i vojna roba s oko 18 posto. Srbija iz te zemlje u manjem obimu uvozi i naftne derivate, medicinske instrumente i aparate, te avokado.
Trgovina sa Saudijskom Arabijom posljednjih godina pokazuje blagi deficit za Srbiju.
Srbija u Saudijsku Arabiju najviše izvozi jabuke, automobilske gume, centrifugalne pumpe i preparate za čišćenje podova. Iz te zemlje uglavnom uvozi naftne derivate i sirovine za kemijsku industriju.
Trgovinska razmjena Srbije s Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježena je pozitivnim saldom.
Oko petine izvoza Srbije u Ujedinjene Arapske Emirate čini vojna roba. Slijede drvo bukve s udjelom od 17 posto, jabuke sa šest posto, cigarete s četiri posto i eksploziv s tri posto.
Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Srbija najviše uvozi komponente za avione i kablove za automobilsku industriju, koji čine po 20 posto ukupnog uvoza. Među značajnijim uvoznim proizvodima su i parfemi s udjelom od 16 posto, kao i roba široke potrošnje.
Razmjena s Iranom promjenjiva je, s oscilacijama izvoza i uvoza. Srbija najviše izvozi strojeve i transportne uređaje, dok uvozi kemijske i druge proizvode.
U nekim godinama izvoz višestruko nadmašuje uvoz, što Iran čini jednim od značajnijih partnera među zemljama Bliskog Istoka.
Za Srbiju je važan uvoz iz Irana materijala za plastičnu industriju čija godišnja vrijednost je oko 50 miliona eura.
Trgovinska razmjena s Omanom minimalna je.
Srbija u tu zemlju izvozi pretežno hranu, dok uvozi kemijske i druge proizvode. Vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje, a izvoz gotovo uvijek nadmašuje uvoz.
Razmjena s Kuvajtom, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu hrane i životinja.
Uvoz iz Kuvajta obuhvaća mineralna goriva i maziva, dok ukupna vrijednost razmjene ostaje niska.
Trgovina s Bahreinom ograničena je i uglavnom se temelji na izvozu gotovih proizvoda iz Srbije. Uvoz iz Bahreina pretežno obuhvaća izrađene proizvode.
Ukupna vrijednost razmjene ne prelazi nekoliko milijuna eura godišnje.
Vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Katarom vrlo je mala i ne doseže značajniju vrijednost.
Podaci o točnoj strukturi razmjene nisu dostupni, a izvoz Srbije u pravilu nadmašuje uvoz.
Izvoz municije iz BiH na Bliski IstokUkupna trgovina između Bosne i Hercegovine i osam država Bliskog Istoka relativno je skromna u usporedbi s glavnim partnerima iz Europske unije i regije.
BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.

Najveći dio uvoza odnosi se na aluminij iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je Saudijska Arabija glavno izvozno tržište, uglavnom za municiju i vojnu opremu.
Trgovina s ostalim državama Bliskog Istoka znatno je manja i usmjerena na specifične proizvode, poput namještaja, drveta, hrane i kemikalija, dok BiH iz nekih zemalja uvozi sirovine poput polimera i poljoprivrednih proizvoda.
Trgovinska razmjena između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je značajna, s dominantnim uvozom iz te zemlje u BiH.
Iz UAE se najviše uvozi aluminij, dok izvoz iz BiH u tu zemlju ostaje manji i uglavnom se sastoji od prehrambenih proizvoda i namještaja te drveta.
Saudijska Arabija je uvjerljivo najznačajniji partner među državama Bliskog Istoka.
Ta zemlja jedan je od najvećih kupaca municije proizvedene u BiH, koja čini najveći dio izvoza.
Istodobno, BiH iz Saudijske Arabije uvozi relativno male količine voća, kave, čaja i aluminija.
Trgovina između BiH i Bahreina vrlo je ograničena i u velikoj mjeri ovisi o uvozu aluminija, budući da je ta zemlja jedan od većih svjetskih proizvođača tog metala.
Izvoz iz BiH uglavnom se svodi na namještaj i proizvode od drveta. Vrijednost razmjene kreće se u rasponu od nekoliko stotina hiljada do nekoliko milijuna eura godišnje.
Trgovinska razmjena s Katarom relativno je mala, ali stabilna.
BiH iz Katara povremeno uvozi manji broj vozila, dok izvozi municiju, namještaj i prehrambene proizvode.
Izvoz iz BiH u pravilu je veći od uvoza.
Trgovina između BiH i Kuvajta, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu iz BiH. Najveći dio izvoza čine namještaj i proizvodi od drveta, dok se iz Kuvajta povremeno uvoze vozila.
Ukupna vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje.
Razmjena s Omanom obilježena je minimalnim uvozom u BiH. BiH u Oman izvozi namještaj, municiju, eksploziv i kemijske proizvode.
U većini godina izvoz višestruko nadmašuje uvoz.
BiH s Iranom ostvaruje promjenjivu trgovinsku razmjenu, s vidljivim oscilacijama izvoza i uvoza tijekom posljednjih godina.
Iz BiH se u Iran najviše izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana najčešće uvozi voće.
Uvoz iz Irana značajno nadmašuje izvoz iz BiH u tu zemlju.
Trgovina između BiH i Izraela posljednjih godina pokazuje rast, osobito na strani izvoza.
BiH u Izrael izvozi velike količine ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla i njihove nusproizvode.
Uvoz iz Izraela, također, raste, ali BiH godinama bilježi suficit u trgovini s tom zemljom.
Većinu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Srbije čine države Europske unije.
BiH u članice EU, bez Hrvatske, godišnje izvozi oko 2,5 milijardi eura, a uvozi približno četiri milijarde eura. Najveća robna razmjena BiH je sa susjednom Hrvatskom, s prosječnim izvozom od oko šest milijardi eura i uvozom od 8,4 milijarde eura godišnje.
Srbija u EU izvozi gotovo 19 milijardi eura, dok uvoz iznosi oko 24 milijarde eura godišnje, pri čemu je Njemačka njen najveći pojedinačni trgovinski partner s izvozom od većim od četiri milijarde eura i uvozom koji je veći od pet milijardi eura.