Ambasada SAD u BiH: Sarajevska Hagada je 700 godina star testament solidarnosti

"Sarajevska Hagada je preživjela inkviziciju, Holokaust i najdužu opsadu grada u modernoj historiji. To je 700 godina star testament solidarnosti."

Ovo se navodi u objavi Ambasade Sjedinjenih Američkih Država 1. aprila na mreži "X", u povodu jevrejskog praznika Pesah.

Naglašava se da je njena istorija ispisana hrabrošću ljudi različitih vjera koji su je vijekovima čuvali od progona, okupacija i ratova.

U objavi se podsjeća da je Hagada nastala oko 1350. godine u srednjovjekovnoj Barceloni, odakle je pratila Jevreje protjerane iz Španije 1492.

Potom je preživjela Inkviziciju, prelazak preko granica, a krajem 19. stoljeća pronašla je trajno utočište u Sarajevu, gdje ju je Zemaljski muzej BiH otkupio 1894. godine.

"Njena dramatična istorija posebno je obilježena događajima iz 1941., kada su direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut sakrili Hagadu u džamiju na Bjelašnici kako bi je zaštitili od nacista, čin koji danas predstavlja jedan od najpoznatijih primjera međureligijske solidarnosti u BiH", navodi se u objavi Ambasade SAD.

Poruka Ambasade SAD dolazi nekoliko dana nakon što je Sarajevska Hagada predstavljena u Washingtonu, na Capitol Hillu, sjedištu Kongresa, tokom tradicionalne jevrejske Seder večere, 24. marta.

Događaju su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, uz članove američkog Kongresa, Senata i diplomatskog kruga, čime je ovaj rukopis predstavljen kao simbol zajedničkih vrijednosti i kulturnog naslijeđa koje povezuje.

Kako je tada istaknuto, Sarajevska Hagada služi kao primjer naslijeđa koje nadilazi nacionalne, etničke i vjerske podjele te podsjeća na istoriju suživota u Bosni i Hercegovini.

Šta je Sarajevska Hagada i zašto je važna?Sarajevska Hagada jedna je od najstarijih i najljepše iluminiranih jevrejskih obrednih knjiga na svijetu.

Riječ je o rukopisu napisanom na bogato obrađenoj pergamenti, koji sadrži biblijske priče, molitve i psalme čitane tokom Pesaha praznika koji obilježava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva.

U Bosni i Hercegovini je dokaz viševjekovnog suživota i međusobnog povjerenja među njegovim stanovnicima.

Danas se čuva u posebno prilagođenim uslovima Zemaljskog muzeja BiH, gdje je postala jedan od najvažnijih simbola kulturne baštine zemlje.