Šta Republika Srpska ima od posjeta ruskih zvaničnika?

Politička podrška bez jače ekonomske koristi, uz povremene kulturne veze. Tako bi se ukratko mogao opisati dosadašnji bilans odnosa ruskih zvaničnika prema Republici Srpskoj.

Najnoviji gost iz Moskve je Aleksandar Gruško, zamjenik ministra spoljnih poslova zadužen za Evropu.

Prema najavama iz kabineta predsjednika RS, on će 21. aprila razgovarati s entitetskim zvaničnicima, obići srpsko-ruski hram u izgradnji i učestvovati na forumu o geopolitičkim kretanjima u Evropi.

Ova posjeta ima dodatnu težinu, jer je Gruško prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Tokom protekle decenije, dolasci ruskih zvaničnika u RS bili su sporadični, ali politički jasni.

Iz Moskve su stizale poruke podrške rukovodstvu predvođenom Miloradu Dodiku, uz naglašavanje važnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i pozive na ukidanje Kancelarija visokog predstavnika.

Ruski ciljevi u BiHBivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Moskva najavljenom posjetom "nastavlja sa radom na destabilizaciji političkog i sigurnosnog stanja u BiH".

"To je nešto što je u kontinuitetu, to se radi na više načina, u više faza. To se radi ekonomski, finansijski, utjecajima na izbore. To je dio političke agende Ruske Federacije prema BiH, a u isto vrijeme to je i dio agende prema EU", ocijenio je bivši ambasador.

On upozorava da ova posjeta nije ništa novo, već samo jedan događaj u nizu.

"Bilo bi odlično kada bi ta ista delegacija došla u posjetu državi BiH, pa kazali da smo za te stavove, za BiH u EU, onda bi to bila dobronamjerna posjeta. Ovako je to, jedna politička diverzija na BiH", smatra Halilović.

Dodaje da bi i EU trebalo da reaguje u ovoj situaciji.

"Sad je očita stvar da je EU u jednoj ozbiljnoj krizi kao takva, tako da je dovoljno da makar vidi to na odgovarajući način, ako ne može ništa da uradi", rekao je on.

Kazao je da je Vašington napravio pravi potez kada je natjerao Dodika da se odrekne svojih ranijih odluka, te da su mu zato ukinuli sankcije. Ipak, upozorava da je vraćanje sankcija i dalje mogućnost, jer nije mnogo promijenjeno u njegovom "odnosu i ponašanju političkom u BiH".

Upozorava i da posjete jednoj etničkoj zajednici u BiH "podrška odnosu srbijanske politike prema BiH".

"To je nešto što ne samo da jača separatizam koje uvode političke strukture Republike Srpske, nego da pojačava i utjecaj i daje opravdanje za utjecaj Srbije u istom pravcu na BiH", zaključuje Halilović.

RSE je poslao upite Evropskoj uniji i Ambasadi Sjedinjenih Država u Sarajevu upite za komentar najavljene posjete.

Do zaključenja teksta, odgovor nije stigao.

Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS.

Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine.

Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru.

U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS.

Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio uz zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo.

Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra.

"Vidimo privrženost Dodika Dejtonskom sporazumu, a jedno pitanje koje je odavno prezrelo je oslobođenje BiH od spoljne uprave kako bi sama odlučivala o svojoj budućnosti", rekao je Lavrov tada, između ostalog.

Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta.

Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi.

Češće posjete Rusiji, nego iz RusijeDok su visoki ruski zvaničnici relativno rijetki posjetioci u RS, u suprotnom smjeru su posjete mnogo redovnije.

Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Te posjete su postale znatno češće od februara 2022, i ruske invazije na Ukrajinu.

Od napada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji.

Dodik je takođe najavio da će putovati u Rusiju povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Narodni poslanici iz RS su često odlazili u Rusiju, u sklopu parlamentarnih delegacija.

Posljednja takva posjeta je bila sredinom oktobra, kada je delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem posjetila Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga.

Rusija i RS: Politika, nafta, gasRusko ekonomsko prisustvo u BiH je najistaknutije u naftnoj industriji. Rusko državno preduzeće Zarubežnjeft je vlasnik kompanije Optima grupa, u čijem vlasništvu posluje mreža pumpi Nestro, Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči.

Vlasti RS, predvođene Dodikom koji je tada bio premijer, naftnu industriju su prodali Rusima 2007. godine za oko 120 miliona evra.

RS planira i gasifikaciju 20-ak opština u ovom entitetu, pomoću ruskog gasa.

Plan je da se od Šepka kod Zvornika na istočnoj granici BiH i Srbije, gdje u zemlju ulazi ruski gas, izgradi gasovod koji će ići sve do Novog Grada na sjeverozapadu BiH.

Evropska komisija je ranije upozorila da taj gasovod ne doprinosi smanjenju ovisnosti BiH od ruskog gasa.

Ruski rezultati u RS su skromni u oblasti robne razmjene.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2024. godinu, Rusija je na 40. mjestu izvoznih destinacija za RS, dok su po uvozu u taj entitet na 18. mjestu.

Što se tiče "meke" moći, ona je najizraženija kroz saradnju na vjerskom polju.

U Banjaluci se od 2018. godine gradi srpsko-ruski hram i kulturni centar, koji se dijelom finansira iz budžeta RS. Računajući i sredstva planirana za ovu godinu, za njega je izdvojeno oko 9,5 miliona evra.

Sredinom 2024. u Banjaluci, preko puta zgrade Vlade RS, otvorena je kancelarija Ambasade Rusije.

U sklopu Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci od 2012. funkcioniše Kulturni centar fondacije "Ruski svijet", prvi tog tipa u BiH, čiji je cilj popularizacija ruskog jezika i kulture.