Ključ Milanovićeve pobjede je što je uspio daleko više maksimalizirati rezultat
ANALIZA - Novoizabrani predsjednik RH Zoran Milanović pobijedio je u devet županija, dok je aktualna šefica države, predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović osvojila više glasova u 12 županija.
Novoizabrani predsjednik RH Zoran Milanović pobijedio je u devet županija, dok je aktualna šefica države, predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović osvojila više glasova u 12 županija.
U prvom krugu predsjedničkih izbora Milanović i Grabar-Kitarović osvojili su po osam županija, dok je u preostalih pet pobijedio Miroslav Škoro. Iako je SDP-ov kandidat osvojio samo jednu “Škorinu” županiju - Bjelovarsko-bilogorsku, dok je kandidatkinja vladajućeg HDZ-a u drugom krugu na svoju stranu “preokrenula” preostale četiri “Škorine” županije (Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku), Milanović je u drugom krugu predsjedničkih izbora - ukupno u cijeloj Hrvatskoj - odnio još uvjerljiviju pobjedu.
Mobilizacija birača
Ključ njegove još izraženije pobjede u drugom krugu krije se u tome što je u svojim uporištima uspio daleko više maksimalizirati rezultat nego što je to uspjela Grabar-Kitarović u svojim snažnim uporištima - Lici, Dalmaciji i Slavoniji. U Zagrebu je tako, primjerice, Milanović osvojio čak 74 tisuća glasova više od aktualne predsjednice, a slično je bilo i u Istarskoj županiji gdje je osvojio gotovo 58 tisuća više glasova (76.946 naspram 18.247) glasova.
S druge strane, koliko god uvjerljiva bila pobjeda HDZ-ove kandidatkinje u Bosni i Hercegovini gdje je osvojila trideset tisuća glasova više nego Milanović, ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji (24.472 glasova više), to nije bilo niti blizu dovoljno da se anuliraju dominantne pobjede Zorana Milanovića u Zagrebu, Istri, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, te nešto manje uvjerljive pobjede novoizabranog predsjednika RH u Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Zanimljivo, Kolinda Grabar-Kitarović jučer je u borbi protiv Zorana Milanovića osvojila manje glasova nego što je osvojila u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine protiv Ive Josipovića u baš svakoj županiji - a ima ih 21.
Dok je Milanović, iako je ukupna izlaznost u drugom krugu 2105. godine iznosila 59 posto i bila za četiri postotna poena veća nego jučerašnja izlaznost, na ovim izborima uspio osvojiti više glasova nego Ivo Josipović 2015. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Čini se je pobjednik ovih izbora odlučen upravo u glavnom gradu Hrvatske. Naime, Milanović je uspio u drugom krugu predsjedničkih izbora “podebljati” rezultat u Zagrebu za čak 111 tisuća glasova - u prvom krugu za njega je glasalo 126.142 glasača u glavnom gradu, dok je Grabar-Kitarović uspjela dobiti znatno manji broj novih glasova u Zagrebu - osamdeset tisuća.
I dok je Milanović uspio pobijediti s velikom razlikom u zapadnim dijelovima Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović na istoku i jugu zemlje jučer je ostvarila puno “mršavije” pobjede od onih prije pet godina, kada je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedila Ivu Josipovića.
Urbane sredine
Razlozi prilično uvjerljivog poraza aktualne predsjednice kriju se i u ponašanju birača u urbanim sredinama. Zoran Milanović osvojio je više glasova u sva četiri najveća grada - u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, ukupno je pobijedio u 15 gradova koji su sjedišta županija, dok je Grabar-Kitarović pobijedila u samo šest županijskih središta - u Šibeniku, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Požegi i Gospiću.
Dok je u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. prosinca izlaznost bila 51,2 posto, jučer je svoje biračko pravo iskoristilo 55 posto hrvatskih građana. To je pak osjetno manje od izlaznosti u drugom krugu prošlih predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine, kada je na birališta izašlo 59 posto glasača.
Aktualnoj predsjednici RH jučer nije pomogla uvjerljiva pobjeda u inozemstvu gdje je za nju glasalo 45 tisuća birača, dok je Milanović izvan Hrvatske osvojio samo šest tisuća glasova.
U odnosu na prošle predsjedničke izbore jučer je zabilježeno znatno više nevažećih glasova. Gotovo 90 tisuća birača odlučilo je prekrižiti, nešto dopisati ili na drugi način poništiti svoje izborne listiće. Iako dokaza zasad nema, čini se da su inflaciji nevažećih listića pomogli Miroslav Škoro i Dario Juričan, koji su rekli da će u drugom krugu glasati tako što će na svoje listiće dopisati “hrvatski narod”, odnosno “Milan Bandić”.