PLENKOVIĆ I MERKEL NAKON RAZGOVORA ODRŽALI ZAJEDNIČKU PRESICU 'Nadamo se da ćemo na summitu u Zagrebu postići pomake na polju proširenja EU'

BILATERALNI SUSRET - "U povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU susreo sam se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel", objavio je na svom Twitter profilu hrvatski premijer Andrej Plenković. Naglasio je i da "provedbom Akcijskog plana o pojačanoj suradnji nastavljamo razvijati kvalitetne odnose s Njemačkom koja je treći investitor u našoj zemlji i s kojom smo u prvih 10 mjeseci 2019. ostvarili trgovinsku razmjenu od 4,5 milijardi eura".

"U povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU susreo sam se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel", objavio je na svom Twitter profilu hrvatski premijer Andrej Plenković. Naglasio je i da "provedbom Akcijskog plana o pojačanoj suradnji nastavljamo razvijati kvalitetne odnose s Njemačkom koja je treći investitor u našoj zemlji i s kojom smo u prvih 10 mjeseci 2019. ostvarili trgovinsku razmjenu od 4,5 milijardi eura".

Akcijski plan je sporazum koji su hrvatska i njemačka vlada potpisali u ožujku prošle godine u Berlinu i koji podrazumijeva suradnju na svim razinama vlade, preciznije suradnju svih ministarstava. Riječ je o planu koji je kao prvi cilj imao predsjedanje Vijećem EU: Hrvatska predsjeda u prvoj polovici ove godine, a Njemačka u drugoj.

Plenković je u drugom tweetu napisao: "Razgovaramo o temama važnim za budućnost kojima će se baviti i kao predsjedateljice u 2020.: dovršetak Brexita, novi europski proračun, Konferencija o budućnosti Europe, Europski zeleni plan, kao i pripreme za summit EU - Zapadni Balkan koji će se održati u svibnju u Zagrebu".

Plenković je kancelarki darovao maramu s logom hrvatskog predsjedanja EU, kakvu je već u više navrata oko vrata nosila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Nakon sastanka, Plenković i Merkel održali su zajedničku konferenciju za novinare na kojoj su izjavili da se nadaju da će doći do pomaka u otvaranju pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije s EU na samitu koji u svibnju organizira predsjedateljica Unije Hrvatska.

Unija je obećala da će početi pregovore s dvije istočnoeuropske države, ali su Francuska, Danska i Nizozemska to blokirale na europskom samitu u listopadu.

Merkel i Plenković su o zastoju u proširenju Unije razgovarali u Berlinu tijekom posjeta hrvatskog premijera Njemačkoj.

"Samit o zapadnom Balkanu koji će se održati u Zagrebu je vrlo važna stvar zbog problema s početkom pregovora S. Makedonije i Albanije. Nadamo se da ćemo na sastanku na vrhu EU i zemalja zapadnog Balkana postići pomake na tom polju", rekla je Angela Merkel nakon razgovora s Plenkovićem.

Plenković također optimistično gleda na samit koji će se održati 5. i 6. svibnja u Zagrebu.

"Ovaj samit će dati realnu perspektivu u odnosima EU sa zemljama u susjedstvu kako bi znali kojom dinamikom će se ove zemlje kretati prema članstvu", rekao je Plenković.

Dvoje dužnosnika razgovaralo je i o koordinaciji predsjedanja EU i potvrdilo želju da zajednički rade na rješavanju problemima poput brexita i dugoročnog proračuna EU.

Njemačka će 1. srpnja preuzeti od Hrvatske rotirajuće predsjedanje EU.

Hrvatski premijer je istaknuo kako dvije zemlje godinama njeguju izvrsne bilateralne odnose. "Njemačka je već trideset godina najvažniji partner na političkom i gospodarskom planu", rekao je Plenković.

Spomenuo je da je u Hrvatsku prošle godine stiglo tri milijuna njemačkih turista koji su ostvarili više od 21 milijun noćenja.

Istaknuo je kako je prošle godine potpisan akcijski plan za jačanje odnosa urodio novim gospodarskim projektima, uključujući gostovanje pedesetak hrvatskih kompanija na sajmu poljoprivrede Zeleni tjedan gdje je Hrvatska ove godine zemlja partner.

Sajam se otvara kasnije u četvrtak.

Ključna tema sastanka Plenkovića i Merkel je svakako pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027, koji bi trebao biti donesen do kraja ove godine. Ako se to ne dogodi, velik broj projekata koji je predviđen za sljedeće proračunsko razdoblje neće se moći ostvariti. Hrvatska bi trebala, uz Charlesa Michela, predsjednika Vijeća EU, imati ključnu ulogu u pregovorima.

Koji se lome između 5 "štedljivih" zemalja (Njemačka, Austrija, Švedska, Danska, Nizozemska), koje se protive povećanju proračuna i skupine 17 članica "prijateljica kohezije", koje traže da se proračun poveća kako u pitanje ne bi došla sredstva za koheziju. Hrvatski je premijer u više navrata rekao kako je cilj da Hrvatska barem približi stajališta dvaju tabora, da bi potom Njemačka vjerojatno privela dogovor kraju.

Hrvatski je premijer tako odradio ključne razgovore važne za uspjeh hrvatskog predsjedanja: bio je u Parizu i susreo se s predsjednikom Emmanuelom Macronom, zatim je Charles Michel stigao u Zagreb, kao i cijela Europska komisija, da bi konačno, u utorak, predstavio ciljeve predsjedavanja i Europskom parlamentu. U međuvremenu predsjedanje već traje, održavaju se sastanci, prošli petak izvanredni sastanak Vijeća za vanjske poslove, a jučer ministara ekonomije i financija.

Prije dolaska u Berlin hrvatski je premijer dao intervju uglednom njemačkom dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

"Istina je da borbu protiv korupcije moramo učvrstiti na svim razinama, ali glavni razlog iseljavanja je želja mladih da u kratkom roku poboljšaju svoju financijsku situaciju", rekao je Plenković u razgovoru za list, odbacivši navode prema kojima mladi odlaze iz Hrvatske zato što im je dosta korupcije i nepotizma. Hrvatski premijer je istodobno ustvrdio kako se i pola zemalja članica Europske unije suočava s problemom pada broja stanovnika te da se Hrvatska na razini EU bori za to da se ovaj problem shvati ozbiljno.

"Tema demografije je na izričito zahtijevanje Hrvatske ušla u 'Stratešku agendu 2019. - 2024.' Europske unije. Mi smo isto tako sretni da je povjerenica Dubravka Šuica u novoj Europskoj komisiji zadužena za pitanje demografije", rekao je Plenković i dodao da će o demografiji razgovarati i tijekom susreta s kancelarkom Angelom Merkel.

Hrvatski premijer istodobno je odbacio mogućnost jačeg otvaranja hrvatskog tržišta rada za radnike iz zemalja koje nisu članice Europske unije, između ostalog i za one iz jugoistočne Azije.

"To trenutno nije tema za nas. Naš sustav kvota za izdavanje radnih dozvola je u potpunosti dostatan za trenutne potrebe", rekao je Plenković.