KAKO JE IZ PLENKOVIĆEVE VLADE OTIŠLO 14 MINISTARA Većina je iz Banskih dvora izletjela nakon afera, evo tko je ostao iz originalne postave

KRONOLOGIJA - U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Posljednji je iz prvotnog Plenkovićevog tima "ispao" ministar zdravstva Kujundžić, a prvi su iz Vlade "potjerani" ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici  - "Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara", nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri - unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra - na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Zbog afere "hotmail" odnosno događanja vezanih uz donošenje "lex Agrokora" iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. "skupini Borg".

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih "dubioza" više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. "Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine", rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Još se tada nagađalo da će Plenković smijeniti i ministra Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić "u ovom trenutku nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu".

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

"Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo", poručio je.