Tim s 'Ruđera' otkrio metode otkrivanja lažnih dokumenata: 'Ako forenzičke metode ne pomažu, naše otkrivaju sve falsifikate'

EUREKA - Slučajevi krivotvorenja oporuka, ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali i drugih dokumenata često pune stupce novinskih crnih kronika. Ubuduće, kad standardnim forenzičkim metodama ne budu mogli sa 100-postotnom sigurnošću odgonetnuti sumnjive dokumente, forenzičari bi mogli posegnuti za dvije metode koje je u uglednom časopisu Analytical Chemistry opisao tim pod vodstvom dr. Ivančice Bogdanović Radović s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.

Slučajevi krivotvorenja oporuka, ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali i drugih dokumenata često pune stupce novinskih crnih kronika. Ubuduće, kad standardnim forenzičkim metodama ne budu mogli sa 100-postotnom sigurnošću odgonetnuti sumnjive dokumente, forenzičari bi mogli posegnuti za dvije metode koje je u uglednom časopisu Analytical Chemistry opisao tim pod vodstvom dr. Ivančice Bogdanović Radović s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.

- Jedan od problema u forenzici jest to da je često potrebno utvrditi je li neki dokument, primjerice oporuka ili neki ugovor, autentičan. Drugim riječima, potrebno je utvrditi je li dokument na bilo koji način mijenjan nakon nastanka. Također, većina dokumenata danas ispisana je na pisačima te na dokumentima postoje mjesta na kojima dolazi do preklapanja ispisanog teksta i potpisa. No, upravo ta mjesta ukrštenih poteza mogu ukazivati je li riječ o originalnom dokumentu ili je dokument krivotvoren. Stoga je izuzetno važno odrediti redoslijed depozicije ukrštenih poteza na papiru - pojasnila je dr. Ivančica Bogdanović Radović, glavna autorica na radu i voditeljica projekta OBZOR 2020. u sklopu kojeg je istraživanje provedeno.

Depozicija

U nedavno objavljenoj studiji, osim dr. Bogdanović Radović, sudjelovali su dr. Zdravko Siketić te doktorandi Marko Barac i Marko Brajković iz Laboratorija za interakcije ionskih snopova IRB-a. U istraživanju su sudjelovale Katherine Moore i dr. Melanie Bailey sa Sveučilišta u Surreyju. Kako bi riješili problem depozicije različitih tipova zapisa na ukrštenim potezima, znanstvenici su kombinirali dvije metode za analizu pomoću ionskih snopova: PIXE (protonima inducirane emisije X-zračenja) i MeV SIMS (sekundarna ionska masena spektrometrija s MeV ionima). Pritom su proučavali šest različitih slučajeva koji su uključivali plavu kemijsku, tonere tri laserska pisača i tinte dva inkjet pisača. MeV SIMS je površinski osjetljiva metoda pa se pomoću nje lako otkriva zapis koji je posljednji deponiran na papiru jer on ima neprekinut trag u 2D molekularnoj mapi. Suprotno tome, zapis koji je prvi deponiran na papiru pokazuje prekid u tragu jer molekule iz tog zapisa nisu na samoj površini.

- Zahvaljujući metodi MeV SIMS, uspjeli smo odrediti pravilan redoslijed depozicije za ukrštene poteze koji uključuju kemijsku i toner laserskog pisača - rekla je Ivančica Bogdanović Radović.

No, problem je predstavljala tinta inkjet pisača.

- Inkjet pisač ima vodenu tintu koja se jako lijepo upije u papir te ništa ne ostane na površini. Kad je taj pisač u pitanju, na ukrštenom potezu uvijek postoji prekid u njegovu tragu, što upućuje na to da je on uvijek deponiran prvi. No to, naravno, nije istina. Zbog toga smo primijenili metodu PIXE koja je, za razliku od MeV SIMS-a, dubinska metoda i vidi dublje slojeve na mjestu ukrštenog poteza. Korištenjem kombinacije tih dviju metoda pošlo nam je za rukom, doduše ne u svim slučajevima, ali ipak dosta uspješno odrediti pravilan redoslijed depozicije - naglasio je doktorand Marko Barac koji je za analizu podataka koristio napredne algoritme.

Korištenje metoda PIXE i MeV SIMS ima velik potencijal u analizi dokumenata sumnjive autentičnosti.

Suradnja

- Mi bismo stupili na scenu u slučajevima kada druge, standardne forenzičke metode ne bi uspjele riješiti problem. Tim u Forenzičkom centru ‘Ivan Vučetić’ je sjajan, no ima slučajeva gdje oni ne uspijevaju, metodama kojima raspolažu, odrediti je li neki zapis na dokumentu autentičan ili ne. No, naše metode još nisu akreditirane pa ih se ne može koristiti kao dokaz na sudu. A da bi neka metoda postala prepoznata i prihvaćena u forenzici, potrebno je prijeći dug put - ustvrdila je dr. Bogdanović Radović.

Međutim, naglašava kako njezin tim nastavlja s primjenom istraživanja u forenzici.

- Sad smo počeli suradnju s kolegama iz Forenzičkog centra ‘Ivan Vučetić’, koji su baš eksperti za dokumente, te pripremamo rad u kojemu bismo usporedili uspješnost naših i njihovih metoda. Njihove su metode uglavnom optičke, a naše su područje masene spektrometrije i elementne analize. Želimo publicirati rad koji će pokazati prednosti i nedostatke svih tih metoda - zaključila je Ivančica Bogdanović Radović.