KOLEGE I PRIJATELJI SE OPROSTILI OD VATROSLAVA MIMICE 'Bio je jedan od najvećih redatelja, u nekoj drugoj sredini svi bi se gurali da mu odaju počast'

FILMSKI VELIKAN - Kolege, prijatelji i obitelj biranim su se riječima u četvrtak na komemoraciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu oprostili od filmskog umjetnika Vatroslava Mimice, velikana hrvatske, ali i svjetske kinematografije.

Kolege, prijatelji i obitelj biranim su se riječima u četvrtak na komemoraciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu oprostili od filmskog umjetnika Vatroslava Mimice, velikana hrvatske, ali i svjetske kinematografije.

"Vatroslav Mimica jedan je od rijetkih filmskih umjetnika koji je jednako dobro radio i animirane i igrane filmove, a kao jedan od osnivača i vodećih autora Zagrebačke škole crtanog filma pokrenuo je promjene u svjetskom animiranom filmu", istaknuo je redatelj Vinko Brešan na komemoraciji Društva hrvatskih filmskih redatelja.

Dodao je kako je sve ono što danas gledamo u hrvatskom tradicionalnom i animiranom filmu postavio Vatroslav Mimica, "ali, na žalost, često nismo svjesni o kakvoj je veličini riječ."

Filmolog Bruno Kragić smatra da je Mimica bio filmaš "nedostignute ozbiljnosti i ambicioznosti unutar povijesti hrvatske kinematografije. "Uspio je u različitim epohama ostvariti djela trajne vrijednosti, od ranih '50-ih preko crtanog filma u različitim žanrovima i visokog modernizma '60-ih do jako autorskih ostvarenja sedamdesetih", ustvrdio je.

Ministrica Obuljen Koržinek: Kad odlaze veliki umjetnici, ostaje praznina

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da, bez obzira na visoke godine u kojima je Mimica umro, uvijek ostaje praznina kada odlaze tako veliki umjetnici. "S velikom zahvalnošću za sve što je ostavio hrvatskoj kinematografiji, sjećamo se njegovog doprinosa kao autora i kao jednog od utemeljitelja Zagreb filma", dodala je.

"Vatroslav Mimica bio je jedan od najvećih redatelja hrvatske kinematografije i u nekoj bi se drugoj sredini svi gurali da mu odaju počast", istaknuo je filmski kritičar Nenad Polimac, podsjetivši na Mimičin zanimljiv životopis.

Glumica Sanja Vejnović kaže da je bila fascinirana Mimicom od prvog trenutka kada ga je upoznala, kada je baš nju odabrao za glavnu ulogu u filmu "Banović Strahinja", što je doživjela kao "dobitak na lotu". Kasnije joj je bio poput svojevrsnog učitelja o filmu.

"Sretna sam što sam imala priliku svjedočiti i divnoj obiteljskoj atmosferi u njegovom domu, ali na setu je bio redatelj kakvoga svaki glumac može samo poželjeti", istaknula je.

Redatelj Veljko Bulajić prisjetio je kako je s Mimicom počeo raditi još na filmu "U oluji" iz 1952. godine, na kojemu mu je on bio pomoćnik. "Poslije toga smo bili prijatelji, pomagali smo jedan drugome u realizaciji filmova i ostao mi je u izuzetno dobrom osjećaju kao preofesionalni sineast", ustvrdio je.

Za redatelja Danila Šerbedžiju Mimica je bio "najveći hrvatski redatelj", a njegov mu je "Događaj" najbolji hrvatski film svih vremena. "Mogu biti sretan što sam ga poznavao i dosta proveo u razgovoru s njime, a iako je doživio divne godine, uvijek ti je žao kada netko tako velik ode, a pogotovo otac hrvatskoga filma", rekao je.

Doajen hrvatskog filma, filmski redatelj, scenarist i producent Vatroslav Mimica, rođen u Omišu 1923., umro je u subotu, 15. veljače, u Zagrebu, u 97. godini. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a od 1950. umjetnički je direktor Jadran filma. Redateljski debi ostvaruje 1952. filmom "U oluji". U Zagreb filmu prvo radi kao scenarist, a 1957. režira i svoj prvi crtani film "Strašilo".

Uslijedili su filmovi "Samac" i "Happy End" (oba iz 1958.), "Inspektor se vratio kući" (1959.) te niz drugih ostvarenja kojima se potvrđuje kao jedan od vodećih autora Zagrebačke škole crtanog filma.

Od sredine '60-ih do sredine '70-ih u potpunosti se posvećuje dugometražnim igranim filmovima režirajući nagrađivane filmove "Prometej s otoka Viševice", "Kaja, ubit ću te!", "Događaj" i "Seljačka buna 1573.".

Dobio je niz domaćih i međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad na području kinematografije, među kojima 1986. i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Posljednji ispraćaj održao se u srijedu na Krematoriju zagrebačkog Mirogoja.