DARIO HREBAK 'Ne smijemo dopustiti da nastradaju radnici u privatnom sektoru, a da se javni sektor ponaša kao da se ništa nije dogodilo'

INTERVJU SA ŠEFOM HSLS-a - Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara, među prvima je krenuo s konkretnim mjerama za pomoć gospodarstvu - ukinut je prirez, poduzetnici i obrtnici oslobođeni su komunalne naknade, ne plaća se ni zakup poslovnih prostora u vlasništvu grada, a vrtići neće građanima naplaćivati boravak djece dok god djeca tamo ne idu.

Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara, među prvima je krenuo s konkretnim mjerama za pomoć gospodarstvu - ukinut je prirez, poduzetnici i obrtnici oslobođeni su komunalne naknade, ne plaća se ni zakup poslovnih prostora u vlasništvu grada, a vrtići neće građanima naplaćivati boravak djece dok god djeca tamo ne idu.

Uz to su odgođena sva druga plaćanja prema gradu, od spomeničkih renti, do plaćanja terasa, a svakom zatvorenom obrtniku isplaćuje se tisuću kuna mjesečno dok god je zatvoren.

Mjere koje ste poduzeli u Bjelovaru teške su više od 8 milijuna kuna. Što ste sve morali rezati zbog toga i kako će to sve izdržati proračun?

- U ovome smo svi zajedno, ne smijemo dopustiti kao u prošloj krizi da nastradaju radnici u privatnom sektoru, a javni sektor da se ponaša kao da se ništa nije dogodilo. Tri smo godine štedjeli, racionalizirali gradsku upravu, digitalizirali procese, ukinuli prirez nakon 20 godina, ulagali u razvoj i rast gospodarstva i u tom periodu imamo odlične rezultate - više zaposlenih, više novootvorenih obrta i tvrtki, a ova kriza prekinula je razvojni ciklus. Sada ćemo 10 posto izvornog proračuna Grada - to je tih 8 milijuna - uložiti u to da se zadrži što više radnih mjesta, investicija i projekata EU. Sve drugo, sve ono što nije neophodno ćemo rezati - od manifestacija do dotacija raznim udrugama.

Zagrebački HSLS zatražio je da Zagreb, koji je uz pandemiju koronavirusa suočen i s potresom, poduzme mjere po uzoru na Bjelovar. Što uopće mislite o ponašanju gradonačelnika Bandića u ovoj krizi?

- I pandemija i potres u Zagrebu samo su na čistinu iznijeli mit o supersposobnom gradonačelniku Zagreba, mit koji se sada sudara sa stvarnošću. Što dalje, to jasnije postaje da je nakon gotovo 20 godina upravljanja glavnim gradom, Zagreb financijski devastiran, što će se tek vidjeti kad se Bandića makne i kad kosturi počnu ispadati iz ormara, počinjen je ozbiljni urbanocid, smeće curi iz kanti i kontejnera, školske zgrade se raspadaju, roditelji nose toaletni papir i sapun u vrtiće, a istovremeno Zagrepčani plaćaju najviši prirez u državi. Zato će HSLS u Zagrebu po završetku pandemije pokrenuti akciju prikupljanja potpisa za referendum kojim bi se opozvalo gradonačelnika Milana Bandića i raspisali novi izbori. Vrijeme je da Milan Bandić i mit o 'zagrebačkom Batmanu' idu u ropotarnicu, a kad se ormari otvore vidjet će se ima li i posla za pravosuđe. Svaki novi dan koji provede na mjestu gradonačelnika, šteta je veća. Kažem: prikupljanje potpisa, referendum, prijevremeni izbori u Zagrebu.

Kako komentirate Bandićevu izjavu da će Grad obnoviti svoju imovinu, a privatnu ne, jer su građani sami krivi što su prije potresa zapustili svoju imovinu?

- A što je radio 20 godina?

Što mislite o Vladinim mjerama?

- Mnoge elemente koje su dio mjera Vlade zagovaram i provodim koliko je to moguće na lokalnoj razini - od smanjenja porezne presije do racionalizacije uprave i digitalne transformacije koja se sada, vidljivo je, događa silom prilika. Iako sam liberal, ovog časa moramo sve učiniti da zadržimo što je moguće više radnih mjesta, investicija i nastavimo s projektima EU, a to će uključiti i zaduživanje koje je ovog trenutka neophodno. Andrej Plenković i Vlada kvalitetno upravljaju krizom i podržat ćemo sve napore koji idu u smjeru očuvanja radnih mjesta i gospodarske aktivnosti.

Sindikalist Vilim Ribić kazao je da s radnicima treba biti solidaran, ali da nema razloga da budu solidarni ni prema jednom poduzetniku?

- Ta fingirana solidarnost čovjeka koji leti 'business' klasom i za kojeg radnici u privatnom sektoru spadaju u neku 'nižu' klasu mi je u potpunosti neprihvatljiva. Isto tako, skrivanje iza medicinskih sestara i liječnika, učitelja i profesora, policajaca i vatrogasaca koji su svi odreda potplaćeni, da bi se prikrilo 'udarače pečata' je PR spin koji sindikalist Ribič dobro koristi u javnim obraćanjima. Pa što je pomoć poduzetniku nego pomoć da održi zaposlenost i radna mjesta ljudi koji isto imaju obitelji, djecu, roditelje o kojima brinu. Zašto bi oni bili manje vrijedni? Bez brige, kako god svima nama bilo, Vilimu Ribiču je dobro - i tako već 30 godina.

Procjene su da je ova gospodarska kriza veća nego ona 2008., turistička sezona je praktički propala, kako ćemo se uopće oporaviti i koliko će nam vremena trebati za to?

- Vjerujem da će ove mjere pomoći da što manje padne zaposlenost i gospodarska aktivnost, ali sam siguran da će trebati ići i dalje i da će biti još mjera, kako na prihodnoj strani proračuna, tako i na rashodnoj gdje ima prostora da se oslobodi dodatni novac potreban za održavanje gospodarskih aktivnosti. Ovog časa ne možemo znati koliko će trajati i kakve će sve biti posljedice, tako da imamo pokretnu metu koja će u velikom dijelu ovisiti i o stanju u Njemačkoj, Italiji, Austriji, BiH..., ali važno je da u ovoj krizi budemo stvarno solidarni, a ne da se radnike u privatnom sektoru ostavimo da ispaštaju i nose teret krize. Što više sada pomognemo, što više radnih mjesta zadržimo, što više gospodarske aktivnosti očuvamo - to ćemo brže i bolje krenuti kada se otvori prilika.

Nedavno ste izjavili da je stav HSLS-a da se ova kriza treba iskoristiti kako bi se konačno provele neke reforme, pogotovo u javnom i državnom sektoru. Što biste tu konkretno napravili?

- Osim što je ova kriza jasno pokazala tko su ljudi i koji su servisi države prioritet za sve građane, tako je kriza isto pokazala i nedostatke, jer ozbiljnije reforme nismo provodili u vrijeme rasta gospodarstva. Otvara se prilika za poljoprivredu i dio domaće proizvodnje, digitalizacija procesa u državnoj upravi uslijed krize se događa ubrzano i tu je niz prilika za smanjenje birokracije, uklanjanje barijera da bismo stvorili poticajno okruženje za inovacije, poduzetništvo, stvaranje nove vrijednosti koju onda moramo uložiti u školstvo i obrazovanje općenito, transformaciju birokratskog aparata u efikasnu administraciju.