'AKO STIGNE DO NAS, BIT ĆE TO KATASTROFA' Otočna država s 300.000 stanovnika još nema nijedan slučaj koronavirusa, ali od zaraze svi strahuju

A TU JE I CIKLON - Šezdeset i dva gosta luksuznog resorta u mjestu Port Vila, glavnog grada Vanuatua, otočne države u Tihom Oceanu, nedjeljno su jutro provela pripremajući se za odlazak iz palmama okružene idile. Kada su s prtljagom u rukama izašli iz resorta, pred njim ih nisu dočekali taksisti već njihovi najmiliji, piše The Guardian.

Šezdeset i dva gosta luksuznog resorta u mjestu Port Vila, glavnog grada Vanuatua, otočne države u Tihom Oceanu, nedjeljno su jutro provela pripremajući se za odlazak iz palmama okružene idile. Kada su s prtljagom u rukama izašli iz resorta, pred njim ih nisu dočekali taksisti već njihovi najmiliji, piše The Guardian.

Naime, većina tih gostiju bili su stanovnici Porta Vile koji su u njemu odrađivali 14-dnevnu karantenu nakon što su se vratili iz inozemstva, a njihov je boravak nadgledalo tamošnje Ministarstvo zdravstva. Nakon što se njih 62 vratilo u Vanuatu, država je zatvorila granice kako bi se pokušala zaštititi od koronavirusa.

Vanuatu broji nešto manje od 300 tisuća stanovnika, proteže se na 80 otoka u Tihom oceanu i jedna je od rijetkih zemalja na svijetu koja još nije zabilježila nijedan slučaj zaraze koronavirusom. Među zemljama koje službeno nemaju oboljelih od Covida-19 nalazi se nekoliko afričkih zemalja, međutim većinu ih čine otočne zemlje Pacifika poput Palaua, Solomonskog otočja, Tonge i Samoe.

Relativna nepristupačnost tim je zemljama pomogla da se zaštite od virusa, međutim ista ta nepristupačnost te niski prihodi stanovnika i loša zdravstvena infrastruktura mogli bi ih učiniti jako ranjivima u slučaju da se koronavirus nekako probije i do njih.

Djeca u karanteni

Dvoje djece Ariitaimaije Salmon bilo je među 62 osobe koje su boravile u karanteni u luksuznom resortu. Njezina su djeca u karantenu ušla nakon što su se u domovinu vratila iz australskog grada Sydneyja. Jedno joj dijete tamo ide u školu, a drugo studira. "Laknulo mi je kada su stigli kući, čak i ako je to značilo da će u karanteni morati provesti dva tjedna. Dobro su to izgurali",  rekla je Salmon za The Guardian i dodala da su si pravili društvo igrajući karte i društvene igre. "Bili su sretni što su se vratili kući."

Salmon radi kao upraviteljica kupcima i drugim operacijama u Au Bon Marcheu, najvećem lancu supermarketa u Vanuatuu. Ona je proteklih nekoliko tjedna potrošila na uvjeravanje stanovnika Vanuatua da će država imati dovoljno hrane za sve, čak i ako zatvori granice. Au Bon Marche je jedna od rijetkih tvrtki koja će jamačno preživjeti pandemiju koronavirusa. S druge strane, tvrtke iz turističkog sektora, sektora koji je zaslužan za više od 40 posto BDP-a Vanuatua, ne znaju kako će preživjeti bez turista.

Naime, kruzeri su prestali uplovljavali, zrakoplovi su prestali slijetati, a mnogi restorani i hoteli dobrovoljno su zatvorili svoja vrata. Oni koji nisu rade do 19:30, a policijski sat počinje u 21 sat i traje do četiri ujutro. Pored trgovina, banaka i restorana u glavnoj ulici Porta Vile postavljeni su improvizirani umivaonici. Svi su ih morali instalirati o vlastitom trošku nakon što je proglašeno izvanredno stanje.

Umivaonike su morali instalirati i 'nakamali', kafići koji poslužuju tradicionalno polinezijsko psihoaktivno piće kavu-kavu (Piper methysticum). U tim kafićima više ljudi često dijeli istu zdjelu punu kave-kave iz koje grabe smeđe piće nalik blatu. Ta su mjesta također poznata po pljuvanju kojim se gosti nastoje riješiti gorkog okusa u ustima koje to piće ostavlja.

Nove mjere

Uvedene mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom 'nakamale' su natjerale da se prebace na dostavu. Kelsie Java, djelatnica nakamala Blue Galaxy, kaže da su je neke mušterije tražile da ne zatvara kafić kako bi mogli nastaviti dolaziti kod nje. "Inače smo otvoreni do ponoći. Sada, međutim, otvaram u 16:30 sati i u 19:30 moram zatvoriti, a mogu samo dostavljati", rekla je Java. "Neke su me mušterije zamolile da ostanem otvorena mimo uredbi, no morala sam im objasniti da to jednostavno nije moguće. Policija će doći provjeriti držimo li se pravila i naše mušterije to moraju poštivati."

S druge strane, izvoznik sandalovine Christoph Tahumpir morao je obustaviti proizvodnju i brine se zbog rasta nezaposlenosti. "Ako virus ovdje dođe, mislim o tome kako bi bilo da se njime zarazi netko stariji iz moje obitelji. Ne bi mogao ići u bolnicu u posjetu. To bi bilo jako tužno", rekao je Tahumpir i dodao da se slaže da je granicu trebalo zatvoriti, unatoč tome što je ta odluka negativno utjecala na njegovo poslovanje.

Bivši parlamentarac Kalfau Moli jedan je od posljednjih Vanuaćanina koji je uspio s jednog otoka Vanuatua otputovati na drugi, točnije u Port Vilu. Trenutno su svi međuotočni letovi zabranjeni. "Kao otac i stanovnik ove zemlje, jako sam zabrinut. Nemamo infrastrukturu za borbu protiv virusa", rekao je Moli. "Nemamo ni dovoljno vode da peremo ruke."

Russel Tamata, glavni glasnogovornik savjetničkog tima Vlade Republike Vanuatu, brani korake koje je država poduzela. "Znamo kako se virus širi i kada pogledamo našu kulturu i kako živimo, to ide u prilog koronavirusu. Ako virus dođe u našu državu, to bi bila katastrofa. U ovom trenutku moramo biti jako strogi po pitanju granice. Ako virus uđe u Vanuatu, bojimo se da bi se jako brzo proširio otočjem, a mi nemamo resurse i infrastrukturu da se protiv njega borimo. I najmanja bi nas greška mogla skupo koštati", rekao je.

Kinesko obećanje pomoći

Kina je obećala da će do kraja travnja u Vanuatu poslati medicinske potrepštine i materijale za izradu privremene bolnice u Portu Vili. Među tim su potrepštinama i respiratori. Bolnica Vila Central, središnja bolnica u zemlji, trenutno prenamjenjuje svoj odjel za liječenje tuberkuloze u izolacijski odjel, no u cijeloj bolnici ima svega 20 kreveta. "Ako pacijentovo zdravlje zakomplicira, mi u cijeloj državi imamo samo dva respiratora. Imamo oko 60 liječnika, međutim većina njih tek je nedavno diplomirala, a medicinske sestre uvozimo sa Solomonskog otočja jer nemamo dovoljno vlastitog kadra."

Tamata kaže da borba protiv širenja dezinformacija jedan od najvećih izazova s kojim se Vanuatu susreo za vrijeme pandemije koronavirusa. Kada je država 26. ožujka proglasila izvanredno stanje, naredila je medijima da bez odobrenja Nacionalnog ureda za upravljanje kriznim situacijama ne mogu objaviti nijednu vijest o Covidu-19. Neki su to protumačili kao napad na slobodu medija.

"Ima puno znanstvenih termina koji se ne mogu prevesti Bislamu (kreolski jezik i jedan od službenih jezika Vanuatua) i kriva bi interpretacija mogla napraviti veliku štetu. Sada je važno upravljati ljudskim znanjem problematike. Strah među narodom mogao bi usporiti naš rad", rekao je Tamata.

I dok se Vanuatu priprema za mogući dolazak koronavirusa, na tu se otočnu državu obrušio tropski ciklon Harold. Fotografije s otoka Espiritu Santo i Malo pokazuju da je Harold tamo mnoga sela sravnio sa zemljom.

Vlada je zbog udara Harolda morala privremeno ublažiti mjere za borbu protiv koronavirusa. Odredba koja je branila socijaliziranje pet ili više osoba ukinuta je kako bi se ljudi od Harolda mogli sakriti u skloništima.

Kada je riječ o izloženosti prirodnim nepogodama, Vanuatu je najugroženija zemlja na svijetu, a postoji bojazan da se ta otočna država ne može nositi s dvije krizne situacije odjednom - tropskim ciklonom Haroldom i koronavirusom. Tamata, međutim, ne gubi optimizam. "Praksa održavanja osnovne higijene koju promoviramo stara je priča. Mi to našim stanovnicima govorimo već godinama i čini se da tek sada vide koliko je važno održavati osnovnu higijenu. Uvidjeli smo da naši zakoni imaju određene rupe, no donosimo zrele odluke. Dokle god je Covid-19 prisutan na Pacifiku, kao recimo na Fidžiju, koji ima 16 potvrđenih slučajeva, on će biti prijetnja za Vanuatu. No mi smo spremni."