MEDIJI RAZLIČITO KOMENTIRAJU PREPORUKE O NORMALIZACIJI ŽIVOTA U NJEMAČKOJ I dok jedni u tom planu čuju glas razuma, drugi stručnjake nazivaju drskima
NEMA SLOGE - Njemački mediji su vrlo različito reagirali na plan Nacionalne akademije znanosti o normalizaciji života. Neki opovrgavaju svaki legitimitet te institucije i nazivaju je „drskom“, drugi u njenim planovima vide glas razuma
Njemačka Nacionalna akademija znanosti „Leopoldina" sastavila je dokument s planom za normalizaciju života tijekom pandemije. Suština plana je da vlast treba postepeno ublažavati ograničenje sloboda građana čim se za to steknu uvjeti, da bi svi trebali nositi maske tamo gdje nije moguće održavati distancu te da bi trebalo postupno otvarati škole, piše Deutsche Welle.
O tome portal Tageschau (javni servis ARD) piše: „Znanstvenici su obratili pažnju na štetu koju izvanredno stanje izaziva u velikim dijelovima društva. Na to koliko su mnoge gospodarske grane ugrožene izostankom zarade, ili na stres koji porodice trpe zbog dodatne brige o djeci. Zato apel za političare glasi: ako društvo sve to treba podnositi, onda mu je potrebna jasna perspektiva: koliko dugo? I potrebno je ublažavanje mjera gdje god je to moguće učiniti bez opasnosti."
„Vrijeme je za razborito reguliranje stvari: gde god je zajamčen dovoljno velik razmak između kupaca i osoblja, kako piše u preporukama 'Leopoldine', trgovine, pa i ugostiteljske, trebalo bi otvoriti. I kretanje posjetilaca javnih službi trebalo bi osmisliti tako da postoji alternativa za apsolutni shutdown", piše ovaj portal.
Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi da je preporuke dala Nacionalna akademija znanoasti, ali da se tamo ne sprovode istraživanja: „Ona je zapravo skup renomiranih profesora koji se smatraju mjerodavnima da savjetuju politiku. Ovo je njeno treće ad hoc oglašavanje o pandemiji korone. A ad hoc, to znači: ono što ne počiva na istraživanju. A kako bi drugačije i bilo, kad ne postoji nikakvo istraživanje o tome o čemu profesori drsko tvrde da imaju pojma: o ponovnom pokretanju javnog života. I zaista, tekst je skup općih mjesta, podsjećanja na poznate vrijednosti i ispraznih zahtijeva koje su potpisali teolozi, tehničari materijala, istraživači katalize i povijesničari."
Süddeutsche Zeitung iz Münchena navodi: „Nestrpljenje je veliko i razumljivo, a pitanje je i kako se može zaštititi zdravlje učenika, njihovih roditelja, baka i djedova, nastavnika? Da li pravila o distanciranju u učionicama imaju šansu? Znanstvenici 'Leopoldine' savjetuju njemačkoj vladi da što je prije moguće ponovo otvori škole. To je ispravno, ali i gotovo trivijalno – jer pravo je pitanje kada će to točno biti moguće. A ispravan, ali ne i tirivijalan, jeste i prijedlog da se razredi postupno opet otvore, i to odozdo prema gore. Jer, što su djeca mlađa, to manje pomažu kompjutori i tehnika – i utoliko više im nedostaje škola."
Tabloid Bild (Berlin): „Najbolji stručnjaci zemlje su izdali političarima svjedodžbu za njihov menadžment korone. Njihova presuda: nedovoljan (1)! Već tjednima njemačka vlada svakodnevno priopćuje broj zaraženih i umrlih. Ali, potpuno je nejasno koliko oboljelih ima samo lake simptome. Nitko ne zna koliko umrlih je zaista umrlo od korone. Zaključak stručnjaka o podacima koje daje test na koronu: slika je izobličena."
„Profesori ne dovode u pitanje da postoje posljedice mjera protiv korone za privredu, društveni život i demokraciju. Studija 'Leopoldine' je zvono na uzbunu: potrebno je sve brojke podvrći provjeri, te razumno procijeniti opasnost od korone. Jer, jedno je sigurno: svaki dan zastoja košta Njemačku milijarde eura, tisuće radnih mesta i – kao što stručnjaci također upozoravaju – dio po dio demokracije."
Frankfurter Neue Presse navodi: „Dok se za ranije generacije podrazumijevalo da sjede kod kuće, danas je to za mnoge izvanredno stanje koje je teško podnijeti. Ali, onaj tko se kao odrastao žali na život kod kuće, mora si postaviti neka temeljna pitanja. Jer, onaj tko svog partnera, porodicu ili samački život može podnijeti samo uz trajno odvraćanje pažnje, vodi pogrešan život u onom koji smatra ispravnim. Nestrpljenje proizlazi iz nelagodnosti koja se osjeća prema stvarnosti."
„Povlačenje u vlastita četiri zida može postati izvor samorefleksije, kreativnosti i strpljenja. Ali, mnogi su u vrijeme korone zaboravili kako to izgleda biti sam sa sobom – i to ne samo zbog konstantne prisutnosti društvenih mreža: već i analogni život je bio organiziran tako da je čovjek stalno negdje drugdje, da jede izvan kuće, da se sastaje s ljudima negdje vani", piše ovaj list.
Nedeljnik Die Zeit (Hamburg) na svom portalu piše: „Stavovi jedne vladine komisije u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i prije svega preporuke 'Leopoldine', s jedne strane su toliko konkretni da je na osnovu njih moguće zamisliti vrijeme posijle 19. travnja – i zato će oko toga sigurno doći i do spora. S druge strane, toliko su nekonkretni da u središte pažnje vraćaju politiku. Tamo gde znanstvenici mogu biti oprezni, političari moraju donositi odluke. Politika će se tako, kada je riječ o pažnji javnosti, ponovo vratiti tamo gdje je uvijek i bila u sustavu moći: u središte."