CIJENE GRAĐEVINSKIH RADOVE LETE U NEBO Otkrivamo koliko bi vas mogla koštati sanacija oštećenih objekata; Građani očajni rusvajem na tržištu
POSLJEDICE POTRESA - Za rušenje dimnjaka i čišćenje krova na jednoj zgradi u zagrebačkom centru vlasnici su od građevinske tvrtke dobili ponudu u iznosu od 17.900 kuna.
Za rušenje dimnjaka i čišćenje krova na jednoj zgradi u zagrebačkom centru vlasnici su od građevinske tvrtke dobili ponudu u iznosu od 17.900 kuna.
Najskuplja je u toj ponudi cijena auto dizalice od 130 tona koja za osam sati rada stoji 8800 kuna, što je zapravo tržišna cijena, no pitanje je može li se taj posao obaviti bez tolike dizalice, čime bi i sama cijena bila manja.
Vlasnik te građevinske tvrtke nam je objasnio da je to njegova univerzalna ponuda, a istodobno i ona najviša koju šalju ovih dana građanima, ali da to ne znači da će i posao na svakoj zgradi toliko stajati.
- Posao skidanja dimnjaka ovisi o nizu faktora, on može biti gotov za sat i pol, a nekad potraje i cijeli dan. Isto tako se samo skidanje dimnjaka može i oduljiti jer nekad trebamo tražiti dozvolu za zatvaranje ulice - govori nam sugovornik.
Naš drugi sugovornik i slučaj je, pak, za rušenje i uklanjanje pet dimnjaka i zidanje novih dobio ponudu od 83.600 kuna.
Ponuda i potražnja
Dakle, samo za rušenje jednog dimnjaka izvođač radova ih je tražio 5600 kuna bez PDV-a dok je za zidanje novog dimnjaka “s punom opekom 70 posto stara opeka, 30 posto nova” traži 5900 kuna bez PDV-a.
Vidjeli smo i jedan račun za “ručno rušenje dimnjaka od betona i opeke i spuštanje objekta” u iznosu od 12.800 kuna bez PDV-a za dva dimnjaka. Ukupno su taj posao s utovarom sanacijom krova i zatvaranjem otvora od dimnjaka, postavom skele platili, čak, 31.875 kuna.
Vidjeli smo još jednu ponudu za rušenje dimnjaka također u iznosu od pet tisuća kuna. U svim ponudama se razlikuju i cijene za odvoz i skidanje šute, iako se ovih dana ona odvozi besplatno.
No, predstavnik stanara, doznajemo, tu posljednju ponudu nije prihvatio, a posao rušenja dimnjaka napravili su mu drugi izvođači po cijeni od dvije tisuće kuna.
- Sad mnogi koriste priliku, posebno oni koji ne računaju na duge staze, osobno u tom poslu želim ostati i nakon ove krize, pa moje cijene nisu toliko rasle. Ali budimo ozbiljni, moji radnici riskiraju, u državi se ništa ne radi, i za očekivati je da cijene porastu.
Potražnja diktira cijenu, pa porasle su i cijene maskica i dezficijensa, kako ne bi i građevinskih radova. Neke tvrtke su sad toliko opterećene poslom, a nemaju ni dovoljno ljudi - govori nam vlasnik jedne tvrtke.
Uloga upravitelja
Cijene rušenja dimnjaka trenutno se na tržištu kreću u velikom rasponu od 2000 kuna, pa do više od 30 tisuća kuna. Treba, naravno, istaknuti da sve te cijene ovise o nizu faktora i razlikuju se od zahvata do zahvata, a ovise i o tome koju mehanizaciju izvođač koristi, koliko ljudi angažira, koliko je zgrada pristupačna te koliko sati rada taj posao iziskuje.
Stoga se nameću brojna pitanja: što se nakon zagrebačkog potresa dogodilo s cijenama na tržištu građevinskih radova? Koliko su one porasle? Hoće li se novim zakonom pokušati regulirati cijene odnosno može li se na neki način ograničiti njihov rast? Tko bi građanima prilikom obnova njihovih zgrada trebao sugerirati koja je cijena realna? I koja je zapravo uloga upravitelja u cijelom tom lancu?
Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo komentira da sad što se tiče cijena na tržišu vlada “lov u mutnom”.
- Ljudi se žele vratiti u svoje domove, a još nisu regulirana pravila igre, pa na svoju ruku angažiraju tvrtke, neke od njih koriste situaciju. Nije to ništa neobično, u svakoj krizi postoje takve pojave. Ali bilo bi dobro kad bi se ljudi strpili još nekoliko tjedana. Tada bi trebali znati prvu brojku ukupne štete nastale u potresa, definirat će se zakon, nakon čega će se konkretnije znati buduća pravila igre - govori Atalić te dodaje:
- Što se tiče samih cijena, stručnjaci planiraju pomoći građanima i stručnjacima izradom svojevrsne knjižice ili vodiča, u kojem bi dali neke prosječne cijene pojedinih radova kako bi ljudima olakšali izbor, ali i definirali mjeru pojačanja kroz seizmički cerifikat.
Njegov suradnik Mate Baričević trenutno s kolegama radi na procjeni nastale štete za koju kaže da bi mogla biti gotova kroz tjedan dana.
- Cijene građevinskih radova su u proteklih godinu dana, neovisno o potresu, porasle su oko 30 posto, a za očekivati je da bi se uslijed povećanje potražnje za građevinskim radovima nakon potresa mogao dogoditi daljnji rast.
Međutim, nije ni neka novost da se u svakoj krizi pojave ljudi koji pokušavaju profitirati, tako da i sada na tržištu vjerojatno imamo takvu pojavu - govori Baričević, koji smatra da bi bilo dobro da se ljudi strpe nekoliko dana do procjene ukupne štete i izrade zakona koji će dati smjernice kako radove trebati provesti.
- Tada bi trebalo biti jasnije na koji način će se provoditi obnova te do koje razine građevine trebaju biti ojačane - govori Baričević.
Ministar graditeljstva Predrag Štromar kaže da se cijene neće moći ograničiti ni propisati novim zakonom, ali da će država uvijek izabrati najbolju ponudu, kroz postupak javne nabave prilagođen ovoj situaciji te “s manje koraka, ali uz rigoroznu kontrolu”. Međutim, pitamo ga što s onima koji sami odluče angažirati izvođače radova.
- Tada bi upravitelj trebao biti svojevrsni filter tih cijena, on bi trebao zatražiti nekoliko ponuda i građanima reći koja je od njih najpovoljnija i zašto. Jer oni s građevinskim tvrtkama već imaju određene ugovorene cijene - kaže ministar Štromar te dodaje da isto tako postoji Bilten “Standardna kalkulacija radova u visokogradnji”, ali smatra da bi bilo dobro da se za građane također napravi pojednostavljena knjižica ili vodič s okvirnim cijenama.
Spomenuti bilten je objavljivao Institut IGH, 35 godina, a zbog odluke Instituta IGH da nakon 35 godina prestane s izdavanjem Biltena u 2018. godini te nedostatka slične jedinstvene publikacije koja bi tržištu ponudila prikaz cijena radova i materijala koji se koriste u gradnji, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je u suradnji s Institutom ponovno pokrenulo izdavanje Biltena.
GSKG bez utjecaja
U Biltenu su kroz šest poglavlja obrađene cijene: cjenik materijala, prosječne bruto satnice radnika, cjenik strojeva i vozila, cjenik radova, proračun cijene građenja tipskih građevina. U njemu su obrađeni podaci na osnovi rada i strojeva 30. rujna 2019. godine. Iz GSKG-a koji upravlja s 10.804 zgrada/ulaza u Zagrebu su nam na pitanje kako bi se mogle regulirati cijene jer one sad, slikovito rečeno ‘lete u nebo’, odgovorili su nam da oni nemaju utjecaja na cijene.
- Reguliranje tržišnih cijena nije u našoj nadležnosti te ne možemo komentirati njihov eventualni rast - navodi Marija Sesler, viši suradnik za odnose s javnošću u GSKG-u.