Provodite više vremena vani u prirodi tijekom pandemije? Znanstvenici upozoravaju!
Izlasci na zrak i šetnja - Što je s izlascima na zrak i šetnjama? Pitanje koje ovih dana često čujemo. Aktivnost na otvorenom poput šetnje je poželjna jer pomaže očuvanju mentalnog zdravlja koje je jednako važno kao i fizičko, pogotovo u ovoj izvanrednoj situaciji. Šetnja će nam pomoći da razbistrimo misli, a boravak na svježem zraku ima brojne zdravstvene blagodati. Iako je hodanje poželjno, znanstvenici pozivaju sve ljude koji odlaze u prirodu da se zaštite od krpelja. Boravak u prirodi povećava rizik od izlaganja jelenskom krpelju, a onda posljedično i zaraze lajmskom bolešću.
Što je s izlascima na zrak i šetnjama? Pitanje koje ovih dana često čujemo. Aktivnost na otvorenom poput šetnje je poželjna jer pomaže očuvanju mentalnog zdravlja koje je jednako važno kao i fizičko, pogotovo u ovoj izvanrednoj situaciji. Šetnja će nam pomoći da razbistrimo misli, a boravak na svježem zraku ima brojne zdravstvene blagodati. Iako je hodanje poželjno, znanstvenici pozivaju sve ljude koji odlaze u prirodu da se zaštite od krpelja. Boravak u prirodi povećava rizik od izlaganja jelenskom krpelju, a onda posljedično i zaraze lajmskom bolešću.
Gotovo 50% krpelja je zaraženo lajmskom bolešću ili drugim patogenima koji mogu ozbiljno poremetiti ljudski imunološki sustav, što nas potencijalno čini još ranjivijima na COVID-19.
Nema dokaza da krpelji mogu prenijeti virus koji uzrokuje COVID-19, ali osoba koja se zarazila krpeljnom i koja je nakon toga izložena koronavirusu mogla bi se puno teže oporaviti.
Lajmska bolest, najčešća bolest koja se prenosi krpeljima, može uzrokovati neugodne simptome poput osipa, paralize lica i natečenih koljena. Ali to nije uvijek lako otkriti i ako se ne liječi, može prerasti u komplikacije poput problema s pamćenjem, srčanih nepravilnosti i kroničnog artritisa.
U smislu prevencije ključno je da izletnici nose odjeću svijetlih boja, duge hlače, majice dugih rukava, cipele zatvorenih nožnih prstiju te uvlačenje hlača u čarape, također može spriječiti ujed krpelja prilikom šetnje po šumi i planinarenja, kao i korištenje repelenata.
Ono što otežava čitavu situaciju jest činjenica da su nimfe jelenskog krpelja vrlo malene pa ih je ponekad teško vizualizirati. Kad se jednom pričvrste na koži krvlju se hrane danima, a do prijenosa infekcije ne dolazi ako je zaraženi krpelj na koži prisutan kraće od 36 sati. Shodno tome pretraživanje tijela nakon mogućeg izlaganja te adekvatno odstranjivanje pincetom (nježan pritisak u blizini glave krpelja te okretanje u ravnini kože prije podizanja) značajno pomaže u prevenciji lajmske bolesti.
Foto: Goran Mehkek/Hanza Media, Ranko Šuvar, Hanza Media