ŠTO SMO NAUČILI Mjesec dana je prošlo od potresa u Zagrebu, a seizmolog Tomislav Fiket otkriva nam što se sve do sada saznalo

KOBNI 22. OŽUJKA - 45.85°N16.03°E. Za neupućene, ovo nije neki đavolji uradak, Luciferovo javljanje ili jačina zračenja 5G mreže. To je oznaka geografske dužine i širene točne lokacije epicentra potresa koji je uzdrmao Zagreb 22. ožujka u 6 sati i 40 minuta. Pozicija epicentra bila je u markuševečkoj šumi. Iako još nisu napravljena precizna mjerenja, seizmolog Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za Nedjeljni Jutarnji otkriva kako je velika vjerojatnost da je ploha potresa bila veličine 5 puta 5 kilometara, a potres je bio na dubini od oko 10 kilometara. Pritom se ploča pomaknula za 20-ak centimetara. Ta ploča veličine oko 25 četvornih kilometara dugo se pomicala, a onda zapela za drugu ploču. Zapinjanje jedne ploče o drugu trajalo je neko vrijeme, a onda se ova “markuševečka” konačno odvojila. Posljedice su poznate.

45.85°N16.03°E. Za neupućene, ovo nije neki đavolji uradak, Luciferovo javljanje ili jačina zračenja 5G mreže. To je oznaka geografske dužine i širene točne lokacije epicentra potresa koji je uzdrmao Zagreb 22. ožujka u 6 sati i 40 minuta. Pozicija epicentra bila je u markuševečkoj šumi. Iako još nisu napravljena precizna mjerenja, seizmolog Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za Nedjeljni Jutarnji otkriva kako je velika vjerojatnost da je ploha potresa bila veličine 5 puta 5 kilometara, a potres je bio na dubini od oko 10 kilometara. Pritom se ploča pomaknula za 20-ak centimetara. Ta ploča veličine oko 25 četvornih kilometara dugo se pomicala, a onda zapela za drugu ploču. Zapinjanje jedne ploče o drugu trajalo je neko vrijeme, a onda se ova “markuševečka” konačno odvojila. Posljedice su poznate.

Upozorenje svima nama

Odete li danas na lokaciju 45.85°N 16.03°E, vidjet ćete… jedno veliko ništa. Ovo ništa odnosi se na posljedice potresa. Zaboravite na priče o proboju, pucanju Zemljine površine ili rasjedu. U toj točki i nadalje stoji drveće koje je stajalo i dan ranije, sunce se teško probija kroz granje, a ptice cvrkuću. Na toj lokaciji sve je isto kao i lani. Od tog jutra prošlo je 29 dana i Zagrepčani će još desetljećima pričati o velikom potresu koji ih je izbacio iz kreveta a seizmolozi će vam reći “nije to bilo nešto jako”.

- Zagreb je pogodio relativno slab potres. Onaj pravi, snažni, tek nas očekuje. Trideset puta jači od ovog koji nam se dogodio. Možda sutra, a možda za 100 godina - govori nam Fiket. I na to moramo računati. Na osnovi višegodišnjih istraživanja seizmolozi procjenjuju da bi Zagreb, jednoga dana, mogao pogoditi potres maksimalne snage 6,5 stupnjeva koji bi rezultirao rušenjem zgrada i većim brojem ljudskih žrtava. Zvuči grdo, ali tako stoje stvari.

Dakle, ovaj potres bio je upozorenje svima nama.

- Iz ovog potresa smo naučili da je potres naša realnost i da ne trebamo mi čekati njega, nego se pripremiti da ne stradamo od njegovih posljedica - ističe Fiket. Jer ističe, od potresa u Zagrebu nitko neće poginuti.

- Neće se otvoriti zemlja u koju će upasti ljudi, zgrade... Nego će ljudi stradati od cigli, krovova... koji će im pasti na glavu - upozorava Fiket. On ističe da je uzrok zagrebačkog potresa tektonsko pomicanje ploča. A za sve one teoretičare zavjera napomena da mreža 5G ne izaziva potrese i da rušenjem njezinih odašiljača neće spriječiti potrese.

- Kao što ne vjerujem da su krivi ljudi gušteri, tako ne vjerujem u utjecaj mreže 5G na potres. Nikakvih mreža nije bilo ni 1880. ni 1905. Ni 1906., a potresi su se događali. Njih je bilo prije svih mreža, pa i ljudi, i bit će ih i nadalje - poručuje naš sugovornik. Tvrdi da kao znanstvenik nije osjetio ushit i zadovoljstvo što je doživio ono za što se školovao, zbog čega se educira konstantno.

- Ni kod mene, a vjerujem ni kod kolega nije bilo ushita i nitko od nas nije rekao: “Yes, konačno. Kao i sve ostale, i mene je bilo strah. Ne možete biti sretni kad su ljudi oko vas ostali bez domova, kad pogine djevojčica od 15 godina”.

Hrvati umalo srušili server

No tog jutra u uredima Seizmološke službe nastalo je opsadno stanje. S obzirom da živi najbliže, upravo je Fiket prvi došao do ureda. Za njega i njegove kolege bio je to jedan beskrajan dan. Služba je, prema njegovu mišljenju, radila odlično. Svi su znali zaduženja: primjerice, kolega Krešimir Kuk otišao je u Stožer civilne zaštite, a rukovoditeljica mr. sc. Ines Ivančić preuzela je kontakte s Vladom i raspored zaduženja. Operativni centar Službe posebno je zaštićen da ne bi bilo ispada električne energije i interneta. Stoga su aktivirani generatori, a postoji i alternativni internet preko GPS-a. Tako da je sve funkcioniralo, ali malo sporije.Iako u sljedećim danima i tjednima jakih i velikih potresa nije bilo, posla nije nedostajalo.

- Proteklih 30 dana u Seizmološkoj službi pri Geofizičkom odsjeku PMF-a bilo je užurbano. Angažiran je kompletan sastav Seizmološke službe, nas ukupno 10. Budući da je situacija s Covidom-19 takva kakva je, a mi smo mala grupa, strogo smo se pridržavali mjera Stožera civilne zaštite i uputa naše dekanice. Nismo se okupljali, nastojali smo to smanjiti na najmanju moguću mjeru - kaže. U proteklom razdoblju obavljalo se puno posla paralelno: od postavljanja privremenih seizmoloških postaja oko epicentralnog područja, postavljanja akcelerografskih postaja, obilaska i provjere rada svih akcelerografskih i seizmografskih postaja koje su blizu epicentralnog područja, stalne obrade svih naknadnih potresa, izvještavanja javnosti do terenskog obilaska epicentralnog područja i prikupljanja makroseizmičkih podataka, rada u Stožeru civilne zaštite, suradnje s UHS-om Grada Zagreba, kolegama građevinarima, geolozima i slično.

Naš je sugovornik bio raspoređen u Uredu službe, gdje mu je jedan od zadatak bio javljanje na telefon.

- To je bilo strašno. Imali smo više od tisuću poziva građana na dan koji su prijavljivali potrese, javljali da su nešto osjetili, optuživali nas da tajimo potrese, a oni su na web stranicama vidjeli da su se dogodili - kaže Fiket. Kad se dogodi nešto veliko, Hrvati time postanu opsjednuti i odmah su stručnjaci za to područje. Samo nekoliko sati nakon potresa virtualnim prostorom krenule su najave tih ‘eksperata’ o ‘točnom’ vremenu novih potresa i njihove snage. Seizmološkoj službi dizala se kosa na glavi od njih. Usto, Hrvati su odmah otkrili i aplikaciju Europskog-mediteranskog seizmološkog centra za praćenje potresa u svijetu. Aplikaciju je u nekoliko dana aktiviralo više od 100.000 korisnika iz Hrvatske, a brojni su od njih počeli prijavljivati potrese s područja Zagreba.

Ubrzo je iz Centra stigla obavijest da će se, nastave li Hrvati takvim tempom prijavljivati potres, srušiti njihov server. A prijavljivalo se od pravog potresa do malo jačeg lupanja vratima kod susjeda. Od 22. ožujka zagrebačko tlo dosad se treslo još 1000 puta. Iako će vam Zagrepčani tvrditi da su se njihova osjetna čula pročistila i da sada osjete i najmanje podrhtavanje tla, Fiket ističe da su od naknadnih potresa građani mogli osjetiti samo one snažnije od 1,3 stupnja.

- Uglavnom je riječ o slabijim podrhtavanjima, a onih koje su građani osjetili, iznad 1,3 stupnja, bilo je 145 - objašnjava on. Upravo takav scenarij učestalog podrhtavanja tla seizmolozi su i najavljivali. Uvijek nakon jednog velikog slijedi serija manjih potresa.

Sitni potresi očekivani

- Sitni potresi su očekivani. Međutim, očekivali smo više njih jačine 3 do 4 stupnja. No, oni se nisu dogodili. Naravno, to ne znači da se to neće dogoditi, kao što nije isključeno ni da se dogodi razorni potres. Nažalost, to ne možemo isključiti - ističe Fiket. Posljedično, tlo ispod površine i dalje je seizmički aktivnije nego što je uobičajeno pa se podrhtavanja i nadalje mogu događati. Jedino je pitanje hoće li ih osjetiti samo uređaji ili i ljudi. Primjerice, nakon velikog potresa 1996. godine u Stonu, potresa je na tom području bilo dulje od pola godine.

U ovom trenutku cijelo područje Hrvatske, kao i šire okoline, pojačano je seizmički aktivno. Takve situacije se događaju periodički - dakle, nije neobično. Nakon Zagreba potresi su uzdrmali i područje Zadra, Metkovića i Dubrovnika. No Fiket ističe da je “govoriti da je zagrebački potres ‘probudio’ dubrovački malo pretjerano”.

- Očito je da se tektonske ploče pod ovim područjem namještaju, tako da je sigurno da je to povezano s potresima na našem i širem području. Reći da je pak jedan potres povukao drugi malo je pretjerano, jer ipak je riječ bila o relativno slabom potresu. Poznato je da iznimno jaki potresi često rezultiraju i drugim takvim potresima, ali na našu sreću, takve potrese ne očekujemo na području naše zemlje - ističe Fiket.

Nekoliko dana nakon zagrebačkog potresa u javnost su dolazile fotografije rascijepljene zemlje i tvrdilo se da je to posljedica potresa. Djelatnici MORH-a dronom su snimali područje potresa i na jednoj snimci s područja Čučerja označili prostor navodnog središta rasjeda tla. To su potkrijepili podatkom da su kuće iznad te linije gotovo netaknute, a ispod poprilično oštećene. Vrlo brzo su ih demantirali geolozi koji su objavili da je riječ o aktiviranju novih klizišta i širenju već poznatih. S njima se slaže i naš sugovornik.

- Nije to rasjed, nego su klizišta. Isto se tiče i snimanja MORH-ovim dronom. Kolege geolozi su odmah reagirali na zaključke da je riječ o rasjedu. Nezgodno je kad se nedovoljno stručne osobe upuštaju u analizu površinskih tragova nakon potresa za koje je potrebna ekspertiza i iskustvo, kaže Fiket, dodajući da geolozi dobro znaju položaje rasjeda ispod Zemljine površine i one koji prijete Zagrebu. Najopasniji je upravo ovaj koji se sad aktivirao, a prolazi prostorom Čučerja, Markuševca i sjevernom Medvednicom. Kakvo je stanje ispod površine moglo bi biti jasnije ako se provede snimanje iz zraka pomoću LIDAR-a.

Riječ je o optičkom mjernom instrumentu koji uz pomoć lasera obavlja dubinsko skeniranje tla ispod vegetacijskog pokrova. Jedna privatna tvrtka ponudila je besplatno snimanje. Ako se to realizira, puno će se bolje znati stanje na terenu. A u budućnosti, nada se Fiket, bit će realiziran projekt nabave seizmoloških i akcelegrafskih uređaja koji priprema Seizmološka služba PMF-a s partnerima iz MUP-a, Geodetske uprave i RGNF-a uz pomoć Vlade prema fondovima Europske unije. Trenutačno na području Hrvatske ima 17 uređaja. Četiri u vlasništvu UHS-a Grada Zagreba, koji čine zagrebačku mrežu, i 13 koje je financirala Služba iz svog proračuna, a koji čine državnu mrežu. Fiket ističe da im je potrebno još pedesetak uređaja na prostoru cijele države kako bi odziv prema službama bio puno brži.