DOK SE SVIJET BAVI KORONOM, JAČAJU NAPETOSTI NA DALEKOM ISTOKU Peking poslao pet ratnih brodova preko granice s odmetnutim otokom
'AGRESIVNI MANEVRI' - Prelazak morske granice mogao bi vrlo lako dovesti do opasne konfrontacije, smatra Kharis Templeman sa Sveučilišta Stanford
Dok su oči svijeta uprte u drugom smjeru, u tjesnacu koji dijeli Kinu i Tajvan jačaju napetosti. Prema javljanju tajvanskih medija, vlada u Pekingu poslala je nosač zrakoplova i konvoj od pet ratnih brodova da nepozvano preplove neslužbenu morsku granicu s odmetnutim otokom, zračne snage da izvedu 36-satni “trening izdržljivosti”, zadirući u tajvanski zračni prostor, te se nedavno odlučila i na prvi noćni trening za slučaj sraza sa susjedom i njihovim saveznikom SAD-om.
“Kina je i ranije održavala vojne vježbe u tajvanskom teritoriju, no posljednjih tjedana manevri su naročito agresivni”, osvrnula se na najnovija događanja Bonnie Glaser, analitičarka Centra za strateške i međunarodne studije, think tanka iz Washingtona. “Svrha najnovijih vojnih manevara je zastrašiti Tajvan i testirati kvalitetu njihove zračne obrane”, kaže Glaser.
Prema istraživaču s Instituta Hoover pri Sveučilištu Stanford, Kharisu Templemanu, prelazak morske granice, postavljene između dviju neprijateljskih zemalja još u 50-ima, posebice je provokativan čin koji bi mogao “vrlo lako dovesti do opasne konfrontacije”.
“Posljednjih mjeseci Kina je pojačala vojne vježbe pokušavajući što jače pritisnuti Tajvan”, složio se s Glaserinom ocjenom i Templeman. Kina koristi trenutnu situaciju. Za početak, tajvanske snage, kao i snage SAD-a, njezina saveznika u regiji, pod pritiskom su zbog epidemije koronavirusa koji se proširio među njihovim mornarima, zbog čega su morale biti odgođene zajedničke vojne vježbe, koje se tradicionalno održavaju u travnju.
Odluka
Drugo, sve agresivnijim vojnim vježbama cilj je kazniti poteze tajvanskih lidera koje u Pekingu smatraju odviše provokativnim. U prvom redu riječ je o odluci (po)novoizabrane predsjednice Tajvana Tsai Ing-wen da odmah nakon svoje premoćne izborne pobjede u siječnju u posjet Washingtonu pošalje svog potpredsjednika Williama Lai Ching-tea.
Prema mišljenju Pekinga, njezina Progresivna demokratska stranka nije dovoljno izričito pokazala da ne razmišlja o formalizaciji neovisnosti otoka. Slanje tako visokog dužnosnika u posjet SAD-u kosi se s prešutnim pravilima o službenim turnejama tajvanskih čelnika. I sama Tsai prekršila je to pravilo kada je polovicom 2019. posjetila SAD (koji je službene diplomatske kanale s Tajvanom presjekao 1979., no u međuvremenu se vratio bivšem savezniku).
Oružje
Tajvanska predsjednica u Ameriku je stigla u jeku trgovinskog rata između Kine i SAD-a te samo nekoliko dana nakon što je službeni Taipei potpisao dvije milijarde dolara vrijednu kupovinu američkog oružja. “Tajvan se neće dati zastrašiti”, poručila je tada Tsai na što je Kina puknula od bijesa.
No, možda je ipak najvažniji razlog što Peking proteklih tjedana prijeteći kruži oko Tajvana taj da tamošnje vlasti odlično upravljaju krizom s koronavirusom te je još vještije koriste u diplomatske svrhe. Mišljenje je mnogih da je Tajvan dobro iskoristio krizu da poveća svoju “meku moć”.
Naime, tajvanske vlasti donirale su, među ostalim, milijune maski naročito pogođenim zemljama te provele više sličnih humanitarnih inicijativa. Svjetski mediji prenijeli su i vijest da je u Tajvanu broj zaraženih vrlo nizak te da se posao u toj zemlji odvija gotovo pa “kao i obično”. Do 23. travnja zemlja od 24 milijuna stanovnika zabilježila je nešto više od 400 slučajeva zaraze, a nije morala uvesti najstrože mjere.